Zgrada izgleda arhitektonski atraktivno, moderno, ali vodilo se računa o njezinoj znakovitosti i simbolici. Leteći kubusi nam simboliziruju balans, a glavni građevni materijali bili su staklo i kamen koji prezentiraju suživot čovjeka i krša. Kamen simbolizira čvrstoću i dugotrajnost, a staklo simbolizira krhkost. Upravo tu ravnotežu u prirodi replicira ovo cijelo moderno zdanje. Na ulazu u centar dočekuje nas vila, to je naš skriveni vodič koji nas prati tijekom cijelog puta kroz centar. Ona izlazi kroz mističan dim i priča nam o prirodnim ljepotama i skrivenoj Dalmaciji.
Tim riječima Marko Antonije Bitanga, voditelj Centra za posjetitelje Skrivena Dalmacija uveo nas je u moderno izgrađenu i opremljenu zgradu smještenu u neposrednoj blizini dugopoljskog stadiona. Centar će svoja vrata službeno posjetiteljima otvoriti 31. siječnja 2023. godine, a izgrađen je u okviru EU projekta Skriveni habitati. U centru smo razgovarali i s Mateom Dorčić, pročelnicom Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije i Domagojem Lažetom, ravnateljem Javne ustanove More i Krš kojem je ovaj centar povjeren na upravljanje.
- Nositelj projekta Skriveni habitati je Splitsko-dalmatinska županija sa sedam partnera. To su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije More i Krš, Općina Dugopolje, Grad Kaštela, Grad Split i turističke zajednice Općine Dugopolja, Grada Kaštela i Grada Splita – informirala nas je Matea Dorčić dodajući kako se projekt odvijao na više lokacija a u središtu svega je Centar za posjetitelje Skrivena Dalmacija.
- U okviru ovog projekta imamo i interpretacijski info punkt Maslina u Kaštel Štafiliću pred 1500 godina starom maslinom koja je i spomenik prirode, imamo i školu u prirodi i sadržaj na obavijesnim pločama o samoj maslini u vidu edukacije, ali i turističke valorizacije tog možda ne dovoljno iskorištenog potencijala. Maslina je i ograđena zaštitnom ogradom kako bi se izbjeglo konstantno diranje da se ne bi narušio njezin prirodni položaj i da bi se zaštitila njezina vrijednost. Isto tako izrađene su dvije tematske staze, odnosno tematska odmorišta Mosor-Sjever i Mosor-Jug namijenjena prvenstveno školi u prirodi, ali i turističkom razgledavanju i podizanju razine turističke vidljivosti. Uređena je i edukacijska dvorana u sklopu stadiona u Dugopolju, koja može poslužiti za sve aktivnosti Centra, ali i Županije i svih naših partnera u budućnosti – istaknula je Matea Dorčić.
Kazuje nam i kako je službeni početak projekta Skriveni habitati 1. siječnja 2014., dok je u svibnju 2018. potpisan ugovor između Županije i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije na čiji poziv "Promicanje održivog razvoja prirodne baštine" je projekt prijavljen. Vrijednost projekta sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj, prelazi 34 milijuna kuna, prihvatljivi troškovi iznose gotovo 32 milijuna kuna, a bespovratna sredstva blizu 19,5 milijuna kuna.
Domagoj Lažeta, ravnatelj JU More i krš kaže kako je dužnost ove Javne ustanove upravljanje zaštićenim područjima, a jedna od dužnosti u tom upravljanju je i promocija zaštite prirode.
- U svezi toga iskoristili smo priliku pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji i zadnjih nekoliko godina smo, mogu sa zadovoljstvom reći, dovršili tri bitna infrastrukturna projekta. Prvi projekt koji smo završili u suradnji s Gradom Komižom i Turističkom zajednicom grada Komiže je posjetiteljski centar na otoku Biševu, s ciljem promocije unutrašnjosti Biševa uz glasovitu Modru špilju. Drugi projekt, čiji smo bili nositelj u suradnji s Gradom Solinom i Turističkom zajednicom grada Solina, bila je brownfield investicija kojom smo renovirali i dali novi život zapuštenom izletištu na području izvora Jadra. Naša kruna je ovaj treći projekt na području Dugopolja, ovaj posjetiteljski centar, čiji cilj je promocija Dalmatinske zagore. Kroz ta tri projekta mi smo na određeni način napravili transverzalu od morske obale i otoka do unutrašnjosti Dalmacije s ciljem ravnomjernog razvoja naše županije – ističe Domagoj Lažeta.
