NEJEDNAKOST

Covid produbio nejednakosti: Bogati udvostručili novac, a 160 mil. ljudi "gurnuto u siromaštvo"

Nikad nije bilo važnije početi ispravljati nasilne nepravde te opscene nejednakosti, poručila je Gabriela Bucher
 Joško Ponoš/Cropix

U posljednjih nekoliko desetljeća - unatoč povećanju ukupnog bogatstva svih stanovnika svijeta - ekonomisti bilježe velike, a ponegdje i dramatične razlike u distribuciji novostvorene vrijednosti. Bilježe značajno povećanje razlika u visini dohotka, a pogotovo ukupne (financijske) imovine između radnika s jedne i njihovih šefova, a pogotovo vlasnika kompanija, s druge strane. Iako se pandemiji još ne nazire kraj, već je jasno da će na kraju ekonomisti dokazati da se već prisutni fenomen povećavanja nejednakosti u pandemiji samo dodatno ubrzao. Pitanje je samo koliko točno.

Poznata međunarodna organizacija Oxfam objavila je izvješće u kojemu stoji da je od početka pandemije deset najbogatijih ljudi na svijetu udvostručilo svoje bogatstvo te procjenjuju da je više od 160 milijuna ljudi diljem svijeta "gurnuto u siromaštvo".

Izvršna direktorica Oxfama Gabriela Bucher kaže da "nikad nije bilo važnije početi ispravljati nasilne nepravde te opscene nejednakosti", zalažući se pritom za jače oporezivanje bogatstva i "vraćanje tog novca u realnu ekonomiju".

Pravedne plaće

Usred pandemije, lani u lipnju, grupa uglednih hrvatskih autora je u povodu 25. obljetnice Zaklade Friedrich Ebert izdala dokument naslovljen "(Ne)jednakosti u Hrvatskoj". U zaključcima, među ostalim, stoji da dostupni podaci sugeriraju "kako u Hrvatskoj trenutno nema ekstremnih oblika nejednakosti dohodaka i ukupne neto imovine kakvi su vidljivi, primjerice, u SAD-u", ali i da je "razina nejednakosti dohodaka i neto imovine u Hrvatskoj trenutno viša nego u nekim sličnim postsocijalističkim zemljama poput Slovačke i Slovenije".

"Nejednakost imovine u Hrvatskoj je trenutno viša nego nejednakost dohodaka, pri čemu je nejednakost financijske imovine izrazito visoka", stoji u izvješću. O rastu nejednakosti u pandemiji razgovarali smo s našim zastupnicima u Europskom parlamentu. Iako Karlo Ressler (HDZ, Europska pučka stranka) i Tonino Picula (SDP, Progresivni savez socijalista i demokrata) pripadaju suprotstavljenim političkim grupacijama, slažu se u ocjeni da je problem povećanja nejednakosti pandemija dodatno naglasila.

- Trend povećanja nejednakosti bio je prisutan i prije pandemije, dok je pandemija također, bez ikakve dvojbe, imala asimetričan utjecaj na cijelo europsko društvo, pogađajući najteže siromašnije i marginaliziranije društvene skupine. Tehnološki i gospodarski napredak mora biti u službi cijeloga društva, uz izbjegavanje prevelikih nejednakosti i izraženih društvenih podjela. Uravnoteženi razvoj društva može se postići jedino ako, kao društvo, vrednujemo zasluge, pošteni rad i doprinos svakog pojedinca.

To podrazumijeva i pravedne plaće koje moraju omogućiti dostojanstven život u svim dijelovima Hrvatske i Europe. Važni elementi su još i ravnomjerni regionalni razvoj, poduzetničke slobode, jednaki uvjeti za sve te pristup kvalitetnom obrazovanju koje ima najveći potencijal da svima pruži jednake prilike za uspjeh - kaže Ressler.

Štedni računi

Zastupnik Picula naglašava da je "problem nejednakosti u hrvatskom javnom diskursu tijekom protekla tri desetljeća gurnut u stranu i gotovo cenzuriran u srednjestrujaškim medijima, u skladu s prevladavajućim liberalnim narativom u kojem je nejednakost svojevrsno prirodno stanje koje ne treba mijenjati, nego poticati".

- Da nije bilo istraživanja nedavno, nažalost, preminulog profesora Ive Bićanića i nekolicine njegovih kolega, valjda bi bilo izbačeno i iz akademske rasprave. Ono što posebno obilježava nejednakost u Hrvatskoj je upravo nejednaka raspodjela financijske imovine, kako stoji u nedavnoj analizi Zaklade Friedrich Ebert, pa je tako Gini koeficijent za štedne račune u našoj zemlji čak 96 bodova, što znači da je najveći dio financijske imovine u našoj zemlji koncentriran u rukama vrlo male grupe pojedinaca.

Nejednakost u Hrvatskoj nije samo u financijskoj imovini ili realnoj, kao što su nekretnine ili pokretnine, nego i u dostupnosti obrazovanja, dostupnosti zdravstvenih usluga ili mogućnosti odabira radnog mjesta - ističe Picula.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2022 17:48