Ilustracija

 Vojko Basic/AFP
USPJEŠNI GRADOVI

Beli Manastir je, s obzirom na broj stanovnika, povukao najviše sredstava EU

Među projektima su ‘Kuća baranjskog kulena‘, ‘PEER centar‘ i projekt oživljavanja prigradskih naselja kroz društvene domove
Piše: Marko ŠpoljarObjavljeno: 13. travanj 2022. 15:30

Beli Manastir najuspješniji je hrvatski grad u korištenju sredstava iz europskih fondova kada se ukupni iznos povučenog novca stavi u odnos s brojem stanovnika. Tijekom 2020. godine (za 2021. podaci će biti obrađeni i objavljeni tek za par mjeseci, nap. a.) taj baranjski grad povukao je 36,162 milijuna kuna, odnosno 3.592 kuna po stanovniku - čime je zasjeo na vrh liste najuspješnijih gradova koju je izradio tim portala gradonacelnik.hr.

Beli Manastir realizirao je brojne projekte (su)financirane europskim sredstvima, među kojima su “Kuća baranjskog kulena”, “PEER centar”, kao i projekt oživljavanja prigradskih naselja rekonstrukcijom tamošnjih društvenih domova.

Prvi projekt vrijedan je 12,5 milijuna kuna, a uključuje izgradnju pogona za preradu mesa, te potpuno opremljene zgrade za prezentaciju te baranjske delicije. Drugi se projekt, vrijedan 32,5 milijuna kuna, odnosi na uređenje novog prostora dječjeg vrtića, novih prostorija za smještaj mladića i djevojaka koji s napunjenih 18 godina odlaze od svojih udomiteljskih obitelji, hostela, poslovnih prostora, kuglane...

- Priznanje za najbolji grad u povlačenju europskih sredstava prvenstveno ide djelatnicima gradske uprave koji su zajedno s partnerima iz raznih ministarstava i suradnicima uključenima u projekte doprinijeli da povlačenje sredstava bude na najvišoj mogućoj razini. Nastavljamo intenzivno i u idućem razdoblju, jer je apsorpcija sredstava iz EU jedini mogući put razvoja Grada Belog Manastira, obzirom na mala sredstva lokalnih proračuna i sve većih troškova u ovim turbulentnim vremenima – rekao je za Jutarnji list gradonačelnik Belog Manastira Tomislav Rob.

Uspješni Supetar

Pri vrhu liste najuspješnijih u korištenju europskih sredstava nalazi se i mali otočki grad Supetar koji je samo u 2020. iz EU fondova povukao 2.309 kuna po svakom od svojih četiri tisuće stanovnika. Gradonačelnica Ivana Marković posebno je ponosna na izgradnju vatrogasnog doma, te obnovu i proširenje kapaciteta dječjeg vrtića.

- Osim energetske obnove, za vrtić smo osigurali i dodatnih 2,5 milijuna kuna što nam omogućuje produljenje rada u poslijepodnevnim satima, uređenje senzorne sobe i sredstva za rad s djecom s poteškoćama u razvoju. Izgradnja novog vatrogasnog doma, projekt vrijedan oko 35 milijuna kuna, interesantna je priča. To je jedan od u Hrvatskoj prvih primjera funkcionalnog povezivanja, gdje su tri okolne općine - Milna, Postira i Nerežišća, koje nisu imale svoja vatrogasna društva, s Gradom Supetrom ušle u zajednički projekt. Poputno nov vatrogasni dom otvara se 24. travnja - rekla je za Jutarnji list gradonačelnica Supetra.

Mali gradovi poput Lipika i Vrlike, predvode i top listu gradova koji su, prema podacima portala gradonačelnik.hr, između 2015. i 2020. godine privukli najviše novca iz fondova EU u odnosu na broj stanovnika. Na vrhu je Grad Vrlika koji je u tom razdoblju povukao 16,217 milijuna kuna ili respektabilnih 7,449 kuna po stanovniku. Od dosad realiziranih projekata najvrijednijia je izgradnja poslovnog inkubatora u Radnoj zoni Kosore (22,173 milijuna kuna). Grad provodi i “Program zapošljavanja žena sa područja Vrlike".

- Prva faza projekta trajala je 30 mjeseci, zaposlene su bile 23 žene, a završila je početkom svibnja 2021. godine. Odmah je potpisan i novi ugovor za nastavak projekta u vrijednosti od 2,33 milijuna kuna. Trajat će 16 mjeseci i osigurati zaposlenje za 26 žena. Od većih projekata prijavljeni smo za izgradnju vrtića i jaslica, te vatrogasnog doma. Planirana je uskoro i prijava za obnovu tvrđave Prozor, izgradnju planinarskog doma i obnovu mlinica na Balečkom mostu - poručili su iz gradske uprave.

