Zajedničkim milenijskim skokom duž zadarske Rive, u kojemu će sudjelovati preko tri tisuće ljudi, u subotu 29. srpnja na najljepši mogući način obilježit će se završetak jednog od najvažnijih projekata u novijoj zadarskoj povijesti.
Nakon dvije godine iznimno složenih i kompleksnih radova, dugotrajnih priprema koje su započele još 2018. i planova starih gotovo 15 godina godina, završen je 67,4 milijuna kuna vrijedan projekt "Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar – Poluotok" financiranog iz Kohezijskog fonda. Iza tog službenog naziva krije se, zapravo, obnova zadarske rive ili Obale kralja Petra Krešimira IV, simbola grada i dnevnog boravka Zadrana na koji se čeka generacijama. Bilo je u Zadru krupnijih i financijski vrijednijih projekata financiranih europskim novcem, ali niti jedan nije imao takvu emotivnu vrijednost i težinu. Baš zato, svima koji su u njemu sudjelovali, a riječ je o velikom timu koji je okupio preko stotinu ljudi s različitih područja, obnova Rive nije bila tek odrađeni posao ili provedba projekta. Bila je to zajednička misija da generacijama iza sebe u nasljeđe ostave obnovljeni spomenik vremenu koji izgrađen još prije 150 godina. Da priča bude još bolja, projekt čiji je korisnik Lučka uprava Zadar, završen je u planiranom vremenskom roku i zadanom financijskom okviru!
- Zadar je oduvijek imao prekrasno Rivu, a mi smo ovim projektom pomogli da ona ponovno zasja u punom svjetlu i da njezinom Mulu vratimo izvorni izgled. Nakon završetka radova, pomorski promet se vraća, ali sigurno ne u tom obimu da naši građani i gosti ne bi mogli neometano uživati u najljepšim doživljajima koje ova Riva pruža, prije svega u zalasku sunca - kaže ravnatelj Lučke uprave Zadar, Željko Kenežević, koji je mandat preuzeo u najteže vrijeme, kad je odlučeno da se kreće u gradnju novog Mula.
- Bio je to kompeksan posao s velikim rizicama, ali uz ovakav tim suradnika kakav sam imao na projektu, nije bilo nepremostivog problema. Biti dio ove priče zaista je bilo zadovoljstvo. Zajedno s izvođačima napravili smo zaista velik posao na koji možemo biti ponosni - kaže Knežević.
Zadarska riva izgrađena je za vrijeme austrijske carevine, a najteže je stradala za savezničkih bombardiranja u Drugom svjetskom ratu. S vremenom, zbog morskih i klimatskih utjecaja, dodatno je nagrižena što je dovelo do velikih strukturnih oštećenja, urušavanja i podlokavanja. Isto je bilo i s njezinom najreprezentativnijim dijelom, Mulom, koji je uslijed bombadriranja skraćen za 15-tak metara i pokrpan betonskim plombama. Već i prva istraživanja napravljena 2010. godina, kada je područje rive bilo pod upravom Grada Zadra, pokazala su kako će sanacija morati biti temeljita i sveobuhvatna, s prvotnom idejom da se Mul samo sanira jer je betonski zid bio nešto novijeg datuma. Međutim,revizijom tih planova 2018. godine, skeniran je čitavi Mul i napravljen 3D blizanca gata koji je konačno dao potpuno realnu sliku stanja iznad i ispod mora. A ona nije bila nimalo optimitična.
- Nakon te nove analize i intervencije sondažnim jamama shvatili smo da praktički moramo ponovno izgraditi čitavi Mul, ali u zadanim gabaritima kakav je nekad bio, produžen za 15 metara. Tu veliku promjenu morali smo opravdati pred Središnjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFA). Međutim, uspjeli smo. Promijenili smo čitav obalni zid i nasuli novi materijal, te ugradili novi kamen. Novi će Mul sada biti dug skoro 80 metara i širok 15 metara, a uz njega će moći pristajati brodovi do 50 metara duljine. Prije nekoliko dana, na njega je vraćena i identična lanterna kakva je bila prije bombardiranja- priča nam Marijeta Kalanj Jelavić, pomoćnica ravnatelja Lučke uprave Zadar (LUZ) za infra i supra razvoj koja je vođenje ovog zahtjevnog projekta preuzela nakon što je Riva dodijeljenja na upravljanje LUZ-u. Bilo je to u svibnju 2020. godine. Početna konferencija projekta bila je 29. srpnja 2021. godine, kada su izvođači uvedeni u posao.
Kompletna rekonstrukcija radila se pod budnim okom konzervatora čiji je uvjet bio da se ne smije odstupiti niti milimetra od postojećih gabarita i oblikovanja. Svaki kamen koji se skidao morao se numerirati, a na kraju su odabrani komadi s kojima je popločano prvih 120 metara kod Sveučilišta. To je ostalo sačuvano kao izvorna riva, kao i sve kamene bitve koje su vraćene na svoje pozicije.
Osim Obale kralja Petra Krešimira IV ovaj projekt obuhvaća i rekonstrukciju Liburne obale. Kako je oba slučaja riječ o frekventnim lokacijama, što za same građane i turiste, što za pomorski promet, dinamiku radova trebalo je rasporediti na faze. Na samoj Rivi bile su četiri faze. Prva i početna krenula je od zgrade Sveučilišta u Zadru do nekadašnjeg hotela Zagreb, druga do samog Gata, treća do Morskih orgulja, a četvrta, kao kruna cijelog projekta, obnova je samog Gata i vraćanje lanterne. Parelelno s time, Liburnska obala radila se u tri faze.
- Raditi ovakav projekt sa dva velika gradilišta u samom srcu grada zaista nije bio lako. Međutim, pomnim planiranjem i stalnom koorodinacijom svih sudionika, uspjeli smo gotovo nemoguće: završiti posao bez ijedne loše kritike. Na to smo posebno ponosni. Tek sada kad je posao na kraju, vidimo koliko je posao iza nas- kaže Marin Slavić, stručnjak za mjere promidžbe i vidljivosti ovog projekta.
Zadarski župan Božidar Longin bio je na Rivi u vrijeme kad je položen posljednji kamen na Mulu.
- Biti subjetivan kad govorim o ovom projektu zaista nije teško. Još kao klincu, djed mi je ovdje pričao kako je Riva nekad izgledala. Sanjao sam dan kada ćemo je vratiti u te okvire kakva je nekad bila. Mnogi su sumnjali da ćemo je uspjeti obnoviti na ovakvav način, ali evo nas na kraju radova. Riva statički nikad nije ovako dobro izgledala, trajat će još stoljećima, a mi je ponosno ostavljamo u nasljeđe generacijama nakon nas. To je sjajan osjećaj- poručuje Longin.
{embed_photo}6093247{/embed_photo}
