Odavno nije novost da su pandemija, a onda i inflacija utjecale na navike potrošača. Zatvaranje u domove prisililo nas je da otkrijemo sve blagodati online kupovine, dok je rast cijena mnoge osvijestio na pažljivije trošenje novca. Iako je riječ o globalnim trendovima, navike potrošača ipak dolaze s određenim varijacijama koje su povezane s time kojoj generaciji pripadaju.
Generacija Z, odnosno rođeni nakon 1995. godine, donose neke sasvim nove trendove u prehrani. Prema podacima Statiste
ova najmlađa generacija brine o kvalitetnoj prehrani, sve se više ‘prebacuje‘ na vegansku i vegetarijansku kuhinju, a očuvanje planeta i ugljični otisak važniji joj je nego prethodnim generacijama. Iako se izvještaj bazira na podacima o građanima SAD-a, isti se trendovi mogu prepoznati i u drugim dijelovima svijeta i Europi.
Na pitanjima o svom režimu prehrane, najviše je pripadnika generacije Z (27 posto) odgovorilo da su vrlo fokusirani na brojanje kalorija, dok se njih samo jedan postotni poen manje odlučio za "čistu prehranu". Ideja iza ovog načina prehrane je da se konzumira svježa, što manje obrađena hrana u svom prirodnom obliku. To podrazumijeva prehranu bogatu voćem i povrćem, izbjegavanje rafiniranih ugljikohidrata, biljnih ulja i namaza te šećera u bilo kojem obliku.
Generacija Z u svojim redovima ima daleko najviše upravo onih koji izbjegavaju šećer - 29 posto. Druga po redu je generacija X (rođeni od 1960. do 1980. godine) sa 16 posto onih koji paze na količinu šećera u hrani i napitcima, dok su po tom pitanju najmanje zabrinuti boomeri, rođeni od 1960. do 1980. godine, kojih samo deset posto pazi na slatko.
Ono u čemu starije generacije ipak prestižu najmlađe je korištenje online alata za planiranje prehrane i fizičkih aktivnosti - tri od četiri milenijalca ih koriste, u usporedbi sa 62 posto generacije Z.
U usporedbi s 2017., manje ih konzumira meso. Najznačajniji je skok u broju vegana - dok ih je 2017. godine bilo 3 posto, danas je svaki je peti mladi Amerikanac vegan (20 posto). Vegetarijanaca ima osam posto, što je dvostruko veći postotak nego 2017., dok je onih koji se izjašnjavaju kao većinski vegetarijanci koji ponekad jedu meso 25 posto. Ipak, samo 36 posto pripadnika generacije Z smatra da je prehrana bez mesa zdravija.
Iako bi ovi podaci mogli sugerirati da je prehrana generacije Z vrlo zdrava, njihov izbor međuobroka pokazuje da baš i nije tako. Na pitanje o tome što biraju, na koje su mogli ponuditi više odgovora, najviše odgovora skupio je čips (81.4 posto), zatim slijede keksi (62.9 posto), čokolada (60.7 posto) i gumeni bomboni (57.9 posto). Voće i povrće tako se našlo tek na petom mjestu s 54.3 posto.
Suvremeni potrošači sve su svjesniji svog utjecaja na okoliš pa će između plastičnih i papirnatih ili staklenih pakiranja uvijek izabrati onu ekološki prihvatljiviju opciju. Gledajući po generacijama, gen Z je po tom pitanju najosvještenija, dok se postotak u starijim generacijama smanjuje - generalno je pravila da što su potrošači stariji, to manje brinu o okolišu. Generacija Z najviše brine o organskom podrijetlu, informacijama o utjecaju proizvoda na okoliš i održivom pakiranju. Razlika među generacijama je najmanja po pitanju organskog porijekla - najbolja je gen Z sa 72 posto onih koji o tome razmišljaju, dok su najgori boomeri s 56 posto.
Najveća razlika je zabilježena po pitanju važnosti koju generacije pridaju tome kakav je utjecaj na okoliš kupljenog proizvoda - informacija o tome važna je 63 posto pripadnika generacije Z, ali samo 26 posto boomera. S druge strane, najstarija generacija najviše od svih voli lokalne proizvođače - za njih se odlučuje 59 posto boomera, 56 posto milenijalaca, 54 posto pripadnika generacije X i najmanje generacije Z (45 posto).