PROVELI ISTRAŽIVANJE

‘Jedan dan imamo temperaturu plus 40 stupnjeva, drugi dan pada led‘: Ovaj sektor posebno je ugrožen...

Eko Brezna zna sve detalje o ugrozama i kako se prilagoditi, za istraživanje su dobili i značajn asredstvaiiz EU fondova

Lidija Vukojević, Lidija Kaminski, Ana Marić iz udruge Eko Brezna

 Vlado Kos/Cropix

Klimatske promjene, kojima svakodnevno svjedočimo, već su dulje vrijeme iznimno važan, gotovo presudan faktor u brojnim gospodarskim sektorima, realizaciji projekata, uspješnosti poslovanja... Jedan od sektora na koje ove promjene imaju najveći utjecaj svakako je turizam, pa ne čudi što se posljednjih godina provode brojna istraživanja utjecaja klimatskih promjena na ovu u Hrvatskoj iznimno važnu gospodarsku granu, a jedno od takvih provela je i Udruga Eko Brezna iz Slavonskog Broda.

‘‘Dobra klima za turizam‘‘ naziv je njihova projekta kojeg su provodili od ožujka 2020. do svibnja 2023. godine u partnerstvu sa Sveučilištem u Slavonskom Brodu te uz posredovanje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, odnosno Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija za ovaj su projekt dobili bespovratnih 348.225,91 eura, dok je Fond osigurao dodatnih 47.825,55 eura.

- Proveli smo istraživanje koliko klima i klimatske promjene utječu na turizam, ali i koliko turizam utječe na klimatske promjene i što možemo učiniti da smanjimo taj utjecaj, odnosno kako se trebamo prilagoditi ovom procesu kojeg ne možemo zaustaviti, nego ga tek ublažiti, a sigurno mu se moramo prilagoditi – rekla je Lidija Vukojević, voditeljica projekta koji je obuhvatio čitav niz aktivnosti, okruglih stolova, razgovora, anketiranja, terenskih obilazaka, tematskih skupova, panel rasprave, s ljudima iz turizma, ali i poljoprivrede i sektora energetike, a u čemu su s njom radile i kolegice iz udruge Lidija Kaminski i Ana Marić.

- Prvenstveno smo istraživali prilagođenost turističke ponude u ruralnom području Slavonije i Baranje klimatskim promjenama. Prilikom istraživanja krenulo se od utvrđivanja koliko su dionici, a to su poduzetnici u turizmu i potporne institucije, upoznati s problemom i dinamikom klimatskih promjena, te koje su njihove posljedice za ruralno područje i sektor ruralnog turizma. Istraživanje je također bilo usmjereno na analizu utjecaja turizma na klimu, kao i spremnost potpornih i drugih institucija u ovom području da pruže potporu poduzetnicima u turizmu u prilagodbi klimatskim promjenama. Istraživala se i osviještenost poljoprivrednika o mogućnostima prilagodbe klimatskim promjenama kroz uvođenje novih, otpornijih kultura ili prelazak na ekološku poljoprivredu te o mogućnostima korištenja obnovljivih izvora energije. Na taj način povezana su tri sektora - turizam, poljoprivreda i energetika i istraženo je na koji se način mogu prilagoditi nadolazećim klimatskim promjenama, unaprijediti turističku ponudu te smanjiti ekološki otisak i utjecaj sezonalnosti na ruralni turizam u području – kazala je Vukojević.

Njihovo je istraživanje samo potvrdilo ranije utvrđenu činjenicu da je sektor turizma izravno ovisan o klimatskim uvjetima te samim time i jedan od najugroženijih. Stoga su brze prilagodbe novim klimatskim uvjetima nužne.

