Među predvodnicima ove zahtjevne i dugotrajne postpotresne obnove kulturne baštine je i građevinska kompanija ING-GRAD koja iza sebe ima već oko osamdeset uspješnih projekata obnove povijesnih građevina. Od 2000. godine ova je kompanija dobila i licencu Ministarstva kulture za radove na nepokretnoj kulturnoj baštini. A u srcu ovog, izrazito dinamičnog segmenta gradnje, već se 24 godine nalazi inženjerka gradilišta, arhitektica Mirela Miloš. “Rekonstrukcija povijesnih građevina izuzetno je složen i izazovan proces. Svaki objekt dolazi sa svojim setom iznenađenja tijekom gradnje, tako da definitivno nije dosadno”, kaže kroz osmijeh Mirela Miloš te dodaje kako takvi projekti nisu samo tehnički zahtjevni, već imaju kulturni i širi društveni značaj. Najčešće, ističe Miloš, dobivaju novu funkciju - postaju kulturni centri, muzeji, obrazovne ustanove ili javni prostori što svakako izaziva zanimanje ljudi, posebno lokalne zajednice koja uz sve to ima i onu intimnu memoriju na prostor kakav je nekad bio. “Zaista je sreća vidjeti da neka građevina živi dalje svoj novi život i znati da smo joj mi u tome pomogli”, ističe Mirela Miloš koja je tijekom svoje karijere radila na brojnim značajnim projektima među kojima ponosno ističe obnovu Palače Moise u Cresu, Starog grada u Kostajnici na rijeci Uni te dvorca Veliki Tabor u Desiniću.
A upravo ovaj posljednji projekt, kao jedan od najdražih, ističe i Branko Grubeša, jedan od ING-GRAD-ovih voditelja gradilišta, koji je u kompaniji već trideset godina. “Sudjelovao sam u mnogim zahtjevnim projektima, no obnovu Velikog Tabora, u kojoj smo morali zamijeniti kamene stupove prizemlja te osigurati stabilnost cijele konstrukcije, pamtim kao najdraži projekt”, ističe Branko te dodaje kako su suradnja sudionika i strpljenje u ovakvim projektima imperativ.
“U ING-GRAD-u imamo tim ljudi koji svakom objektu pristupa s jednakim žarom, voljom i pažnjom. Gradilište mora funkcionirati kao cjelina, a ono što posebno motivira sve inženjere jest činjenica da iza svakog završenog projekta ostaje nešto opipljivo i trajno - nešto što ostavlja trag u prostoru i vremenu.
Ovakva posvećenost stručnjaka koji imaju ključnu ulogu u obnovi kulturne baštine ima posebnu težinu jer je riječ o dugotrajnom i kompleksnom procesu. Obnova zahtijeva pažljivu restauraciju i stručno vođene zahvate koji osiguravaju trajnu zaštitu takvih objekata i očuvanje njihove autentičnosti. Radovi obuhvaćaju širok spektar aktivnosti među kojima je i puno konzervatorskih i restauratorskih intervencija, a sve se odvija u skladu sa smjernicama i pod nadzorom konzervatora. Postoje objekti koji su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro te time podliježu i rigoroznijim mjerama nadzora i zaštite pa se na njima ne smiju raditi nikakve intervencije bez suglasnosti konzervatora. Mnogo se pažnje pridaje i primjeni tradicionalnih tehnika i materijala, također prema konzervatorskim smjernicama. Ako je riječ o krovištima građevina spomeničke baštine, to su uglavnom drvena krovišta s različitim vrstama pokrova ovisno o tradiciji podneblja u kojem se građevina nalazi. Rekonstrukcija takvih krovišta podrazumijeva zamjenu pojedinih elemenata ili kompletne konstrukcije novom drvenom građom, najčešće od slavonskog hrasta ili četinara te zamjenu pokrova. Ovakav pristup korištenju materijala u rekonstrukciji ING-GRAD je primjenjivao i na crkvi svetog Marka, jednom od najpoznatijih simbola Zagreba. Ondje se napravila rekonstrukcija drvenog krovišta građom od ariša. Pokrov je zamijenjen novim glaziranim crijepom napravljenim prema izvornim nacrtima graditelja Hermanna Bolléa, a novi je crijep, kao i onaj prvobitni, izrađen i dostavljen iz Mađarske.
Sadržaj nastao u suradnji s ING-GRAD-om
Komentari
0