Manjak stresa

Jeste li čuli za "mekanu štednju"? Riječ je o novom, rastućem trendu među mlađim generacijama

Pokazalo se da su mlađim generacijama životna iskustva u sadašnjosti puno važnija od zarađivanja velike količine novca

Studenti

 Ronald Gorsic/Cropix

Riječ je o novom, rastućem trendu među mlađim generacijama, posebice generacijom Z, kao čistoj suprotnosti tradicionalnim uvjerenjima da trebamo što više raditi, kako bi što više uštedjeli i mirno živjeli u mirovini.

Istraživanje tvrtke Intuit pokazalo je da su mlađim generacijama životna iskustva u sadašnjosti puno važnija od zarađivanja velike količine novca. Oni žele svoj novac trošiti da sada uživaju u životu, a ne razbijati glavu što će se događati u budućnosti. Uz "mekanu štednju" se tako veže i "mekani život" koji obuhvaća udobnost i nizak stres, dajući prioritet osobnom rastu i mentalnom zdravlju.

Osim toga, samoprihvaćanje i doprinos zajednici mladima su važniji od postizanja materijalnog postignuća i društvene prepoznatljivosti, a to je pokazalo i hrvatsko istraživanje Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO). Iako rezultati istraživanja indiciraju da za mlađe generacije zarađivanje novca nije ultimativni životni cilj, već samo sredstvo za ostvarivanje životne autonomije, dvije trećine ispitanika smatra da bi briga za mirovinu trebala započeti odmah nakon zaposlenja ili u prvih nekoliko godina. Čak 72 posto ispitanika misli da će život u mirovini biti sigurniji ako će odgovornost za mirovinu više biti na pojedincu.

image

Planiranje štednje

Shutterstock

Da bismo saznali koliko zapravo naši građani gledaju na štednju za budućnost, upitali smo pet čitateljica Jutarnjeg lista u dvadesetim i tridesetim godinama štede li, razmišljaju li o ulaganjima te gdje se informiraju o financijskim pitanjima.

Tena (29): ‘Koristim aplikaciju za štednju‘

Razmišljanje o mirovini još uvijek nije nešto što me opterećuje, premda u posljednje vrijeme sve više razmišljam o opcijama za štednju i ulaganje novca. Već neko vrijeme štedim, no po tom pitanju nisam disciplinirana, odnosno prekidala sam štednju u više navrata. Počela sam štedjeti početkom dvadesetih godina, a od tada sam dva puta ‘razbila‘ štednju. Ako se dobro sjećam, prvi je puta to bilo radi putovanja, a drugi put se to dogodilo prošle godine kad sam kupovala stan pa sam trebala novac za polog i druge troškove oko kupovine.

Nedavno sam pokrenula štednju na financijskoj aplikaciji, a tu me posebno privukla kamatna stopa od četiri posto, kao i činjenica da mi kamata sjeda svaki dan, pa mi je vrlo motivirajuće što vidim da doista napredujem. Cilj mi je za štednju mjesečno odvojiti oko deset posto cjelokupnih prihoda. Informaciju o odličnoj kamati na ovoj platformi sam dobila od prijateljice, a onda provjeravala iskustva o ovoj štednji na TikToku i Redditu. Ako me neka tema više zanima, onda ju svakako istražim i na drugim izvorima poput novinskih članaka, vodiča i slično, no nikada se nisam posvetila nekoj ozbiljnijoj literaturi vezanoj za financije.

image

Planiranje štednje

Shutterstock

Mimo štednje, svaki mjesec kad uplaćujem iznos za kredit za stan uplatim više od iznosa rate i taj mi novac stoji na računu. To smatram svojevrsnim hitnim fondom za eventualnu situaciju u kojoj nemam dovoljno novca za platiti ratu za stan, no do sada nisam imala potrebe trošiti taj novac. Ako na ovom računu nastavim skupljati novac dosadašnjim tempom, skupit ću dovoljno da nekoliko godina ranije otplatim kredit.