I prije službenog otvaranja centra počele su dolaziti grupe učenika, a kako kaže Marko Antonije Bitanga još u kolovozu kontaktirao je sve škole i predložio im da Centar Skrivena Dalmacija uvrste u kurikulume kako bi se djeca educirala kroz radionice i stručno vođenje. To im je, ističe, važna komponenta projekta.
A što sve posjetiteljima otkriva Skrivena Dalmacija? Marko Antonije Bitanga i edukatorica Katarina Gučanin-Gazibarić pokazali su nam prvo raznovrsne sadržaje u interaktivnoj zoni u prizemlju. Tu su multi touch stolovi, jedan prilagođen djeci, drugi namijenjen odraslima, gdje mogu riješavati kvizove i širiti svoja znanja o prirodnoj baštini i tradiciji ovog kraja. Zanimljivost je i što multimedijalna aplikacija interpretacijskog centra nudi korisnicima iskustvo igranja (gejmifikaciju) temeljeno na geolokaciji. Posjetitelji također mogu korištenjem VR naočala uz projekciju 360 virtualno letjeti i hodati skrivenim habitatima Mosora, ulaziti u špilje i jame.
- Dosad nam se s probnim grupama ovaj dio s VR naočalama pokazao najzanimljivijim. Lebdenje nad Mosorom je ukompinirano u našu priču, a imamo i VR kabinu gdje se naši posjetitelji zakače planinarskom opremom, stave naočale i lebde kao vila Mosorom. Vodili smo računa o namjeni za posjetitelje svih dobnih uzrasta, neki ljudi će nešto htjeti pročitati pa imamo i literaturu za područje Mosora, što nam je u projektnom zadatku, a jednako tako i za naša zaštićena područja na razini cijele županije – upoznaje nas voditelj Centra.
U jednom manjem dijelu ovog prostora, izradili su replike starih bančića i sinija na kojem je tkanje kakvo je bilo prije stotinu godina.
- Pokušali smo povezati moderno sa starim, primjerice izloženi su predmeti kao opanak napravljen tehnikom 3D printa. Tu imamo jednu malu zonu gdje ćemo prikazivati filmove o špilji Vranjači i druge tematske kad budi dani određenih područja, a imamo i mogućnost održavati kvizeve, manje radionice, predavanja. Cijelu priču imamo razrađenu s našim edukatorima. Ovdje imamo foto punkt, imamo dugopoljsku kapu i vjenčić, pa se djeca tu fotografiraju – kazuje Marko Antonije Bitanga.
- Djevojčice imaju mogućnost staviti vilinski vjenčić na glavu, a dečkići tradicionalnu dugopoljsku kapu. Spojili smo ovu čaroliju koju njegujemo u centru s tradicijom ovog područja i njih dvoje tu dođu, mogu se slikati i izraditi jako lijepe uspomene na posjet centru – kazala nam je Katarina Gučanin-Gazibarić
Dok se penjemo stepenicama, uz pomoć posebne UV lampe otkrivaju nam vilu na zidovima s porukama, a ona je cijelo vrijeme na svim punktovima i također kroz audiovodič priča priču i o staroj maslini, i o špilji, i o području Mosora, flori i fauni, okusima i mirisima Dalmacije.
Na vrhu stepenica je hologram koji pokazuje skrivene habitate, a kad se odabere jezik tajnovita vila priča priču o staništima, o habitatima.
- Vila nas ovdje uvodi u središnji dio interpretacijskog centra gdje imamo prikaz makro i mikro habitata, gdje sve objedinjujemo u jedan uravnoteženi ekosustav. Posjetitelji mogu i na različitim jezicima i individualno poslušati što nam to vila otkriva– pojašnjava Katarina. Dodaje kako ovaj dio obrađuje i podzemna staništa i planinu Mosor i iznimni spomenik prirode, staru maslinu.
- To pokazuje kako je sve u prirodi povezano, a opet na svakoj točki možemo praviti interpretaciju zasebno ovisno o dobnoj skupini koja nam dolazi, o posjetiteljima i njihovom interesu – kaže Katarina Gučanin-Gazibarić.
