Rezati ili ne?

Funkcionira li ukidanje općina? 'Nije stvar u broju, susjedi ih imaju deset puta više...'

Smanjenje broja lokalnih jedinica ne mora nužno značiti i smanjenje administrativnog osoblja
Ilustracija
 Miroslav Kis

U novom mandatu Vlada je obećala “prepoloviti” broj lokalnih dužnosnika ukidanjem funkcije zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana, kao i ukidanje općina za koje se pokaže da njihovo postojanje nije funkcionalno. Imajući u vidu da Hrvatska ima 428 općina, 128 gradova i 21 županiju, bez posla bi ostalo oko 650 zamjenika i procjene Vlade govore da bi se time godišnje uštedjelo “najmanje 100 milijuna kuna”. No, te najave reforme lokalne samouprave mnogi ocjenjuju nedovoljno ambicioznima, s obzirom na to da je ukupan broj zaposlenih u tijelima lokalne samouprave oko 14 tisuća.

Koristeći se umjetnom inteligencijom, član Udruge Glas poduzetnika Nikola Strahija došao je do podatka da bi se ukidanjem financijski neodrživih 430 jedinica lokalne samouprave uštedjelo najmanje milijardu kuna godišnje. Neke od njih, navodi, “nemaju ni osnovne stvari koje su svakodnevno potrebne stanovnicima, a ipak imaju svoju općinu i načelnika”. Dodaje kako Hrvatska ima više od stotinu jedinica koje bez državne pomoći ne mogu funkcionirati i njihovim spajanjem mogu se napraviti velike uštede. Ekonomist Goran Šaravanja, međutim, ovih je dana objavio tekst u kojem navodi da u fokusu ne bi trebalo biti mehaničko rezanje troškova, nego bi glavni cilj trebao biti kako jedinice lokalne samouprave učiniti funkcionalnijima, što znači dodijeliti im jasne zadatke i od njih očekivati racionalno korištenje novca. Kad je riječ o broju lokalnih jedinica, iskustvo zemalja EU govori da svaka od njih ima svoje povijesne i geografske specifičnosti. Najmanje ih je u Danskoj, samo 98 općina i pet regija, a u većini ostalih zemalja, u odnosu na broj stanovnika, njihov je broj znatno veći, osobito u zemljama koje imaju planinska područja poput Hrvatske. Iako je pretežito ravna, poput Danske, Šaravanja navodi kako Mađarska, primjerice, ima 3177 općina, 23 veća grada, plus Budimpeštu i 19 regija, dok Slovenija ima 212 općina, a njihov je broj od neovisnosti uvećan za 300 posto.

Ako se u Hrvatskoj želi unaprijediti administracija, nije dovoljno smanjenje njihova broja jer lokalne usluge moraju dobivati i udaljena mjesta. Stoga samo smanjenje broja lokalnih jedinica ne mora nužno značiti i smanjenje administrativnog osoblja, niti njegovu veću učinkovitost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 07:51