Kad mi se na aplikaciji za štednju iznos poveća do toga da imam, primjerice, dvije do tri mjesečne plaće, voljela bih početi ulagati u dionice, no o tome još uvijek ne znam previše i pretpostavljam da bih u tom slučaju jednostavno dogovorila da stručnjak u moje ime brine za taj posao.

Da se vratim na mirovinu, mislim da sam dio generacije kojoj cijeli život govore da ne treba ni računati na to, dijelom jer su iznosi mali, ali i jer se pomiče dobna granica potrebna za prestanak rada. Baš zato nekako ne razbijam glavu previše, no trudim se štedjeti i ulagati.

Ivana (33): ‘Dečko i ja imamo odličan sistem praćenja troškova‘

Dok sam živjela s roditeljima, u nekom trenutku sam počela dobivati džeparac prije nego sam pronašla studentski posao i ovdje sam se prvi puta susrela s vlastitim novcem. Znala sam koji iznos imam na raspolaganju i otprilike što ću s njime napraviti, a najdraže mi je bilo kada nisam sve potrošila pa sam imala nešto više za idući mjesec. Studentski posao je bio idući korak, ali kako sam radila po cijele dane, nisam imala kada trošiti novac. Zapravo sam se prvi puta s pitanjem financija i štednje susrela kada sam se osamostalila i počela živjeti u stanu. Ovo je pravi način za saznati kako pravilno raspolagati novcem i kako platiti račune, troškove života, ali uz to nešto i uštedjeti. Naravno, pod uvjetom da imate stalne prihode.

Mislim da je tajna financijske pismenosti u štednji i razumnom trošenju. Ne mora se raditi o velikoj štednji, ali najvažnije je da se poslože prioriteti pa se samim time zna i za što se štedi, a onda je i motivacija nešto veća. Naravno, nisam imuna na impulzivne kupnje, ali one su rijetke i uvijek se pitam treba li mi stvarno ta nova majica ili neki drugi predmet ili bih radije taj novac stavila sa strane i čuvala ga za neko putovanje. Najčešće se dogodi ovo drugo.

Situaciju mi dodatno olakšava i praćenje zajedničkih troškova u tablici, pri čemu dečko i ja točno znamo koliki su bili računi, ali i koliki su bili neki izvanredni troškovi. A kada se plate, onda se ta stavka samo prekriži u tablici pa odmah imamo pregled koje račune smo platili i ne može se dogoditi da nešto zaboravimo.

image

Planiranje štednje

Shutterstock

Što se tiče mirovine, ne razmišljam još o njoj i ne uplaćujem ništa jer ne znam što budućnost nosi, ni hoće li uopće naša generacija dočekati mirovinu u sadašnjem obliku. To razdoblje života mi se čini jako daleko pa bi priprema po meni trebala krenuti možda nekoliko godina prije odlaska u mirovinu.

Moje prijateljice ne štede koliko i ja, barem koliko znam, a moram priznati da i ne razgovaramo baš o financijskim temama na kavama. Smatram da se općenito ne razgovara dovoljno o financijskoj pismenosti, a možda je najveća pogreška što nas nitko ne uči o tome u školi i šire, već sami moramo shvatiti kako sve funkcionira i učiti na vlastitim pogreškama.

Ivona (28): ‘ Štednja za mirovinu je najsigurniji oblik ulaganja u budućnost‘

Štedim koliko god mogu na razne načine, a o tome sam počela razmišljati otkad sam s 18 godina dobila prvi studentski posao. Kad sam prvi put iskusila kako je to zaraditi novac, dvaput bih razmislila hoću li tu malu studentsku plaću potrošiti na nešto što mi možda ne treba ili ostaviti ipak veći dio sa strane za nešto veće. Ni danas priča nije puno drugačija, jedino što su životni troškovi veći pa je potrebno dobro planiranje troškova kako ne bi bilo prostora za neugodna iznenađenja.

