FOKUS NA EU FONDOVE

Njihovi projekti mogu izrasti u ozbiljne poslove: Pogledajte što su osmislili i glasajte za najbolji studentski rad

Na radionici Hanza Medie i Veleučilišta Karlovac studenti su prezentirali svoje radove

Studentice Melita Gudelj i Katarina Mandić

 Robert Fajt/Cropix

Hrvatskoj nedostaje oko 2500 stručnjaka za provođenje projekata EU, dok nam se istovremeno u financijskom okviru 2021.-2027. iz fondova Europske unije nudi čak 25 milijardi eura - ove je podatke na konferenciji Hanza Medie i Veleučilišta Karlovac "EU to smo mi" iznio Krunoslav Kralj, zamjenik ravnatelja Regionalne razvojne agencije Karlovačke županije, pa odmah ponudio konkretno rješenje potencijalnog problema: Studenti su naša ciljana publika na ovakvim konferencijama, jer se u njima krije bazen budućih stručnjaka.

image

Krunoslav Kralj, zamjenik ravnatelja Regionalne razvojne agencije Karlovačke županije

Robert Fajt/Cropix

Da njihova istraživanja, prezentacije i projekti tijekom studijskih naobrazbi vrlo lako mogu prerasti u ozbiljne projekte koji bi uz pomoć europskog novca mogli stvoriti novu društvenu vrijednost, odnosno unaprijediti kvalitetu života pojedinaca pokazali su karlovački studenti kroz prezentacije svojih projekata neposredno nakon predavanja Krunoslava Kralja.

Aplikacija "Life Lovers"

Studentice Poslovnoga odjela Melita Gudelj, Katarina Mandić i Petra Tuškan osmislile su inovativnu aplikaciju "Life Lovers" koja uz pomoć umjetne inteligencije i prirodne kozmetike pomaže oboljelima od raka vratiti izgled prije kemoterapije.

Aplikacija, koja je ujedno i inovacija, koristi umjetnu inteligenciju koja skenira sliku osobe oboljele od raka prije kemoterapije i pomaže oboljeloj osobi putem vodiča na aplikaciji korak po korak vratiti izgled prije kemoterapije. Aplikacija također ima forum za osobe oboljele od raka sa savjetima i podrškom za sve koji žele vratiti izgled prije kemoterapije i osjećati se bolje u vlastitom tijelu.

image

Studentice Melita Gudelj i Katarina Mandić

Robert Fajt/Cropix
image

Studentice Melita Gudelj i Katarina Mandić

Robert Fajt/Cropix
image

Studentice Melita Gudelj i Katarina Mandić

Robert Fajt/Cropix

- Ovom aplikacijom smo se natjecale i ušle u regionalno finale L‘oreal Brandstorma. Da bi ovaj projekt zaživio u stvarnosti treba nam netko voljan pomoći oko razvoja informatičkog dijela aplikacije - rekla su autorice projekta.

Projektiranje 3-brzinskog prijenosnika snage u glavini stražnjeg kotača bicikla

Doris Stavljenić sa Strojarskog odjela projektirala je inovativni prijesnosnik snage, koji bi u svojoj primjeni omogućio da vozač bicikla s manje uložene snage postiže veću brzinu. Ona je kroz povijesnu crticu prezentirala kako je kotač pa i bicikl nastao iz ljudske potrebe, opisala je ergonomiju kao znanstvenu disciplinu koja sve inovacije pojednostavljuje tako da se one prilagode čovjeku, a ne čovjek izumu. Izradila je i video model svojeg "bicikla budućnosti" u skladu sa svim zakonitostima. Najvažnija njezina inovacija su rješenja prijenosa u unutarnjem sklopu planetarnog prijenosnika smještenog u stražnji kotač.

image

Studentica Doris Stavljenić

Robert Fajt/Cropix

- Kada bi ovaj projekt zaživio, moja inovacija bi omogućila lakše upravljanje i bržu vožnju, dakle, uz manju brzinu vrtnje bi se postigla veća snaga bicikla. Takav sustav bi se dalje mogao razvijeti, a uz njega i poticati i zdrav način života - rekla je autorica Doris Stavljenić.

