Nekad se u njima okupljala plemićka elita. Grofovske obitelji Pejačević, Janković i Drašković ostavile su po cijeloj istočnoj Hrvatskoj prave arhitektonske bisere koje oni kojima su tijekom 20. stoljeća dani na upravljanje nisu znali, mogli ili htjeli čuvati i održavati na primjeren način. Većina dvoraca i kurija ovih obitelji, izgrađenih u 19. stoljeću, tako su s vremenom postali rugla i derutne zgrade koje su prije bile za rušenje, nego li za neku ozbiljnu i skupu rekonstrukciju. I danas je takvih arhitektonskih blaga podosta u lošem stanju, ali ne i u Virovitičko-podravskoj županiji i Virovitici, gdje su prije desetak godina odlučili krenuti u ozbiljne projekte njihove revitalizacije.
Danas u ovom kraju, zahvaljujući viziji, ali i novcu iz fondova Europske unije, novim sjajem sjaje po dva dvorca i dvije kurije, a do kraja ove godine zasjat će još jedan dvorac. Dvorci Pejačević u Virovitici i Janković u Suhopolju te kurije Drašković u Noskovačkoj Dubravi, odnosno Janković u Kapeli Novoj, danas su neizostavne i praktički najvažnije destinacije ove županije, na koje su svi koji su dali obol njihovom oživljavanju iznimno ponosni.
- Kad bi se vratilo samo dvadesetak godina unazad, teško da bi netko prepoznao naše gradove i općine koliko se toga izgradilo. Tu su tisuće projekata za naše poljoprivrednike, gospodarstvenike, obrtnike. I zato nije čudno što smo godinama u hrvatskom vrhu po povlačenju europskih sredstava. Europska unija je nama ponudila mogućnosti, mi smo ih iskoristili, a koristit ćemo i nadalje. Projekti su spremni, a mi kao ‘iz startnog bloka‘ čekamo otvaranje novih natječaja. Obnova naše kulturne i prirodne baštine pokazala se kao pun pogodak - kaže Igor Andrović, virovitičko-podravski župan, koji posebno ističe što u obnovljenim objektima nude "proizvode naših domaćih proizvođača, dajući i njima mogućnosti zarade, ali još je veća mogućnost otvaranje novih perspektiva i otvaranje tržišta prema onima koji nam dolaze".
- Pokazalo se kako turisti koji posjećuju našu županiju žele spavati u suhopoljskom dvorcu, dvorcu jedne plemićke obitelji, ali i upoznati ostale karakteristike plemićke rute koje se protežu duž cijele naše županije. Oni žele posjetiti i rijeku Dravu, njezine prirodne ljepote, gdje se nalazi i Posjetiteljski centar Dravska priča jer takav centar ne postoji na ‘obalama Drave‘. Virovitički Gradski muzej u Dvorcu Pejačević je ‘slavenski muzej godine‘, hotel heritage Kurija Janković u Kapela Dvoru bilježi veći broj noćenja nego u vremenima prije koronavirusa... Slavonija je već dugo poželjna destinacija, to je u zadnje dvije - tri godine postala, a u budućnosti će biti i još više i cijela Virovitičko-podravska županija. Na tako malom prostoru nitko u Hrvatskoj nije izgradio toliko turističkih kapaciteta, ali i obnovio kulturne i prirodne baštinu kao mi. Naravno, ništa to nije ‘s kišom došlo‘, puno je tu planiranja, ali i rada, kako županijske uprave, naše razvoje agencije VIDRA, županijskih institucija, ali i odlične suradnje s općinama i gradovima. Kad je vizija jasna, kad postoji zajedništvo, i ciljevi su lakše dohvatljivi - istaknuo je Andrović, dok nas je Emina Kovač, ravnateljica spomenute VIDRE, provela kroz suhopoljski dvorac, posljednji u nizu od navedenih koji je dobio novi život i svrhu.
