KRISTINA ERCEGOVIĆ

Osnivačica portala Žene i novac, otkriva 15 financijskih pogrešaka koje ne smijete napraviti

Prava zarada nas možda čeka u ETF-ovima (ETF je fond kojim se trguje na burzi) na dugi rok, dok će nam 3. mirovinski stup osigurati veću mirovinu, piše Kristina Ercegović

Kristina Ercegović

 Vedran Peteh/Cropix

Pitanje financijske pismenosti ključno je za svakoga tko želi preuzeti kontrolu nad vlastitom financijskom sudbinom i postići financijsko blagostanje. Premda, prema posljednjim istraživanjima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), opća financijska pismenost u Hrvatskoj vidljivo raste - prosječna ocjena iznosi 12 od mogućih 20 bodova ili 60 posto, što je neznatno bolje u odnosu na posljednje istraživanje gdje je ukupna ocjena iznosila 59 posto, Hrvati još uvijek nedovoljno razumiju osnovne financijske pojmove, kao što su štednja, tekući račun, kredit i budžet. Nižu razinu financijske pismenosti, u odnosu na muškarce, imaju žene, što je pokazalo istraživanje OECD-a o financijskoj pismenosti žena, a krize poput pandemije koronavirusa imaju štetniji utjecaj na njihovu financijsku dobrobit. U Hrvatskoj tako u prosjeku imaju 4,52 boda (od ukupno 100) manje od muškaraca.

Istraživanje Allianza također je potvrdilo da su žene financijski manje pismene od muškaraca. Niska razina financijske pismenosti pritom direktno utječe i na kućne budžete pa prosječno kućanstvo u Španjolskoj godišnje gubi do 1750 eura, a u SAD-u do čak 4740 eura. S druge pak strane, istraživanje OECD-a o financijskoj pismenosti žena pokazalo je da su žene proaktivnije od muškaraca kad je u pitanju upravljanjem budžetom i praćenje financija. Jednako tako, više su fokusirane na štednju, za razliku od muškaraca, te češće pribjegavaju rezanju troškova.

Upravo su financijska pismenost žena te savladavanje financijske neovisnosti bili glavni povod da se obratimo stručnjakinji za ovu temu, Kristini Ercegović, serijskoj poduzetnici i spisateljici, osnivačici i direktorici portala Žene i novac, poslovnoj savjetnici za male poduzetnike, autorici knjiga o poduzetništvu i predavačici na temu poduzetništva. Od 2010. vodi vlastitu tvrtku Zaokret, u sklopu koje projektom Business Caféa educira male poduzetnike, savjetujući ih kako da pokrenu, izgrade i prodaju svoj biznis a da pritom "ne izgore". Uza sve to, prepoznatljivo je lice dobro poznatih konferencija o novcu, investiranju i poduzetništvu na kojima ženama dijeli korisne savjete kako da budu financijski neovisne i postignu financijsku slobodu.

Q&A ZA FINANCIJSKE POČETNIKE:

Možete li pojasniti zašto je važno biti financijski pismen?

Ili ćemo mi upravljati novcem ili će novac upravljati našim životom. Ne možemo se ne baviti novcem, on prožima svaki segment našeg života, stoga je važno naučiti njime upravljati, a prvi korak je biti financijski pismen.

Koje benefite sa sobom donosi visoka razina financijske pismenosti, a naročito kod žena?

Veću kvalitetu života, a kod žena naročito veću slobodu izbora.

Koji su osnovni pojmovi za koje smatrate da ih svaka žena treba usvojiti kako bi bila financijski neovisna?

Novac je sredstvo razmjene, sam po sebi nas neće usrećiti, to će učiniti smisleni rad i dobri odnosi. Treba znati i da potrebe nisu želje. Naši prihodi moraju biti uvijek veći od rashoda, odnosno uvijek moramo potrošiti manje nego što zaradimo. Imovina je samo ono što je na naše ime 1/1 upisano. Dug nastaje prekomjernom potrošnjom i on je loš, a dobar dug je onaj kojim kupujemo imovinu koja će nam donositi novi novac/novu imovinu.

