"Meso teške svinje, ljuta i slatka paprika, sol, bijeli papar i bijeli češnjak, a ovo drugo je sve ljubav." Tako će nam tajnu za spravljanje vrhunskog baranjskog kulena otkriti Slobodan Stanković, baranjski proizvođač kulena i jedan od inicijatora osnivanja i gradnje ‘‘Kuće baranjskog kulena‘‘ u Branjinom vrhu, mjestu pokraj Belog Manastira, u biti prigradskom naselju jedinog grada u Baranji. Ukupno su četiri godine prošle od ideje do realizacije ovog projekta ukupne vrijednosti 12,5 milijuna kuna, od kojih je 85 posto osigurano sredstvima Europske unije, a već dvije i pol godine iz pet proizvodnih pogona u sklopu ‘‘Kuće baranjskog kulena‘‘ izlaze prave delicije, koje su iznimno tražene u Hrvatskoj i inozemstvu, ali i nagrađivane na raznim sajmovima. No, istovremeno se traže i mladi nasljednici starih kulenara.
- Projekt je pokrenut na inicijativu nas malih proizvođača s ciljem da dobijemo što ujednačeniji kulen te da baranjski kulen bude prepoznatljiv na tržištu. Također, želimo neke nove ljude naučiti da prave kulen, jer stari majstori izumiru, a mi moramo učiniti sve da se u Baranji održi ova 350 godina duga tradicija. Zato tražimo i privlačimo mlade ljude da nam se pridruže, dođu ovdje i nauče se proizvodnji pravog baranjskog kulena, organiziramo edukacije i radionice – objasnio je Stanković, jedan od petorice proizvođača koji su ušli u pogon ‘‘Kuće baranjskog kulena‘‘ te član Udruge proizvođača baranjskog kulena ‘‘Baranjski kulen‘‘, koja je bila inicijator projekta i partner Gradu Belom Manastiru kao nositelju projekta.
- Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt su potpisali 23. svibnja 2019. godine tadašnja ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac i gradonačelnik Tomislav Rob, a ukupna vrijednost je 12,5 milijuna kuna od čega je bespovratno 85%. Troškovi se u najvećem dijelu odnose na izgradnju i opremanje dva objekta u Branjinom Vrhu (proizvodni i prezentacijskih prostor), koje je jedno od najstarijih naselja u Baranji, kazala je Laura Blagus Tenjeri, voditeljica jedinice za Intervencijski plan Grada Belog Manastira u sklopu kojeg je projekt realiziran.
Prezentacijski prostor smješten je u kući koja je izgrađena na mjestu stare obiteljske kuće iz 1905. godine. Iako su u Gradu i Udruzi imali namjeru samo renovirati tu staru kuću, u kojoj se nekada nalazila iznimno uspješna stolarska radionica, to zbog statike zgrade nije bilo moguće, pa su je srušili i na njezinu mjestu podigli novu, ali identičnog izgleda i gabarita kakve je imala stara.
- Drago nam je da smo uspjeli sačuvati izvorni izgled objekta u kojem je smješten prezentacijski prostor i time sačuvali dio baštine za generacije koje dolaze. Po završetku radova provedeno je i opremanje objekta. U dvorištu je izgrađen proizvodni pogon sa cjelokupno potrebnom tehnološkom opremom za proizvodnju tradicionalnog baranjskog kulena, ali u skladu sa svim suvremenim standardima. U našem ‘‘kulenskom inkubatoru‘‘ odnosno proizvodnom pogonu izgrađeno je i opremljeno pet proizvodnih jedinica koji su iznajmljeni zainteresiranim proizvođačima ovog proizvoda na pet godina. Na natječaju za zakup ovog gradskog prostora dodan je kriterij koji su zainteresirani morali ispuniti, a to je članstvo u Udruzi proizvođača kulena ‘‘Baranjski kulen‘‘, što je očekivano obzirom na partnerstvo s njima na ovom projektu, istaknula je Blagus Tenjeri. Zakupci su OPG Šarošković, Delikatese Matijević, OPG Milorad Stojković i OPG Jovica Zuber te Slobodan Stanković koji ističe kako su jako zadovoljni uvjetima.