Uloga i značaj žena u promociji i razvoju ruralnog turizma

Studentice Poslovnog odjela Paula Berislavić, Matea Studen i Dora Prebežac istražile su ulogu i značaj žena kroz povijest u razvoju i promociji turizma s naglaskom na održivi turizam. One su otkrile veliki turistički gastro potencijal temeljen na tradicinalnim proizvodima.

image

Studentice Paula Berislavić, Matea Studen i Dora Prebežac

Robert Fajt/Cropix
image
Robert Fajt/Cropix
image

Studentice Paula Berislavić, Matea Studen i Dora Prebežac

Robert Fajt/Cropix

- Cilj nam je educirati i potaknuti mlade te doprinijeti dodatnom osnaživanju mladih žena da preuzmu inicijativu i da se upuste u poduzetničke vode koristeći mogućnosti koje im pruža razvoj ruralnog turizma te osvještavanje pozitivnog utjecaja razvoja turizma i poboljšanja kvalitete življenja mladih žena. Karlovačka županija je raznovrsna i dosta turistički razvijena u svojim ruralnim područjima što se tiče destinacijskog turizma, ali i gastromanifestacija, kao što je Štrudlafest, gdje su žene iz tradicijske vjšetine valjanja tijesta razvile novi turističko proizvod, a s njime i selo Jaškovo, koje sada posjećuje na tisuće gostiju - kažu autorice.

Cilj njihova projekta, međutim, nije samo da turisti kušaju te tradicijske proizvode, već da uđu u tajni svijet njihova spravljanja, pa postanu i dionici njihova ponovnog oživljavanja.

Druga strana pivarstva

Student pivarstva na Odjelu prehrambene tehnologije Vjekoslav Fordren kroz svoj projekt eksperimentiranja s raznim inovativnim stilovima piva kroz praktičan rad u fizikalno-kemijskom i senzoričkom laboratoriju mini pivovare Veleučilišta u Karlovcu ima još dva cilja: učvrstiti se na pivarskoj karti regije kroz ovakve projekte, ali i aktivnosti kao što su konferencije te suradnja s gospodarstvom, dok je drugi cilj orijentiran na studente, odnosno razvijanje njihova načina razmišljanja i ideja, što će im dati dobru startnu poziciju na tržištu rada po završetku studija.

image

Student Vjekoslav Fordren

Robert Fajt/Crop

- Ključna je suradnja s gospodarstvom, naš pivski laboratorij je nastao financiranjem iz EU fondova, a mi u njemu nastojimo raditi inovacije. Svakako imamo prostora u zanatskom spravljanju piva - tzv. kraftu, koji kod nas zauzima svega tri posto tržišta, desetak puta manja nego u Americi. Ljud uzimaju ono što im se na tržišu nudi. Moja ideja je oživljavanje starih receptura piva te eksperimentiranje s aromatičnim biljem - gorkim pelinom, kao autohtonom biljkom s našeg područja.

Obojenost sigurnosti i zaštite

Student Mihael Rubinić s Odjela sigurnosti i zaštite smatra da svojim projektom, odnosno doslovno bojama, može po pitanju sigurnosti, ali i općenito kvalitete života svakodnevicu podići na višu razinu. Svaka boja mora imati jasnu i jednoznačnu komunikacijsku poruku, možemo ih koristiti u edukaciji i poslovanju, a čitav sustav sigurnosti i zaštite, smatra Mihael, mogao bi se pojednostaviti pomoću principa rada semafora.

image

Student Mihael Rubinić

Robert Fajt/Cropix
image

Student Mihael Rubinić

Robert Fajt/Cropix

- Istraživao sam djelovanje boja na ljude, te mislim da se one mogu više koristiti u svakodnevici. Na tako nešto me motirvirao primjer iz Slovenije, gdje su kroz projekt EU djelovanjem zelene boje optički smanjili širinu ceste kako bi se smanjila brzina kretanja. Primjerice, kroz semaforsku rasvjetu građani postupaju po bojama koje vide na aparatima. Koristeći jednoznačnost tih poruka i široku uvriježenost tri semaforske boje, možamo u industriji ili drugim područjima crvenom signalizirati povećan oprez, žutom manji, a zelenom područje bez opasnosti. Čitav sustav sigurnosti i zaštite mogao bi funkcionirati po princip semafora - kaže autor projekta Mihael Rubinić.

Nakon što ste se upoznali s projektima studenata, u anketi možete glasati za najbolji projekt

image

Hanza Media u suradnji s Veleučilistem u Karlovcu provodi projekt "EU to smo mi" u sklopu kojega je održana konferencija o EU fondovima

Robert Fajt/Cropix
image

Ućesnici konferencije

Robert Fajt/Cropix
image

Ivan Stedul, dekan Veleučilišta

Robert Fajt/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. veljača 2024 19:52