Postoji li razlika između financijske neovisnosti i financijske slobode?

Da, financijski neovisna osoba i dalje mora raditi, a financijski slobodna je ona čiji pasivni prihodi pokrivaju željeni stil života.

Što od navedenog postižemo ako ulažemo u znanje o financijama?

Ovisi o nama dokle smo došli u primjeni našeg znanja. Najvažnija je uvijek samo akcija.

Što podrazumijeva pojam štednje u kontekstu osobnih financija i na koje sve načine žene mogu razvijati zdrave navike štednje?

Kad se spomene riječ štednja, mnogi osjete grč u želucu, odricanje, disciplinu. Probajmo na štednju gledati kao na svjesno upravljanje novcem i planiranje potrošnje u budućnosti.

Shodno tome, biste li naveli barem jednu metodu uštede s kojom je moguće "šparati", čak i ako imamo nižu platežnu moć?

Istaknut ću takozvani Pay your self first, ili plati prvo sebi, dakle otvorimo trajni nalog i mali iznos bar 10 eura automatski štedimo odvajajući putem trajnog naloga na poseban račun. Mali iznos, dugi rok, to je poanta. I onda prilagodimo potrošnju iznosu koji nam je preostao. Ne čekamo kraj mjeseca da nam nešto ostane jer neće. Brojne životne priče ljudi potvrđuju uvijek isto - ne radi se o tome koliko zarađujemo, nego kako upravljamo onim što imamo.

Štednja se može provoditi i na tekućem računu. Koje su osnovne značajke tekućeg računa i što žene trebaju uzeti u obzir pri odabiru financijske institucije?

Tekući račun obično je mjesto na koje nam poslodavac uplaćuje plaću, ili mi sami ako smo sam svoj gazda. Za novac koji stoji na njemu gotovo da i ne dobivamo kamate od banaka koje su za to niske, pa baš i nije dobro mjesto za štednju ako želimo neki prinos, dobro je da imamo hitan fond (visina 3 do 6 mjeseci primanja ili barem jedna plaća) lako dostupan. Banke nam dozvoljavaju da uđemo u minus po tekućem računu. Na temelju te plaće dobivamo i debitnu karticu, možda i kreditnu, te mogućnost da kupujemo na rate do određenog limita. Sve što platimo debitnom karticom odmah nam se skida s tekućeg računa, kao da smo platili gotovinom, a kreditna nam pruža odgodu plaćanja od mjesec dana. Na rate ima smisla kupiti nešto što je dugotrajnija imovina, primjerice hladnjak. No, hranu za tekući mjesec ne. Pri odabiru financijske institucije, kao i u svemu, treba vidjeti tko nam što nudi, po kojoj cijeni, kolika je mreža bankomata, kakva je kvaliteta usluge u slučaju reklamacija i zadovoljstvo ostalih korisnika posebno mobilnih aplikacija jer to mnogi najčešće koriste.

Istraživanja ukazuju na to da je skoro svaka treća žena doživjela neki oblik financijskog zlostavljanja. Što ono predstavlja i koji znakovi upućuju na to da je žena izložena takvim oblicima nasilja? Kako se boriti protiv financijskog zlostavljanja i kome se žene u tom slučaju mogu obratiti?

Neki od primjera su onemogućavanje rada i vlastite zarade, onemogućavanje korištenja vlastite imovine, prisiljavanje na odricanje od nasljedstva i slično. Teško je prepoznati znakove, a kao i svako nasilje treba ga prijaviti nadležnim institucijama.

image
Boris Kovacev/Cropix

Q&A ZA ONE KOJI RAZMIŠLJAJU O INVESTIRANJU:

Istraživanja su potvrdila da žene rijetko investiraju, ali ako se odluče za to, veoma su strpljive i oprezne te to rade bolje od muškaraca. Zašto, unatoč tome, žene manje investiraju i kako one mogu svoju percepciju novca okrenuti u korist?