image

Planiranje štednje

/Shutterstock

Jako me zanimaju ulaganja i već se mjesecima informiram na razne načine o toj temi i to najviše putem raznih online platformi, od YouTube sadržaja do Reddita te raznih financijskih portala. Ipak, najradije primam informacije i savjete od bliskih ljudi koji štede, ulažu i razmišljaju o svojoj budućnosti kroz financijski aspekt. Mislim da mi je to najdraži oblik informiranja, jer za razliku od portala i videa, ovdje imam osobu ispred sebe koju mogu odmah pitati sva pitanja i nedoumice. Tek sam na početku svog financijskog educiranja tako da tu svakako ima puno mjesta za napredak i edukaciju. O financijama najviše razgovaram sa sestrom i tada baš ulazimo u dubinu tih tema. Svakako mislim da bi žene trebale više o tome razgovarati jer to ujedno potiče i povećanje neovisnosti i samostalnosti, što smatram iznimno bitnim za svaku ženu.

Ono što je najveći izazov kod ulaganja je regulacija tržišta i to što nije moguće ulagati na isti način u Hrvatskoj i, primjerice, u SAD-u. Zato je potrebno dobro istražiti mogućnosti ako me zanima ulaganje u dionice. Trenutno planiram za prvu ruku početi s trećim mirovinskim stupom kao, po mom mišljenju, najsigurnijem načinu ulaganja u budućnost jer je rizik minimalan ili nikakav. Iako još nemam ni 30 godina i to se čini daleko, ne želim se za 20, 30 godina zapitati gdje mi je bila pamet. Nakon toga svakako planiram krenuti s ulaganjem u dionice. Neće to biti nikakvi veliki iznosi, ali mislim da je važno krenuti. S vremenom bih svakako voljela proširiti svoj portfolio investicija i na vlastitu nekretninu, ali to je nešto što mi nije trenutni prioritet.

OSNOVNI POJMOVI MIROVINSKE ŠTEDNJE

Obvezni mirovinski fond

Svaki zaposleni građanin član je u jednom obveznom mirovinskom fondu. Iz mjesečne bruto plaće izdvaja se 5 posto mirovinskog doprinosa na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu. Taj se novac ne troši za isplatu tekućih mirovina, nego je to vaša individualna kapitalizirana štednja - štednja u drugom mirovinskom stupu. Kad jednog dana odete u mirovinu, svoju mirovinsku štednju iz drugog stupa primat ćete kao dodatak mirovini iz prvog stupa.

Dobrovoljna mirovinska štednja

Riječ je o obliku štednje koji omogućuje samostalno preuzimanje odgovornosti za vlastita mirovinska primanja. Samostalno određujete visinu i dinamiku uplate sredstava te time ostvarujete pravo na dodatnu mirovinu iz trećeg stupa. Dobrovoljnom mirovinskom štednjom upravlja mirovinsko društvo, a uplaćene mirovinske doprinose članova ulaže u svrhu ostvarivanja prinosa i povećanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda, kako bi se svakom članu fonda omogućila isplata što veće mirovine u budućnosti.

A,B i C kategorije obveznog mirovinskog fonda

Obvezni mirovinski fondovi A, B i C kategorije razlikuju se prema strategiji ulaganja i ograničenjima članova, koji mogu izabrati fond ovisno o tome koliko im je godina ostalo do stjecanja uveta za starosnu mirovinu. Tako je fondovima A kategorije omogućeno liberalnije ulaganje pa su zbog očekivanih viših prinosa u dugom roku namijenjeni mlađim osiguranicima. Mirovinski fondovi kategorije B, s umjerenom strategijom ulaganja. namijenjeni su primarno osigiranicima srednje životne dobi. Mirovinski fondovi kategorije C najmanje su rizični i namijenjeni su osiguranicima pred mirovinu.

image

Štednja

Shutterstock

Promjena obveznog mirovinskog fonda

Obvezni mirovinski fond možete promijeniti u bilo kojem trenutku putem e-usluge Obvezni mirovinski fond (prijava/promjena) u sustavu e-Građani, u bilo kojoj poslovnici Fine na šalteru Regosa. Promjenom obveznog mirovinskog fonda i odabirom kategorije fonda direktno utječete na svoju mirovinu jednog dana jer fondovi ostvaruju različite prinose.