Tamo gdje su se grofovi, njihove obitelji, prijatelji, uzvanici... nerijetko prepuštali hedonizmu, danas isto to mogu činiti gosti ove županije, namjerni ili slučajni posjetitelji, koji su dobili pravu malu oazu u srcu ovog mjesta nedaleko od Virovitice. Do prije šest godina derutan, dvorac Janković danas je službeno Centar za posjetitelje s četiri zvjezdice i smještajnim kapacitetom u 30 soba, suvenirnicom, multimedijalnim izložbenim prostorom koji govori o povijesti dvorca i obitelji Janković, kreativnim laboratorijem za djecu, konferencijskom salom za sastanke, restoranom i 5D kinom...
- Projekt smo prijavili 2015. godine, a 2017. počeli su radovi na rekonstrukciji i opremanju koji su trajali tri godine. Dobili smo reprezentativan objekt, za što su, osim svih županijskih službi te bivšeg župana Tolušića i sadašnjeg Androvića, jednako zaslužni i kreativci, odnosno projektanti iz Studija 3LHD, kojima moramo zahvaliti na odličnom poslu - rekla je Kovač. Osim dvorca revitaliziran je i okolni park koji je također zaštićeno kulturno dobro te izgrađena šetnica kroz park.
- Obnova dvorca stajala je 40 milijuna kuna, od kojih je 85 posto iz fondova EU, dok je za perivoj izdvojeno 11,3 milijuna kuna. Trenutno je u provedbi treća faza, odnosno uređenje wellnessa, spa, parne kupelji te vinoteke i kušaone u podrumu, što se sufinancira iz sredstava Ministarstva turizma i sporta, a vrijedna je 820.000 eura. Sve što smo dosad radili prošlo je kontrolu SAFU-a, besprijekorno i u zadanim rokovima. Posebno bih pohvalila suradnju s Konzervatorskim odjelom u Požegi i gospodinom Španičekom, jer je sve moralo biti urađeno po njihovim naputcima. Primjerice, oba krila dvorca su bila u toliko lošem stanju da ih se moralo rušiti, a onda su ponovno izgrađena kao vjerne replike izvorne građevine. Također, za popločenje stubišta smo morali nabaviti posebni, izvorni, šikloški kamen - kaže Kovač. Dvorcem upravlja županijska tvrtka Terra Panonica, koja se jedina javila na raspisani natječaj, a dodatni benefit projekta, osim 14 zaposlenih je i angažman lokalnih dobavljača, slastičara, craft pivovara, vinara... U prošloj godini dvorac je ostvario gotovo 4000 noćenja.
- Suhopolje je živnulo, postalo prepoznatljivo, ovo je oplemenilo cijelo područje. Tu se održavaju krštenja, vjenčanja, snimaju promotivni videospotovi, Vatra je ovdje snimila svoj spot, dolaze nam influenceri i zasad su svi puni pozitivnih dojmova - naglasila je Kovač. Zadovoljni su i ostalim projektima obnove dvoraca i kurija. U kuriji Janković u Kapela Dvoru danas je Centar za bicikliste i heritage hotel s 15-ak soba u kojem je zaposleno osam djelatnika, dok je ljetnikovac grofa Draškovića u Noskovačkoj Dubravi postao ‘‘Dravska priča‘‘ i sjedište JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode. Tamo je Centar za posjetitelje, škola u prirodi, hostel, river bar, mogu se unajmiti kanui, bicikli..., a zapošljava 12 djelatnika. Dvorac Cabuna je trenutno u fazi rekonstrukcije, a radovi su vrijedni 56 milijuna kuna. Tamo će biti Centar za posjetitelje s multimedijalnim sadržajem namijenjenim djeci na temu ‘‘Kako su se igrali naši stari‘‘.
Fascinantna je i nova priča dvorca Pejačević u Virovitici, velebne zgrade građene na početku 19. stoljeća. Grad Virovitica je 2016. godine prijavio Integrirani razvojni program obnove Dvorca Pejačević i revitalizacije Gradskog parka na natječaj za obnovu kulturne baštine u funkciji turizma pod nazivom "5 do 12 za Dvorac". Vrijednost projekta bila je 81,3 milijuna kuna, od čega je 85% sredstava financirala Europska unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.
