Javnosti je već dobro poznato da se danas u željeznicu ulaže jako puno i da je u planu njezina transformacija, a kako koji projekt završava tako krajnji korisnici, putnici i prijevoznici, to vide i osjete.
Iz najveće željezničke tvrtke u Hrvatskoj, HŽ Infrastrukture, objašnjavaju da je na terenu napredak naočigled vidljiv te je situacija sve bolja nakon završetka svakog projekta, odnosno nakon svake obnovljene dionice. Istodobno je situacija sve izazovnija jer se na brojnim lokacijama izvode radovi. Zato pružaju uvid u to što se sve radi na više od dvije i pol tisuće kilometara pruga kojima je protkana Hrvatska.
Najveća ulaganja dosad
Trenutačno se izvodi nekoliko desetaka projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture koji se financiraju iz raznih izvora, a među kojima je 14 kapitalnih projekata koji se sufinanciraju iz fondova EU. Zbog toga je i ta državna tvrtka trenutačno najveći korisnik europskog novca u prometnom sektoru u državi koja je, moglo bi se reći, jedno veliko željezničko gradilište. Gotovo da nema kilometra pruge koji nije u nekoj od faza obnove - bilo u fazi izrade dokumentacije, bilo natječaja za radove, bilo izvođenja radova.
U idućim godinama u obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture planira se uložiti gotovo šest milijardi eura i time ukupno obnoviti i modernizirati gotovo tisuću kilometara pruga, odnosno polovinu postojeće mreže. Zato se može reći da se u željeznicu trenutačno ulaže više nego ikada u povijesti Republike Hrvatske.
Glavnina ulaganja usmjerena je na projekte na dvama međunarodnim koridorima Transeuropske prometne mreže (jedinstvene mreže europskih prometnica): koridoru RH1 od Slovenije preko Zagreba do Srbije te koridoru RH2 od Rijeke do granice s Mađarskom (dio Mediteranskog koridora). Treba spomenuti i brojne projekte koji se financiraju iz drugih izvora poput kredita Europske investicijske banke od 900 milijuna eura, koji je Vlada RH osigurala za revitalizaciju željezničkog sustava u Hrvatskoj. Tim novcem već se obnavljaju lokalne, regionalne i ostale međunarodne pruge koje su jako važne za stanovništvo, odnosno za povezivanje manjih mjesta s većim središtima, čime se podiže kvaliteta života.
Sva ta ulaganja omogućit će bolju propusnu moć pruga te sigurnije, ugodnije i brže putovanje brzinama do 160 km/h na međunarodnim prugama, 120 km/h na regionalnim i 80 km/h na lokalnim prugama.
Prošle godine obnovljene pruge
Putnici i prijevoznici (18 teretnih i jedan putnički) najviše primjećuju završene projekte i one na kojima su u tijeku radovi. Posljednji je završen europski projekt modernizacije i elektrifikacije 19 kilometara pruge od Vinkovaca do Vukovara. Također, prošle je godine obnovljena pruga u središtu glavnog grada, na dionici Zagreb Kustošija - Zagreb Zapadni kolodvor - Zagreb Glavni kolodvor, odnosno na tri i pol kilometra jednog od najprometnijih željezničkih pravaca u državi kojim prođe oko 150 vlakova na dan. Obnovljena je i pruga između Zaboka i Krapine, nastavno na obnovljenu dionicu Zaprešić - Zabok, pa su oba pravca od Slovenije (točnije, Savskog Marofa) do Zagreba te od Krapine do Zagreba obnovljena. Niti jednom vrstom prijevoza sada se ne može stići brže iz tih smjerova do glavnoga grada nego željeznicom.
Što se tiče teretnog prijevoza, najveći je benefit ostvaren u najvećoj hrvatskoj luci i jednoj od glavnih luka na Mediteranskom koridoru - Rijeci. U suradnji s Lučkom upravom Rijeka, HŽ Infrastruktura završila je dva velika projekta modernizacije kontejnerskih terminala Brajdica i Zagrebačko pristanište, čime je olakšan transport tereta između luke i željeznice.