Prinosi obveznih mirovinskih fondova

Prinos fonda je postotak promjene vrijednosti obračunske jedinice tijekom određenog razdoblja. To je zarada ili gubitak koje je ostvario mirovinski fond na ukupno uplaćena sredstva svih članova fonda. Prinos ovisi o kretanju tržišne vrijednosti imovine mirovinskoga fonda (cijene obveznica, dionica i drugih vrijednosnih papira i imovine koja je u portfelju fonda) i o investicijskoj politici mirovinskoga društva koje upravlja mirovinskim fondom.

Ema (23): ‘U financijskim temama treba dati prostor i ženama‘

Za sada ne štedim, ali sam u posljednje vrijeme počela intenzivno razmišljati o tome. Ono što me koči u toj štednji su nedovoljna mjesečna primanja, a kada ne mogu veću svotu novca odvojiti za štednju svaki mjesec, onda stječem dojam kao da ništa nisam postigla. Trenutno me ne zanimaju ulaganja jer se dovoljno ne razumijem u njih. Htjela bih prvo pokrenuti štednju, a tek kasnije krenuti ulagati. I dalje sam skeptična što se ulaganja tiče jer smatram da je potrebno znanje kako ne bih samo ‘‘bezveze‘‘ bacila novac.

Da bih se informirala o financijskim pitanjima, najčešće gledam podcaste s raznim stručnjacima i investitorima koji daju savjete. Uz to, kada god se nekakva slična tema provlači kroz medije onda rado i to pročitam jer na drukčiji način budu obrađeni problemi koji zapravo muče sve. No, još uvijek mislim da je moje financijsko znanje loše, ali najgore od svega je to što je vjerojatno prosječno, što onda znači da su Hrvati općenito loše financijski pismeni.

image

Planiranje štednje

Shutterstock

Za sada niti s jednom prijateljicom koja je moje godište nisam razgovarala o štednji, ali vjerujem da sve slično razmišljamo. Smatram da sve ovisi o okruženju u kojem se nalaziš, nećeš sa svima pričati o istim stvarima. Generalno mislim da se na žene ne gleda kao na dovoljno financijski samostalne osobe pa to za sobom vuče i stereotip da one ne govore dovoljno o tim temama. Svaka žena misli na svoje financije, neovisno o tome govori li javno o njima. Možda će se situacija promijeniti ako se u javnom prostoru počne više govoriti o ovim temama jer kada god gledam podcast, video ili slične sadržaje stručnjaci su muškarci, kao i investitori – treba dati prostora i ženama jer sam sigurna da postoje i one koje rade dobre financijske poteze kao što je štednja za mirovinu.

U mojem slučaju, u fazi sam života kada razmišljam o osamostaljivanju tako da mi je mirovina još daleko. Svakako bih htjela imati neku ušteđevinu za te dane jer po situaciji iz meni bliže okoline vidim da je umirovljenicima posebno teško. Ne bih htjela doći u stare dane i mučiti se s novcem, tada želim samo uživati.

OSNOVNI POJMOVI MIROVINSKE ŠTEDNJE

Osobni račun u obveznom mirovinskom fondu

Nakon prvog zaposlenja svi mlađi od 40 godina imaju rok od mjesec dana za odabir obveznog mirovinskog fonda. Fond morate odabrati i ako ste obrtnik, poljoprivrednik ili imate samostalnu djelatnost. To možete učiniti s osobnom iskaznicom na šalteru Regosa u bilo kojoj poslovnici Fine ili online. Ne učlanite li se sami, Regos će vas automatski rasporediti u jedan od obveznih mirovinskih fondova kategorije A.

Mirovinska štednja u drugom stupu

Mirovinska štednja na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu je osobna imovina svakog člana, dakle vaše vlasništvo i vaša nasljedna imovina. Mirovinska štednja u drugom stupu koristi se isključivo za isplatu mirovine člana fonda i zakonom je zaštićena od ovrhe, stečaja ili likvidacije fonda ili banke skrbnika fonda. Ako član fonda ne doživi mirovinu, a niti jedan član obitelji ne ispunjava uvjete za obiteljsku mirovinu, kapitalizirana sredstva na računu preminulog člana postaju nasljedstvo.

image

Planiranje štednje

/Shutterstock

Mirovinski doprinos

Uplaćeni doprinosi nalaze se na osobnom računu obveznog mirovinskog fonda i to je vaša osobna imovina koju možete koristiti u trenutku odlaska u mirovinu. U slučaju smrti člana obveznog mirovinskog fonda i pod uvjetom da nitko iz obitelji nema pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, sva imovina na osobnom računu obveznog mirovinskog fonda postaje nasljedstvo.

