Građevinski sektor u Hrvatskoj posljednjih godina značajno raste zbog ulaganja u obnovu nakon potresa i velikih infrastrukturnih projekata iz sredstava EU. Sve je veći utjecaj građevinarstva na BDP, raste obujam radova i broj zaposlenih u sektoru. Ipak, sektor se suočava s izazovima, kao što su konkurencija iz trećih zemalja i kvaliteta usluga projektiranja i nadzora u kontekstu nerealno niskih cijena. Potrebno je što prije dati adekvatan odgovor na te izazove.
Mogu se javiti brojni problemi
Kvaliteta izvođenja u stambenoj gradnji ovisi o sinergiji između kvalitetnog projektiranja, stručnog izvođenja, učinkovitog nadzora i transparentnog postupka javne nabave. Svaka od ovih faza ima svoje specifičnosti i zahtjeve koje je potrebno zadovoljiti kako bi konačni rezultat bio funkcionalan, estetski ugodan, ekološki prihvatljiv i ekonomski održiv. Precizna dokumentacija osigurava da se sve faze građevinskih projekata odvijaju prema standardima. Omogućava transparentnost tijekom gradnje, smanjuje rizik od nesporazuma i osigurava poštovanje budžeta i provedbe projekta.
Uz dokumentaciju, drugi je faktor koji može narušiti ili osigurati kvalitetnu gradnju cijena radova koja odgovara zadatku. Ako imamo nisku cijenu nadzora i lošu kontrolu radova na gradilištu, mogu se javiti brojni problemi. Ako nema adekvatnog nadzora, izvođači mogu koristiti nekvalitetne materijale ili nepravilne tehnike gradnje. Bez nadzora može doći do odstupanja od projektnih rješenja. Povećava se šansa za ozljede radnika i prolaznika. Znamo što se prošle godine dogodilo u Novom Sadu. Prije otprilike šest godina i na zgradi u Hrvatskoj srušio se balkon jer su korišteni nekvalitetni materijali. Izvođač nije poštovao projektne zahtjeve, a istraga je pokazala da su radovi bili loše nadzirani. Sjetimo se pukotina na autocesti u Crnoj Gori i kolapsa mosta Morandi u Italiji kada je poginulo 43 ljudi. Nažalost, primjera ne nedostaje, smatrajmo ih upozorenjima.
Razloga zbog kojih trebamo inzistirati na ovome ne nedostaje - naknadni popravci, kašnjenja u završetku radova, mogućnost pravnih problema i sankcija. Upravo je u tijeku jedan natječaj koji može dovesti do sličnih posljedica. Prema dostupnim informacijama, procijenjena vrijednost radova na rekonstrukciji stadiona u Kranjčevićevoj ulici iznosi 35 milijuna eura bez PDV-a. Međutim, tijekom postupka javne nabave zaprimljene su ponude koje premašuju ovu procjenu. Što se tiče stručnog nadzora nad izvođenjem radova, procijenjena vrijednost te usluge iznosi 100.000 eura bez PDV-a. Procjena je izazvala kritike stručnjaka koji smatraju da je iznos prenizak s obzirom na složenost i vrijednost projekta. Praksa je da troškovi stručnog nadzora iznose oko dva posto ukupne vrijednosti radova tj. u ovom slučaju oko 700.000 eura.
Poticanje gospodarstva
Javna nabava predstavlja značajan dio svake nacionalne ekonomije. Način na koji država regulira sudjelovanje stranih ponuditelja može imati značajne posljedice na domaće tržište i zaposlenost. Mnoge zemlje odlučuju ograničiti sudjelovanje poduzećima iz država s kojima nemaju potpisane trgovinske sporazume, kako bi osigurale ravnopravne uvjete natjecanja i zaštitile vlastite ekonomske interese.
Jedan od ključnih razloga za ovakve mjere je poticanje domaćeg gospodarstva. Javna nabava snažan je pokretač rasta domaćih poduzeća. Pruža im stabilne poslovne prilike, povećava njihovu konkurentnost i omogućava daljnja ulaganja u razvoj i inovacije. Osim toga, davanjem prednosti domaćim ponuditeljima čuva se i radna snaga - osiguravaju se radna mjesta, sprečava odljev kapitala iz zemlje i jača socijalna sigurnost.
Dodatno, nedostatak trgovinskog sporazuma može značiti i nejednake uvjete poslovanja. Strane tvrtke iz tih zemalja mogu imati koristi od državnih subvencija ili blažih regulativa, što im omogućava umjetno snižavanje cijene i ugroze domaće natjecatelje. Ograničavanjem njihova pristupa javnoj nabavi država osigurava fer tržišne uvjete i štiti dugoročnu održivost domaće ekonomije.
Ovakva pravila nisu samo ekonomska strategija nego i dio šireg nacionalnog interesa. U cilju jačanja poštenog tržišnog natjecanja, prijedlozi HGK temelje se na presudi Suda Europske unije iz listopada prošle godine. U sklopu postupka javne nabave za gradnju željezničke infrastrukture hrvatskog naručitelja, društvo Kolin iz Turske osporavalo je zakonitost odluke o dodjeli nabave drugom ponuditelju. Prema presudi, na naručitelju je da procijeni treba li dopustiti sudjelovanje u postupku javne nabave gospodarskim subjektima iz treće zemlje koja s Unijom nije sklopila međunarodni sporazum kojim se jamči ravnopravan i recipročan pristup javnoj nabavi.
Više od 140 tisuća radnika
U duhu presude predlažemo poboljšanja za izjednačavanje uvjeta nadmetanja. Javni naručitelj treba imati pravo u postupcima javne nabave ograničiti sudjelovanje gospodarskih subjekata iz zemalja izvan EU koji nisu sklopili Sporazum o javnoj nabavi s EU (GPA) ako odluči dopustiti sudjelovanje takvim subjektima te u dokumentaciji za nadmetanje jasno propisati kriterije bodovanja ponuda u odnosu na ponude gospodarskih subjekata iz EU ili zemalja koje s EU imaju pravno reguliran pristup tržištu javne nabave. Kriteriji trebaju kvantificirati utjecaj direktnih ili indirektnih subvencija i reciprociteta u pristupu tržištu javne nabave u zemljama subjekata iz zemalja izvan EU koji nisu sklopili GPA te mogu biti iskazani kao korektivni faktor.
Zaključno, u kontekstu razvoja građevinskog sektora važno je održavati tržište aktivnim, kako nakon završetka i obnove i projekata ne bi došlo do naglog pada potražnje i urušavanja sektora. Nužno je nastaviti osiguravati poluge za daljnji razvoj ove ključne gospodarske grane, koja u Hrvatskoj trenutno zapošljava više od 140 tisuća radnika.
Sadržaj nastao u suradnji s HGK-om
Komentari
0