I biološki smo manje sklone riziku, no najveći problem vidim što financijske institucije govore jezikom muškaraca, a ne žena. Trebaju promijeniti retoriku pa će imati više klijentica. Rješenje je uvijek u edukaciji, zato sam i pokrenula www.zeneinovac.com, mjesto na kojem žene mogu saznati sve što ih zanima o novcu, gdje otvoreno o svemu razgovaramo i nema srama, nema osude, nema glupih pitanja, samo podrška.

Kakvo je stanje u Hrvatskoj i što savjetujete ženama - kad je pravo vrijeme da se uhvate u koštac s investiranjem?

Najbolje vrijeme bilo je prvi radni dan, a drugo najbolje vrijeme je sad odmah.

Smatrate li da je višak novca pametnije čuvati u banci ili se odvažiti na nešto rizičnije, primjerice investicijske fondove?

Moramo znati prvo gdje smo danas i kamo želimo stići - koji su nam financijski ciljevi. I poznavajući sebe koliko smo spremni na rizik. Uvijek, bez obzira na sve, vrijedi pravilo - ne stavljati sva jaja u istu košaru. Nekome je najrizičnije uložiti u fond, a nekome pokrenuti vlastiti biznis. Novac u banci služi za hitan fond i neplanirane troškove, a ono što investiramo moramo biti spremni izgubiti. Tako da je najvažnije da se svatko dobro informira i odluči za sebe sukladno onom tko je, i što želi, ali i čemu koji proizvod služi. Nekretnina će nam donijeti mjesečni najam, a i vjerojatno zaradu za nekoliko godina kad je prodamo u razlici u cijeni, polica životnog osiguranja donijet će nam možda samo miran san, a prava zarada nas možda čeka u ETF-ovima (ETF je fond kojim se trguje na burzi) na dugi rok, dok će nam 3. mirovinski stup osigurati veću mirovinu. Kako znati koji princip štednje odabrati? Sve ovisi o nama, gdje smo, što želimo postići i koliko smo skloni riziku, ali i koliko imamo vremena.

Možete li pojasniti pojam što su pasivni prihodi - je li to možda prvi korak za ostvarenje dodatnog novčanog toka?

Nema baš 100 posto pasivnog prihoda, prvo da razbijemo tu iluziju. Primjerice, pasivni prihod je renta od iznajmljivanja apartmana, no treba se netko pobrinuti o bookingu, čišćenju i sličnome. Pasivni prihod je onaj kad nam nešto što smo jednom napravili/kupili stalno donosi novi novac. Nisu prvi korak, najčešće je prvi korak dodatna zarada, obično aktivna, no prvi su najpametniji korak do financijske slobode. Pa što prije to shvatimo i primijenimo, tim bolje. Dakle, ne fokus na kako svoje znanje, vještine i talente mogu unovčiti tako da radim 20 sati dnevno, nego da kreiram više izvora pasivnih prihoda.

Žene u Hrvatskoj su i dalje potplaćene u odnosu na muškarce. Je li potencijalni krivac te statistike i taj što samo sedam posto žena pregovara o svojoj povišici, dok to, s druge strane, čini čak 57 muškaraca?

Osjećaj manje vrijednosti, niže samopouzdanje kao rezultat odgoja u patrijarhatu su korijen problema. Posljedica je da ni ne traže puno, odnosno traže manje, pa dobiju manje.

Vidite li poveznicu između odgoja, rodnih uloga i odstupanja u plaćama između muškaraca i žena?

