Donosi UMFO

Žene rade za 11 posto manju plaću od muškaraca, zato imaju i manju mirovinu. Donosimo četiri ključne stvari koje treba znati

U zadnjih deset godina postignut je značajan napredak u položaju žena na tržištu rada, no duboko ukorijenjene nejednakosti između muškaraca i žena i dalje su prisutne

Skupina žena ispred radnog mjesta

 Vojko Basic/Cropix

Žene u Europskoj uniji i dalje zarađuju manje od muškaraca: prosječna razlika u plaćama iznosi 13 posto što znači da će za svaki jedan euro koji zaradi muškarac, žena zaraditi 0,87 eura. Razlika u plaćama žena i muškaraca u Hrvatskoj iznosi 11,2 posto.

Iako je u zadnjih deset godina postignut značajan napredak u položaju žena na tržištu rada, duboko ukorijenjene nejednakosti između muškaraca i žena dalje postoje. Rodni jaz na štetu žena vidljiv je u nižoj stopi zaposlenosti, višoj stopi neaktivnosti, nižim plaćama i posljedično manjim mirovinama. Uz to, s obzirom da čine većinu zaposlenih u slabije plaćenim sektorima, žene imaju i otežani pristup mjestima ekonomskog i drugih oblika javnog odlučivanja i određenim propulzivnim zanimanjima. Sve to očituje se i na financijsku pismenost žena, koja je prema brojnim istraživanjima, slabija od muškaraca.

Zaostajanje u plaćama tijekom radnog vijeka direktno se kasnije prelijeva i na iznose mirovina koje ostvaruju žene. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za treće tromjesečje 2023. iznosila je 1113 eura za žene, a za muškarce 1188 eura. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječne neto plaće za žene porasle su za 14,5 posto, a za muškarce za 13,5 posto. U trećem tromjesečju 2023. žene su imale najvišu neto plaću u djelatnosti Informacije i komunikacije, u iznosu od 1399 eura, a najnižu u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima od 900 eura. Kad je riječ o iznosima mirovina, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prosječna starosna mirovina muškaraca u studenom 2023. iznosila je 606,06 eura, dok je prosječna starosna mirovina žena u istom mjesecu bila 522,29 eura. Posljedica je to nižih plaća odnosno pretežitog zapošljavanja žena u slabije plaćenim sektorima te kraćeg radnog vijeka odnosno ostvarenog radnog staža.

image

Izračun plaće

Shutterstock

Da bi se na vrijeme pobrinule za svoju mirovinu žene moraju znati da u prijelaznom razdoblju sve do 2030. godine žene i muškarci u Hrvatskoj imaju različite uvjete za odlazak u mirovinu. Žene pravo na starosnu mirovinu ostvaruju prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi. Tako od 1. siječnja 2024. godine mogu u starosnu mirovinu s 63 godine i šest mjeseci, uz najmanje 15 godina staža. U prijevremenu mirovinu moći otići s 58 godina i šest mjeseci, uz uvjet 33 godine i šest mjeseci staža. Bez obzira na zakonske uvjete, žene mogu ostati raditi i dulje ako to žele. U tom slučaju mogu računati na bonifikaciju: za svaki mjesec duljeg rada mirovina im se povećava za 0,45 posto. Za maksimalnih pet godina duljeg rada tako mogu ostvariti pravo na 27 posto veću mirovinu. Da bi ostvarile takvo povećanje žene moraju imati najmanje 35 godina staža.

Evo što još treba znati da bi se na vrijeme pobrinuli za svoju mirovinu:

1.Čim dobiju svoj prvi posao svi mlađi od 40 godina imaju rok od mjesec dana za odabir svog mirovinskog fonda. Mogu ga odabrati s osobnom iskaznicom na šalteru Regosa u bilo kojoj poslovnici Fine ili online na web stranici regos.hr. Ako se ne učlane odnosno sami ne odaberu svoj obvezni mirovinski fond u kojem će uplaćivati svoju mirovinsku štednju u drugom stupu, Regos će ih automatski rasporediti u jedan od obveznih mirovinskih fondova kategorije A.

2. Svi zaposleni uplaćuju pet posto doprinosa iz svoje bruto plaće na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu. Taj je novac osobna kapitalizirana štednja iz drugog stupa. Zato je važno stalno provjeravati koliko novca imate na svom računu o obveznom mirovinskom fondu. Stanje osobnog računa moguće je u bilo kojem trenutku provjeriti: pozivom na besplatni info telefon svojeg fonda (uz broj svog mirovinskog računa, zaporuku ili zaporku ili OIB), na web stranici svojeg fonda uz broj svog mirovinskog računa i zaporku, SMS porukom koju na zahtjev šalje odabrani fond ili aplikacijom koju imaju pojedini obvezni mirovinski fondovi.

image

Izračun plaće

Shutterstock

3. Mirovinska društva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima investiraju mirovinsku štednju svojih članova na tržištima kapitala s ciljem ostvarivanja prinosa odnosno zarade za svoje članove.

Zato je važno da svaki član sam odabere A, B ili C kategoriju obveznog mirovinskog fonda. Fondovima kategorije A omogućeno je liberalnije ulaganje pa su namijenjeni mlađim osiguranicima koji će duže štedjeti. Fondovi kategorije B imaju umjerene strategije ulaganja, dok su oni kategorije C najmanje rizični. Svaki član obveznog mirovinskog fonda može promijeniti kategoriju obveznog fonda jednom godišnje bilo kada tijekom godine, a ne kao do sada samo u mjesecu u kojem je rođen. Kategorija fonda može se mijenjati unutar istog mirovinskog društva ili prelaskom u fond kojim upravlja drugo društvo.

image

Potpisivanje dokumenta

Shutterstock

4. Za adekvatnu mirovinu jednog dana važno je što ranije početi štedjeti. Dobrovoljna mirovinska štednja u trećem stupu jedina je na koju je moguće ostvariti državne poticaje od 15 posto godišnje, prinose fonda i olakšice za poslodavce koji svojim zaposlenicima uplaćuju takvu štednju. Država na dobrovoljnu mirovinsku štednju daje spomenutih15 posto poticaja, uz maksimalan iznos do 99,54 eura, koje je moguće ostvariti tijekom jedne kalendarske godine. To znači da ćete na uplatu u treći mirovinski stup tijekom godine do ukupno 663,31 eura od države dobiti poticaje u iznosu od 99,54 eura.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. lipanj 2024 16:06