Q&A ‘EU SMO MI‘

Vodič za početnike: 10 pitanja i odgovora o EU fondovima koji nam poboljšavaju kvalitetu života

Pripremili smo deset najčešćih, osnovih pitanja iz područja kohezijske politike EU i njenih fondova

Ilustrativna fotografija

 Bildagentur-online/o Hde/Alamy/

1.Što je kohezijska politika?

Radi promicanja svojeg sveukupnog skladnog razvoja Europska unija razvija i provodi aktivnosti koje vode jačanju njezine ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, navedeno je u članku 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Kohezijskom politikom podržava se otvaranje radnih mjesta, jačanje konkurentnosti, gospodarski rast, održivi razvoj i poboljšanje kvalitete života građana.

Unija osobito nastoji smanjiti razlike u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalost regija u najnepovoljnijem položaju. Posebna se pozornost poklanja ruralnim područjima, područjima zahvaćenima industrijskom tranzicijom i regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otoci, pogranične i planinske regije.

2. Što su europski strukturni i investicijski (ESI) fondovi?

Europski fondovi su novac europskih građana koji služi za provedbu javnih politika, a dodjeljuje se korisnicima po određenim pravilima i u skladu s pojedinim programima. Pod nazivom europski strukturni i investicijski fondovi u programskom razdoblju 2014.-2020. obuhvaćeno je pet fondova. Uz tri glavna fonda iz kojih je financirana kohezijska politika - Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond (ESF) i Kohezijski fond (KF), tim nazivom obuhvaćeni su i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR).

3. Iz kojih će se fondova financirati kohezijska politika u razdoblju 2021.-2027.?

Glavni izvori financiranja kohezijske politike u tekućoj financijskoj perspektivi su Europski fond za regionalni razvoj za ulaganje u društveni i gospodarski razvoj regija i gradova; Kohezijski fond koji osigurava financijski doprinos za projekte povezane s okolišem i transeuropskim mrežama u području prometne infrastrukture; Europski socijalni fond+ za ulaganja u socijalne i obrazovne politike, otvaranje radnih mjesta i stvaranje pravednog i uključivog društva, te Fond za pravednu tranziciju za podršku na putu prema klimatski neutralnom i kružnom gospodarstvu.

4. Koji su prioriteti kohezijske politike u razdoblju 2021.-2027.?

Kohezijska politika doprinosi i EU ciljevima koji su zacrtani kroz Europski zeleni plan, spremnost Europe za digitalno doba i ekonomiju koja radi za ljude. Ulaganja su tako usmjerena u digitalnu i zelenu tranziciju te Europu koja je povezanija, uključivija i socijalnija te bliža građanima.

U tom pogledu pet je glavnih ciljeva koji se žele ostvariti kroz kohezijsku politiku. To su: 1. konkurentnija i pametnija Europa, 2. zeleniji, niskougljični prijelaz prema klimatskoj neutralnosti, 3. povezanija Europa povećanjem mobilnosti, 4. socijalnija i uključivija Europa te 5. Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja na cijelom teritoriju.

5. Koji su prioriteti po fondovima?

Europski fond za regionalni razvoj podržava ulaganja u ostvarenje svih pet ciljeva u razdoblju 2021.- 2027., ali najvažniji su prioriteti 1. i 2., konkurentnija, pametnija i zelenija Europa. Taj fond usmjerava svoja ulaganja na inovacije i istraživanje, digitalnu agendu, potporu malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima), okoliš i gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika. Kohezijski fond podržava zelenije projekte i one koji doprinose povezivanju Europe povećanjem mobilnosti.

Za financiranje iz Europskog socijalnog fonda+ prioritetni su projekti koji doprinose socijalnoj i uključivoj Europi dok Fond za pravednu tranziciju ima specifične ciljeve vezane uz zelenu tranziciju.