- Dvorac Pejačević je prije obnove bio u strašno lošem stanju i s brojnim korisnicima, od nas Gradskog muzeja do brojnih udruga. Mi smo bili smješteni samo na prvoj etaži. Potreba da se ovu zgradu, koja čini samo srce Virovitice, dovede u reprezentativno stanje s bogatim kulturnim potencijalom odavno je zamijećena, pa je već 2002. krenulo promišljanje kako to izvesti. Tad su se pisali prvi projekti s namjerom da se cijeli dvorac stavi u funkciju muzeja, no aplikacije tih projekata nisu prolazile sve do 2016. godine kad smo napokon prošli na Europskom strukturnom i investicijskom fondu. No ključna je bila 2008. godina, jer smo tad počeli pripremati muzeološku koncepciju koja se kristalizirala u toj prijavi iz 2016. - veli Mihaela Kulej, ravnateljica Gradskog muzeja Virovitica. Osim same zgrade i njezina interijera, projekt je obuhvatio i rekonstrukciju perivoja, današnjeg gradskog parka, a kao hommage vremenu u kojem je Virovitica bila poznata i kao ‘‘mala Venecija‘‘ s čak 16 mostova u samom centru grada, kroz projekt obnove Dvorca postavljeno je pet dizajnerskih drvenih mostova od kojih svaki priča svoju priču. To su Most ljubavi, Most zrcala, Gimnazijski most, Portal most i Glazbeni most. Kulej ističe kako je njima posebno važno i što je projektom predviđeno kompletno opremanje muzeja za novi stalni postav.
- Iskorak je i to da smo priču koncipirali drugačije od ostalih zavičajnih muzeja, gdje nam je novi stalni postav vezan uz jednu temu, a to je drvo, pri čemu smo uspjeli postići da bude interdisciplinaran i da nas ne ograničava da moramo kronološki predstaviti svoju građu - rekla je Kulej. Postav su nazvali ‘‘Drveno doba‘‘.
- Drveno doba, za razliku od Ledenog, Željeznog ili Bakrenog nije znanstveno i stručno utemeljen pojam, ali mi smo sigurni da je drveno doba ono koje je oduvijek bilo i bit će zauvijek, jer se čovjek uvijek koristio i koristi se drvetom. Unutar stalnog postava definirali smo tri odnosa čovjeka i drveta, odnosno tri cjeline. Dakle, to je nekakav univerzalan, opći odnos svakog čovjeka na planeti prema najpristupačnijem materijalu - rekla je ravnateljica, objasnivši ukratko svaki postav.
- Prva cjelina je ‘Za istim stolom‘ gdje promatramo odnos čovjeka i drveta unutar jedne obitelji, druga je ‘Ruke majstora‘ što prikazuje odnos unutar proizvodnje koji uključuje tradicijsku obradu drveta, preko prvih cehova, manufaktura i prvih industrija, gdje se Virovitica može podičiti s drvnom industrijom TVIN i njihovom suradnjom s izuzetnim arhitektom i produkt dizajnerom Bernardom Bernardijem. Treća cjelina je ‘Da kucnem u drvo, zlo ne čuo‘ kojom smo obuhvatili društvene odnose, tradicijske običaje, pučka vjerovanja i službene religije u Virovitici i njenoj okolici - pojasnila je Kulej, dok smo obilazili muzej koji priča sjajnu priču o Virovitici i njezinoj okolici još od prapovijesti do današnjih dana, a u čemu je drvo temelj svega. Postav je i multimedijski sjajno osmišljen i realiziran s nizom detalja koji ga čine posebnim. Nije to promaknulo ni struci, pa je Gradski muzej Virovitica prošle godine dobio nagradu ‘‘Živa‘‘ za najbolji slavenski muzej koju dodjeljuje Forum slavenskih kultura.
- Mi smo prvi hrvatski muzej koji je dobio tu nagradu. Također, nominirani smo bili i za najbolji europski muzej, a dobili smo posebno priznanje za muzejsku djelatnost. Prošla godina nam je bila uspješna i zanimljiva, materijalizirala je naš prijašnji posao, ali tu ne stajemo, nego se i dalje razvijamo te nastojimo biti još bolji - zaključila je ravnateljica, koja je sretna i što je obnova dvorca zaposlila još devet novih osoba u muzeju, pa ih je danas ukupno 14. Veli da su dobili i nove, stručne djelatnike koji su oplemenili njihov rad.