Što se trenutačno radi?
U fazi najaktivnijih radova je dionica Križevci - Koprivnica - državna granica s Mađarskom, duga 42 kilometra, gdje je najveće željezničko gradilište u zemlji i u sklopu kojeg se izvodi rekonstrukcija postojećeg i gradnja drugog kolosijeka. Projekt je vrijedan 350 milijuna eura. Intenzivno se gradi novi kolosijek te obnavlja postojeći i na dionici Dugo Selo - Križevci te bi oba projekta trebala biti završena 2026. godine. Radovi se izvode i na pruzi od Hrvatskog Leskovca do Karlovca.
Od manjih projekata na kojima su u tijeku radovi, ističu obnovu pruge Knin - Zadar, koja je počela nedavno, te obnovu pruge Pitomača - Kloštar, koja se uskoro završava. Radovi počinju na dionicama Čakovec - Varaždin - Koprivnica - Kloštar i Banova Jaruga - Daruvar te do kraja godine na dionicama Osijek - Koška, Sveti Ivan Žabno - Bjelovar te u Istri od slovenske granice do Svetog Petra u Šumi.
Dug je i popis projekata o kojima šira javnost možda ne zna mnogo jer se još ne vide promjene na terenu, odnosno u fazi su izrade studijske/projektne dokumentacije ili nabave za radove. HŽ Infrastruktura nedavno je raspisala najveći natječaj za radove u povijesti tvrtke, vrijedan 620 milijuna eura, za modernizaciju dionice Dugo Selo - Novska, duge 83 kilometra. U tijeku je izrada dokumentacije za prugu od Okučana do Vinkovaca, za razvoj željezničkog čvorišta Zagreb te za prugu od Zagreba prema Rijeci koja obuhvaća dionice Zagreb Glavni kolodvor - Hrvatski Leskovac, Karlovac - Oštarije, Skradnik - Krasica - Tijani i Škrljevo - Rijeka - Jurdani.
Sigurnije preko prijelaza
Na željezničkoj mreži postoji više od 1400 željezničko-cestovnih prijelaza (ŽCP), a neprestano se radi na podizanju razine njihove sigurnosti ugradnjom moderne signalno-sigurnosne opreme, odnosno polubranika i svjetlosno-zvučne signalizacije. Osim što se ugrađuju suvremeni uređaji, u sklopu velikih projekata modernizacije pruga na koridorskim pravcima ukidaju se željezničko-cestovni prijelazi te se umjesto njih grade podvožnjaci ili nadvožnjaci. Time se, osim bolje protočnosti prometa, postiže najviša moguća razina sigurnosti. Ove je godine završen projekt osiguranja i modernizacije 50 prijelaza te su svi pušteni u rad. Trenutačno se modernizira više od stotinu prijelaza.
Mnogo izazova, ali i benefita
Bit će potrebno još desetak godina dok svi ti radovi ne budu završeni i dok se u cijelosti ne promijeni slika željeznice i putovanja vlakom u Hrvatskoj. U provođenju tako velikih projekata mnogo je izazova, što se posljedično odražava i na tijek prometa pa dolazi do kašnjenja i zamjenskih prijevoza autobusima. Željeznica je specifična jer se radovi izvode paralelno uz promet. Naime, pruga se ne može zatvoriti na nekoliko mjeseci ili godina dok traje obnova kao što je to moguće na cestovnoj infrastrukturi. Iako se promjene vide sa svakim obnovljenim kilometrom pruge, potrebno je još malo strpljenja i razumijevanja do potpune transformacije - modernije, brže i dostupnije željeznice.
Sadržaj nastao u suradnji s HŽ Infrastrukturom
Komentari (0)
Komentiraj