Mirovinsko društvo

Mirovinsko društvo je dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje osniva obvezne mirovinske fondove i njima upravlja. Novac koji uplaćujete u drugi mirovinski stup nalazi se na vašem osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu. Ukupnom imovinom mirovinskog fonda upravlja mirovinsko društvo, koje novac ulaže na tržištima kapitala s ciljem ostvarivanja prinosa. U Hrvatskoj postoje četiri društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima.

Doris (26): ‘Deset do petnaest posto prihoda stavljam na štednju‘

Ozbiljnije sam počela štedjeti na prvoj godini fakulteta, s 18 godina, kad sam pronašla prvi studentski posao. Iako sam živjela s roditeljima i davali su mi džeparac, bilo mi je neugodno tražiti lovu za izlaske i svoje hirove pa sam radije sama zarađivala. Otvorila sam nenamjensku štednju u banci, a ultimativni cilj mi je bio uštedjeti za stan (sad se smijem kad pomislim na to). Kasnije sam smanjila očekivala i skupljala za auto. U to vrijeme o mirovini i dalekoj budućnosti nisam razmišljala jer nisam imala stalna primanja i sigurnost, ali sam uvijek trošila manje nego što bih zaradila. Istim pravilom vodim se danas i, da mogu, barem pola svojih prihoda bih uložila u vrijednosne papire ili nekretnine. No, to je sport za neka buduća vremena, nadam se. Sad se trudim 10-15 posto prihoda uložiti u budućnost.

Štednja kao takva me oduvijek zanimala, a dugoročna štednja u nešto rizičnije me počela interesirati prije otprilike dvije godine, kad su svi pričali o kriptovalutama. Dečko i ja smo ove godine uložili u svoju nekretninu, a uz to, oboje smo krenuli ulagati u dionice i obveznice. Kako bih se informirala o financijama, najčešće pratim podcast "The Diary of a CEO". Ne zaobilazim ni TikTok i LinkedIn, gdje također ima vrijednih informacija, s time da pazim da savjete daje stručnjak, a ne neka nasumična osoba. Primjerice, volim poslušati webinare Sandre Ferenčak. Mediji su generalno super izvor informacija, a ne odmaže i što radim u medijskoj kući i pišem o financijskim temama pa uvijek nešto novo saznam.

image

Planiranje štednje

Shutterstock

Razmišljam i o ulaganju u treći mirovinski stup jer želim da mi mirovina bude što ugodnija. Ne očekujem da ću živjeti onako kako želim samo od mirovine, pogotovo ne u Hrvatskoj. Mislim da se za mirovinu treba pobrinuti odmah nakon prvog zaposlenja, no za to treba imati solidna primanja, a plaće onih koji su tek kročili na tržište rada tome baš i ne idu u prilog. Možda treba pričekati godinu, dvije da se čvršće stane na noge pa onda krenuti s ulaganjem. Dotad nije loše informirati se i doći do odgovora kako s manjom plaćom krenuti štedjeti. Moj prvi ulog bio je 50 eura koje bih ionako potrošila, samo možda na nešto manje korisno.

Iz ovih iskustava vidljivo je da mlađe generacije itekako brinu o budućnosti, barem koliko trenutno mogu. Iako se Hrvati proteklih godina nisu mogli pohvaliti zavidnom financijskom pismenošću, podaci HNB-a pokazuju da ona kontinuirano raste. Tako je 2016. ona iznosila 60 posto, a ove godine popela se na 70 posto, što je jasan pokazatelj da idemo u smjeru dobrih financijskih odluka i ono najvažnije – da možemo postići individualno financijsko blagostanje.


Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. lipanj 2024 14:17