- Ovo je replika 1500 godina stare masline iz Kaštel Štafilića, spomenika prirode kojim upravlja naša Javna ustanova, educiramo djecu kako se pretpostavlja da su sjeme donijeli Rimljani, da je prehranila brojne obitelji, preživjela turbulentna razdoblja, ratove, vremenske uvjete, globalno zatopljenje i ostalo. Ovdje prezentiramo i surovost krša i kako su ljudi tu opstajali i živjeli. Naravno i naše područje ekološke mreže Natura 2000 na kojem imamo endemske vrste, koje izložemo kao posebne eksponate. Za špilju mogu reći da djelomično replicira špilju Vranjaču koja se nalazi u blizini i druge špilje na ovom području od kojih bih izdvojio Đuderinu jamu gdje je pronađena čovječja ribica – kazao nam je Marko Antonije Bitanga.
U špilji se čuju i specifični zvukovi, a posjetitelji mogu u njoj doživjeti i jeku.
-U dijelu špilje najmlađim posjetiteljima smo stavili slatkiše, pa kad ih izvuku, mi to interpretiramo tako da im kažemo: vama priroda puno daje, a na drugom kraju imaju mogućnost izvući smeće. Tada im kažemo: nije odgovorno ni moralno postupati s prirodom na način da ako smo nešto od nje dobili, da joj vratimo bacanjem smeća i ugrožavamo staništa – kazuje edukatorica Katarina.
Marko Antonije Bitanga ukazuje i na taktilne elemente,
- Za razliku od pravih špilja, kod nas posjetitelji mogu primjerice dotaknuti stalaktite i doživjeti kako to u prirodi izgleda - kaže nam.
Katarina pokazuje kako su na stepeništu koje vodi na zadnju etažu, objedinili sve što posjetiteljima utančine interpretiraju.
- Time pokazujemo koliko je bitno ne ugroziti bilo koji segment jer ćemo poremetiti prirodnu ravnotežu jer sve u prirodi je jedan kružni ciklus i moramo djeci razviti važnost i prema podzemnim staništima, i prema biljkama i životinjama jer nas sve to vodi do balansa koji promoviramo kroz cijeli Centar - kaže Katarina.
Na toj galeriji imaju maketu Mosora koja je prilagođena i osobama s invaliditetom. Planinu povezuju s biljnim vrstama kojih na Mosoru ima gotovo tisuću, a neke su izrazito aromatične i ljekovite pa tako posjetitelji mogu pomirisati je li to kadulja, smrika, vrisak.
Marko Antonije Bitanga kaže nam kako Centar za posjetitelje ima širi koncept. Uz zgradu za posjetitelje, u sklopu Centra se nalazi suvernirnica, zatim ugostiteljski objekt u kojem će biti kafić, zimski vrt, vinoteka, a gosti će imati i food experience, jedinstveni spoj kulinarstva i multimedije.
- Dok čekate svoje jelo, imate priču u pjatu od polja do stola, 3D vizualizaciju jela na tanjuru, naša vila pokazat će kako radi tu hranu od domaćih namirnica naših OPG-ova. Isto tako imamo kubus za turističke agencije koje se bave outdoor turizmom, i jedan za turističke zajednice klastera Dalmatinske zagore upravo zato da umrežimo i povežemo cijelu priču – kazao je voditelj Centra.
Na kraju, Matea Dorčić istaknula je kako ono što Županija želi, potencira i razvija u suradnji s Javnom ustanovom More i krš, a predvođena Upravnim odjelom za turizam i pomorstvo, je razvijanje brenda Skrivena Dalmacija.
- Želimo poticati planinarenje na Mosoru, naravno u fokus uvijek staviti ovaj Centar kao nešto najbitnije što je proizišlo iz projekta Skriveni habitati, ali isto tako želimo outdoor turizam, potencijale vezane uz tematske i biciklističke staze, kao i ponudu zanimljivih izleta na području od Vrlike do Vrgorca, s druge strane enogastronomsku ponudu u Dalmatinskoj zagori što će posjetitelji moći vidjeti i u dijelu ugostiteljstva Centra gdje se sve kombinira u zajedničku priču. I naravno Dalmacija storytelling destinacija, priča koju već nekoliko Upravni odjel provodi u okviru zasebnog projekta, a ići ćemo u smjeru da sve to objedinimo na ovom području i nudimo zajednički turistički proizvod s ciljem zaštite prirode i vrijednosti naše Zagore – kazala je Matea Dorčić.