- U kući su simulirani uvjeti iz nekih starih vremena kada su zime bile zime, a temperature u minusu ili oko nule, tako da možemo raditi cijele godine, pa i ljeti, jer je u pogonu temperatura uvijek ona koja nama treba – istaknuo je Stanković, dodavši kako sada pregovaraju s mlađim proizvođačima svinja u Baranji da samo za njih uzgajaju teške svinje od 170-180 kg.
- Za pravi kulen nama trebaju tako teške svinje, a kada bi to sve bile svinje iz Baranje onda bi to bilo još bolje. Konačno, naš kulen ima i EU zaštitu geografskog porijekla na čemu su najviše napravili predsjednik naše udruge Miodrag Komlenić i profesor Goran Kušec s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku u suradnji s Beljem. U biti da nije bilo njih teško bismo postigli zaštitu, a s Beljem i dalje usko surađujemo i imamo njihovu jako dobru stručnu podršku – naglasio je Stanković, koji ipak ističe kako od zaštitne markice još uvijek nemaju osobite financijske koristi.
- Kulen bez zaštitne markice prodajemo za 35 eura, a s markicom bi trebao biti 40, ali čim je 40 već je problem. Nije problem Nijemcima kada naiđu, oni kada vide markicu ne pitaju, jer je to za njih svetinja i odmah kupuju, a našim ljudima ili Mađarima ona ništa ne znači. Zato na sajmovima, kao nedavno u Istri, postižemo te više cijene – rekao je Stanković. Inače, kapacitet pogona je od 2800 do 3200 kg kulena.
Iz Grada ističu i kako je projekt je, i prije nego je pušten u rad, postao privlačni element za ulaganje u Branjin Vrh. Naime, osim rekonstrukcije mjesnog doma, uređenja prostora dječjeg vrtića smještenih na novouređenom trgu u neposrednoj blizini, započela je i izgradnja privatno investirane kušaonice kulena. Također, osim ovog projekta koji je sufinanciran sredstvima EU, na istom objektu trenutno se provodi projekt "One Sun Connecting North and South" kroz koji Grad Beli Manastir, kao partner Regionalnoj energetskoj agenciji Sjever, postavlja fotonaponsku elektranu na proizvodni pogon Kuće baranjskog kulena. Riječ je o projektu koji se sufinancira iz EGP financijskog mehanizma za razdoblje 2014. do 2021. godine u okviru provedbe Programa ‘‘Energija i klimatske promjene‘‘.
- Osim ova dva projekta, pripremljen je još jedan projekt koji se direktno povezan sa sadašnjim i budućim aktivnostima u objektu, a to je projekt pokretanja Edukacijskog centra ‘‘Kuća Baranjskog kulena‘‘. Naime, nismo željeli da nam projekt završi izgradnjom infrastrukture i samo pokretanjem proizvodnje ovih domaćih proizvoda po standardima EU, nego kroz ovaj projekt planiramo osigurati sadržaje za nezaposlene osobe koji se planiraju baviti proizvodnjom domaćih proizvoda, ali i postojeće proizvođače. Želimo osnažiti postojeće kulenare te potaknuti mlade ili nezaposlene sugrađane za bavljenje ovom tradicijskom proizvodnjom, pa su u planu brojne stručne edukacije, izložbe, sajmove i prezentacije lokalnih proizvoda i slično. Kroz projekt smo izradili i takozvane ‘‘baranjske košare‘‘ u koje smo, osim kulena, kulenove seke stavili i ostale domaće proizvode odnosno proizvode domaćih proizvođača (domaću mljevenu papriku, vino, med i slično) te smo izradili promotivne video spotove, kazala je Blagus Tenjeri.
