Gradu Farosu roditelji bijahu jonski Heleni, koji ljeta 384. prije Krista preko tri mora doploviše na to područje s kikladskog otoka Parosa u Egeji. I nakon što bi položen kam temenjak novoga grada doseljenici su podijelili zemlju među svojim obiteljima na 73 jednake strige (905 x 181 metara) u samom zaleđu tog prvijenca urbane civilizacije u našim krajevima.
Dakle, riječ je o Starogradskom polju (Faroskoj hori) najvećem i najplodnijem polju na hrvatskim škojima, što se proteže istočno od starogrojske vale, pa sve do hvarske Male Venecije, a obuhvaća Starogrojsko, Dolsko, Vrbonjsko i Varbovačko poje. Duljina mu je oko šest, a širina oko dva kilometra.
Upravo ta izvorna starogrčka podjela zemljišta na otoku Hvaru sačuvana je sve do danas, a taj sustav putova i terasastih parcela ustvari predstavlja zaštićeni kulturni krajolik, za kojeg je pok. kulturolog Nikša Račić sve do lani govorio da pripada Farosu, najstarijem gradu i najstarijoj metropoli na tlu Hrvatske. Naravno, sinergijom otočana, stručne javnosti i medija sustavno je pružan otpor propadanju i povremenim devastacijama tog čuvenog spomeničkog polja s više od 100 arheoloških lokaliteta.
Kameni katastar
Krajnji rezultat tih napora je da je ono kao najbolje sačuvani antički kameni katastar na Sredozemlju, uključujući i staru povijesnu jezgru drevnoga Farosa, 2008. godine kao 7. hrvatski lokalitet uvršteno na Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a, a uskoro je osnovana i JU Agencija za upravljanje Starogradskim poljem.
Mada se posljednjih godina puno radilo na monitoringu, konzervatorskoj podlozi, raznim planovima, arheološkim istraživanjima... u smislu zaštite kulturno povijesnog lokaliteta, naročito suhozidne graditeljske baštine, razvoja poljoprivredne proizvodnje... među otočanima prevladava mišljenje da Faroska hora još uvijek nije revitalizirana u mjeri u kojoj se to očekuje te da se nedovoljno koristi u gospodarske svrhe. Pri tome se u prvom redu misli na ekološku poljoprivrednu proizvodnju, premda je u Faroskoj hori još uvijek više od 60 posto neobrađenog zemljišta, pa i kulturni turizam što bi zajedno napokon trebalo zaustaviti depopulaciju i deagrarizaciju toga kraja.
Zato se u aktivnosti na tom planu povremeno uključuju država, Splitsko-dalmatinska županija, Grad Stari Grad i Općina Jelsa te turističke zajednice budući da se spomenuto remek djelo tehničkih i geodetskih znanja antičke Grčke proteže na područje tih dviju jedinica lokalne samouprave. Također je pokrenut i Integralni program Starogradskog polja, kojeg sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj - ‘Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.‘ (KK.06.1.1.01.0080), a budući da se ipak najviše aktivnosti odvija na području Grada Staroga Grada za detalje smo se obratili tamošnjoj gradskoj upravi.
- Riječ je o projektu čija će realizacija dodatno obogatiti turističku ponudu kulturnog turizma našeg otoka. Naravno, želimo uspostaviti čvrstu funkcionalnu vezu između područja Staroga Grada, Jelse i Vrboske, odnosno jedinstvenu kružnu kulturno-turističku rutu čija će okosnica biti Starogradsko polje. Provedbom programa turistički ćemo valorizirati iznimno bogatu kulturnu baštinu, što će potaknuti sveukupni gospodarski razvoj cijeloga otoka Hvara, a da bismo do toga došli potrebno je izgraditi nužnu infrastrukturu, kreirati komplementarne sadržaje i uvesti kvalitetno upravljanje – kazao je gradonačelnik Antonio Škarpa, dodavši da će time spomenuto područje učiniti turistički privlačnijim, lokalno stanovništvo potaknuti na bavljenje turističkim i poljoprivrednim aktivnostima, ali i zaustaviti propadanje svjetske spomeničke baštine te pokrenuti njeno održivo korištenje.
Nadalje veli da je na izradu projektne dokumentacije potrošeno gotovo pola milijuna eura (3.743.750 kuna), što Europska unija sufinancira s 375.431,607 eura (2.827.000 kuna). Nositelj aktivnosti je Splitsko-dalmatinska županija, dok su projektni partneri Grad Stari Grad, Općina Jelsa i JU RERA. Tako su za veći broj projekata ishođene građevinske dozvole i potrebne suglasnosti: Uspostavljanje povezane kružne turističke rute Starogradskog polja; Revitalizacija pravaca antičke podjele Starogradskog polja (uređenje puteva u polju); Sanacija i opremanje Palače Biankini s Muzejom Starog Grada; Revitalizacija i opremanje Trga Škor; Rekonstrukcija i dogradnja zgrade bivšeg Doma kulture (uređenjem se dobiva višenamjenski centar za posjetitelje, ali i prostor za rad udruga u kulturi); Uspostava i opremanje Ispostave Višenamjenskog centra za posjetitelje Purkin kuk s vidikovcem; Revitalizacija kulturno-povijesne urbanističke cjeline Jelse i povijesne jezgre Vrboske.
- S obzirom na protok vremena od realizacije prve faze koja se odnosi na izradu dokumentacije određene projekte smo dali revidirati. To se također odnosi i na troškovnike zbog povećanja cijena na tržištu u odnosu na 2019. godinu. No, želimo naglasiti da Integrirani program Starogradskog polja omogućuje stvaranje turističkih proizvoda s izraženom perspektivom razvoja; predstavlja cjelokupnu kulturno-turističku ponudu destinacije, uspostavlja međusektorsku suradnju javnih, privatnih, znanstvenih i civilnih aktera, otvara nova turistička tržišta, razvija nove proizvode, omogućuje međunarodnu kulturnu i znanstvenu razmjenu te uvodi nove komunikacijske i prodajne vještine. Stoga doista s ponosom možemo reći da u tom kontekstu spremno dočekujemo otvaranje natječaja iz novog programskog razdoblja – zaključio je Škarpa.
Uređenje puteva
-Integrirani program Starogradskog polja je hvalevrijedan projekt koji će pridonijeti kvalitetnijoj prezentaciji spomeničke baštine pod zaštitom UNESCO-a. Pod tim podrazumijevamo uređenje puteva kroz polje, na način da se postavi kompaktna podloga u tzv. ‘protuprašnoj tehnici‘, koja je kod nas već korištena u Saloni i Šibeniku. To moramo učiniti ne samo da bismo polje otvorili turistima već i radi lokalnih težaka koji će lakše dolaziti do svojih parcela u cilju obnove maslinika i vinograda. Kada govorimo o turizmu time bismo omogućili nesmetano kretanje pješaka, biciklista i eventualno električnih vozila za prijevoz turista.
Jedno i drugo bi zasigurno vodilo revitalizaciji i još uspješnijoj prezentaciji kulturnog krajolika, a u planu je i postavljanje turističke signalizacije na križištima svih striga, na arheološkim lokalitetima te obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Potrebno je ići za tim da se omogući bolja protočnost turista, upućujući ih na lokalne proizvođače, arheološku i etnološku baštinu polja. Program je pravi primjer kako se može oživjeti do sada jedan pasivni resurs i usmjeriti ga na put poljoprivrednog i turističkog razvoja u duhu održivosti - rekao je mr. sc. Vinko Tarbušković, ravnatelj Agencije za upravljanje Starogradskim poljem.