Naravno, od žena se ne očekuje da su bread winneri, dakle da one osiguravaju glavni dio prihoda u kućanstvu. Od muškaraca da. Pa se tako i ponaša većina. Tri četvrtine kućanskih poslova, a to je neplaćeni rad, obavljaju žene. Niz je tu transgeneracijskih obrazaca koje smo povukle. Zaboravljamo da su naše bake rođene bez prava glasa, a mi danas imamo sve privilegije, no još ih se ne usudimo koristiti. Zato sam ja završila edukaciju za voditelja sistemskih konstelacija - to je jedna odlična tehnika za brzo rješavanje nesvjesnih mehanizama i obrazaca koji nas koče u mnogočemu.

image
Vedran Peteh/Cropix

Q&A KAKO NA VRIJEME RAZMIŠLJATI I ŠTEDJETI ZA SVOJU MIROVINU:

Kako se visina plaće u radno aktivnim godinama poslije odrazi na mirovinu i financijsko blagostanje u starosti?

Rad na crno, prijava na minimalac svakako će se svima obiti o glavu. Pazite na sebe i na što pristajete. Ako ste poduzetnik/ca shvatite da sebi trebate isplaćivati fer plaću jer je ona naknada za vaše uloženo vrijeme, a dobit je naknada i nagrada za preuzeti rizik poslovanja.

Najveća prepreka štednji jest to što u ranijoj dobi mirovinu doživljavamo kao nešto daleko. Kako to promijeniti? Zašto je važno o mirovini razmišljati što ranije?

Zato što je tada vrijeme na našoj strani. Einstein je rekao da je kamata na kamatu osmo svjetsko čudo. Mali iznosi na dugi niz godina. To je recept.

Što je presudno za adekvatnu mirovinu?

Čim prije krenemo, pa i s manje, imat ćemo više.

Prema istraživanjima, više od pola Hrvatica ne štedi za mirovinu, a investirale bi da znaju kako.

Iz mog iskustva, sve su to samo izgovori i često dajemo društveno prihvatljive odgovore u istraživanjima. I meni kažu da ih zanima investiranje, a onda su to najmanje čitane teme i najmanje posjećene edukacije. Naše nesvjesno upravlja našim ponašanjima. Taj dio treba dobro pogledati. Prije svega, tu mislim na naš odnos s novcem i što mislimo o uspjehu, bogatstvu, ljudima koji imaju novac i slično.

Koji su koraci kojima se to može nadoknaditi?

Edukacija o novcu, promjena odnosa s novcem, dodatna zarada, štednja, upoznavanje financijskih proizvoda na tržištu, analiza gdje smo, postavljanje financijskih ciljeva, i onda ulaganje s obzirom na sve to i vlastitu sklonost riziku.

Sve veći fokus stavlja se na psihologiju novca koja također utječe na financijske odluke. Kako psihološki profil osobe utječe na njezine financijske odluke za budućnost?

Da, sve je u glavi, kako se kaže. Ne radi se o novcu, radi se o nama, našim uvjerenjima, obrascima, iskustvima. Vjerujem da najviše utječu transgeneracijska uvjerenja, a u tome mogu pomoći razne tehnike, pa i spomenute sistemske konstelacije koje i ja koristim i radim.

Koje financijske pogreške nikad ne biste napravili?

Sve sam ih napravila, a ono što sad mogu reći da druge osvijestim i spriječim jest između ostalog:

- ne ulažite u tuđu imovinu

- ne budite nikom jamac

- ne dižite kredit muškarcu u kojeg ste se zaljubile

- ne odričite se nasljedstva ni bračne stečevine

- izborite se za maksimalnu alimentaciju - to je novac vašeg djeteta i ono ima pravo na standard roditelja

- ne dajte nikome da upravlja vašim novcem

- uvijek imajte svoj novac

- stavite sebe na prvo mjesto

- zatražite veću plaću i podignite cijene ako imate svoj biznis

- cijenite sebe

- uložite u sebe i svoje znanje

- ništa se ne podrazumijeva - sve dogovore stavite na papir

- nemojte misliti da će vas ljudi tretirati kao vi njih

- nemojte previše davati da biste dokazale svoju vrijednost

- za sve mora postojati razmjena i ravnoteža davanja i primanja

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. srpanj 2024 09:32