6. Koja je svrha Fonda za pravednu tranziciju?

Sredstvima iz Fonda za pravednu tranziciju (FPT) trebala bi se dopuniti sredstva dostupna u okviru kohezijske politike. Kako je navedeno u Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju, borba protiv klimatskih promjena i uništavanja okoliša dugoročno će svima donijeti koristi te u srednjoročnom razdoblju pruža prilike i izazove za sve, no sve regije i države članice ne počinju tranziciju s istog polazišta niti imaju jednake kapacitete za odgovor.

Tranzicija će biti posebno zahtjevna za one države članice koje se u velikoj mjeri oslanjaju ili koje su se donedavno oslanjale na fosilna goriva ili industrijske aktivnosti s visokim emisijama stakleničkih plinova koje je potrebno postupno ukinuti ili se trebaju prilagoditi zbog tranzicije prema klimatski neutralnom gospodarstvu, ali im za to nedostaje financijskih sredstava. FPT bi stoga, kako piše u spomenutoj uredbi, trebao obuhvaćati sve države članice, ali raspodjela njegovih financijskih sredstava trebala bi se usmjeriti na ona područja koja su najpogođenija postupkom klimatske tranzicije i ta bi raspodjela trebala odražavati kapacitet država članica da financiraju potrebna ulaganja kako bi se nosile s tranzicijom prema klimatski neutralnom gospodarstvu.

7. Što je Interreg?

Europska teritorijalna suradnja, poznata pod imenom „Interreg”, jedan je od ciljeva kohezijske politike i pruža okvir za provedbu zajedničkih djelovanja i razmjenu politika među nacionalnim, regionalnim i lokalnim subjektima iz više država članica. Glavni je cilj europske teritorijalne suradnje promicanje skladnog gospodarskog, socijalnog i teritorijalnog razvoja Unije u cjelini, pojašnjeno je na stranicama Komisije.

Interreg se temelji na četiri područja suradnje: prekograničnoj (Interreg A), transnacionalnoj (Interreg B) i međuregionalnoj (Interreg C) integraciji te integraciji najudaljenijih regija u njihovo susjedstvo (Interreg D).

8. Kako se provodi kohezijska politika?

Ovu politiku provode nacionalna i regionalna tijela u partnerstvu s Europskom komisijom. Kako je pojašnjeno na stranicama Komisije, principi i prioriteti kohezijske politike oblikuju se kroz proces savjetovanja između Komisije i država EU. Svaka država članica izrađuje nacrt partnerskog sporazuma koji ocrtava strategiju države i predlaže popis programa. Komisija pregovara s državnim tijelima o konačnom sadržaju Partnerskog sporazuma, kao i o pojedinim programima. Programe provode države članice i njhove regije, a Komisija dodjeljuje sredstva.

9. Što obuhvaća Sporazum o partnerstvu s Hrvatskom?

Europska komisija usvojila je 24. kolovoza 2022. Sporazum o partnerstvu s Republikom Hrvatskom za financijsko razdoblje 2021. - 2027., a njime su obuhvaćena četiri nacionalna programa. To su: Program za konkurentnost i koheziju (EFRR i Kohezijski fond), Integrirani teritorijalni program (EFRR i FPT), Program za učinkovite ljudske resurse (ESF +) i program za sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA).

Ciljevi politike su: Pametna Hrvatska, Zelena Hrvatska, Povezana Hrvatska, Solidarna Hrvatska i Hrvatska bliže građanima.

10. Koliko je Hrvatskoj na raspolaganju sredstava kohezijske politike?

Hrvatska će u okviru Sporazuma o partnerstvu s Komisijom primiti 9 milijardi eura sredstava kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. radi promicanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije svojih regija te zelene i digitalne tranzicije.

Kako je objavilo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Program Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027. (PKK) je s 5,203 milijardi eura, Integrirani teritorijalni program 2021. - 2027. (ITP) s 1,569 milijardi eura, Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. s 1,933 milijardi eura te Program za ribarstvo i akvakulturu 2021. - 2027. s 243,7 milijuna eura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2022 16:05