Grad Lipik provodi brojne europske projekte, a dosad najvrjednija realizacija jest "Poduzetnički inkubator Lipik" u koji je uloženo 20,77 milijuna kuna.

- Dosad smo obnovili šest društvenih domova u našim naseljima Antunovcu, Brezinama, Brekinskoj, Filipovcu, Marinom Selu i Poljani ukupne vrijednosti 6,247 milijuna kuna. Završena je i dogradnja društvenog doma u Filipovcu. Ulagali smo i u prometnu infrastrukturu, pri čemu ističemo rekonstrukciju ceste u Antunovcu (4,948 milijuna kuna) - poručili su nam iz Grada Lipika. Uskoro kreće i provedba projekta "Ergela Lipicanaca" (vrijednosti 62,5 milijuna kuna) kojeg će Grad provoditi u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede.

I Virovitica pri vrhu

Pri vrhu top lista u različitim kategorijama mjerenja uspješnosti korištenja europskih fondova nalazi se i Virovitica, grad od svega dvadeset tisuća stanovnika. Od 2015. do 2020. godine Virovitica je povukla 88,67 milijuna kuna, a samo u 2020. čak 31,5 milijuna kuna. Osim obnove dvorca Pejačević - projekta vrijednog 81 milijun kuna u sklopu kojeg su uređeni park i šetnica, iz Grada Virovitice među najznačajnije realizirane projekte naveli su i “Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Virovitica”.

- Riječ je o jednom od najvećih europskih projekata na području Grada, vrijednog 147,246 milijuna kuna, od čega je iz fondova EU sufinancirano 70,21 posto prihvatljivih troškova. Nositelj projekta je gradska tvrtka Virkom. U sklopu ovog projekta prošle su godine završeni radovi na izgradnji novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji je trenutno u probnom radu i pokusnoj fazi – kažu. Sredstva iz europskih fondova Virovitica je uložila i u proširenje dječjeg vrtića (5,5 milijuna kuna), te energetsku obnovu škola, vrtića, centra kulture i mjesnih domova u prigradskim naseljima. S 4,5 milijuna kuna Grad je uredio kompletnu komunalnu infrastrukturu u poduzetničkoj zoni Antunovac, a u tijeku je i obnova Franjevačkog parka.

- Ono što mene kao gradonačelnika veseli jest to da naši projekti u konačnici imaju svrhu i donose dodanu vrijednost. Primjerice, kapacitet novog vrtića u Svetom Đurađu je popunjen. Štoviše, postoji interes i potreba za gradnjom još jednog vrtića. Također, cilj smo postigli i obnovom dvorca Pejačević i gradskog parka, a to je, uz ljepšu sliku grada i veća kvaliteta života - gradski park i šetnica postali su omiljeno mjesto za šetnju i boravak na otvoreno. Naravno, kada govorimo o europskim projektima, važno je izdvojiti i one koji su manje "vidljivi", ali ne i manje bitni. Među ostalima, to su projekti osiguranja školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva, pomoćnici u nastavi i slično - kaže gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin.

Od svih gradova u Hrvatskoj (osim Zagreba koji nije uključen u ovu analizu jer ima status županije) u razdoblju od 2015. do 2020. iz europskih fondova najviše je povukla Rijeka - 161,889 milijuna kuna.

- Rijeka je već godinama u samom vrhu po osiguravanju EU sredstava. Podsjetit ću da je najveći projekt u kulturi u Hrvatskoj, a to je revitalizacija bivšeg industrijskog kompleksa Benčić - kroz koji su obnovljene i otvorene Palača šećerane i Dječja kuća, a uskoro se dovršava obnova zgrade buduće Gradske knjižnice i broda Galeb - realiziran zahvaljujući EU sredstvima. Projekt “Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka” također je jedno od najvećih ulaganja u vodovodno-komunalnu infrastrukturu na području Hrvatske. Završen je projekt sortirnice, važnog dijela sustava gospodarenja otpadom. Započeli su radovi na Energani – Inkubatoru za kreativne tehnologije i IT industriju, projektu koji će u po dovršetku direktno utjecati na jačanje konkurentnosti i poticanje rasta i razvoja poduzetništva u IT sektoru - kaže gradonačelnik Rijeke Marko Filipović.

Linker
21. travanj 2022 11:15