- Promjene, odnosno prilagodbe se moraju dogoditi, jer je to pitanje našeg opstanka. Istraživanje smo počeli 2020. godine i vidjeli smo da dionici s kojima smo razgovarali nisu toliko svjesni ozbiljnosti tih promjena, niti važnosti prilagodbe. Također nisu bili upoznati ni s načinima prilagodbe. No, kroz ove tri godine ta se situacija promijenila, ali na žalost zato što su klimatske promjene postale sve očitije, klimatski ekstremi su svaki dan veliki, jedan dan imamo temperaturu plus 40 stupnjeva, drugi dan pada led ili imamo neke nepogode koje kod nas nisu bile toliko poznate. Turizam je jedan od najranjivijih sektora u smislu klimatskih promjena i uopće više nije pitanje hoćemo li uspjeti nego kako da to uspijemo i kako da to izvedemo što prije, što više i što bolje – istaknula je naša sugovornica i dodala.

image

Lidija Vukojević, Lidija Kaminski, Ana Marić iz udruge Eko Brezna

Vlado Kos/Cropix

- Republika Hrvatska pripada skupini zemalja u razvoju koje svoj daljnji razvitak u velikoj mjeri temelje upravo na turizmu te stoga predstavljaju i potencijalno najugroženije zemlje sa stajališta klimatskih promjena. Istraživanja pokazuju da turisti visokim ocjenama ocjenjuju turističke destinacije s povoljnim klimatskim uvjetima, što ukazuje da će pri odabiru odredišta svog putovanja sve više odabirati destinacije koje im pružaju sigurnost, odnosno da su zaštićene od prirodnih katastrofa, ugodne klimatske uvjete za boravak, sigurnost za zdravlje, dakle minimalni rizik od zdravstvenih tegoba povezanih s klimom i sl. To sve dovodi do zaključka da će klimatske promjene povećati potražnju za eko turizmom i održivim turizmom zasnovanom na boravku u prirodno očuvanim destinacijama. Očekuje se da će se potražnja za ekoturizmom i održivim turizmom utrostručiti u narednih dvadeset godina – kazala je Vukojević.

Brojne su mjere prilagodbe koje su istaknuli u zaključku projekta. Od integriranja prilagodbe klimatskim promjenama u strateške turističke dokumente na lokalnim i regionalnim razinama, preko jačanja kompetencija i znanja svih dionika u turizmu, njihove edukacije, usmjeravanja prema strateškim dokumentima, edukacije o klimatskim promjenama kod učenika, studenata, predstavnika medija..., prilagođavanja infrastrukture klimatskim promjenama, smanjivanja emisija stakleničkih plinova pri gospodarenju mineralnim gnojivima u poljoprivredi, korištenja biomase za energetske potrebe, korištenja alternativnih goriva za prometna vozila... Sve su te mjere i preporuke objedinjene u dokumentu pod nazivom ‘‘Prijedlog mjera prilagodbe turističke ponude klimatskim promjenama u ruralnom području‘‘.

image

Udruga Eko Brezna

Vlado Kos/Cropix

- Svrha je pomoći dionicima u ruralnom turizmu da, kroz informiranje i edukacije, te kroz inovacije poput uvažavanja načela ekološke poljoprivrede, korištenja obnovljivih izvora energije, očuvanja bioraznolikosti, a time i zdravlja ljudi, prilagode svoju turističku ponudu novonastalim uvjetima te smanje svoj ekološki otisak, čime će se utjecati i na povećanje njihovih prihoda. Na taj način ublažit će se posljedice klimatskih promjena na sektor ruralnog turizma i omogućiti kvalitetna prilagodba turističke ponude čime će se doprinijeti održivosti ruralnog turizma u Slavoniji i Baranji – rekla je voditeljica ovog projekta, koja je skupa s dr. sc. Sanjom Knežević i dr. sc. Lenom Sigurnjak sa Sveučilišta u Slavonskom Brodu i suautorica znanstvenog rada, koji je u sklopu projekta objavljen u Zborniku radova Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Također, u sklopu projekta posebno je obrađena i prilagodba turističke ponude osobama s invaliditetom te su i u tu svrhu predložene mjere koje je potrebno implementirati u turističku ponudu kako bi se osobama s tjelesnim invaliditetom, ali i s intelektualnim teškoćama, odnosno osobama s oštećenjem sluha i/ili vida osigurali jednaki uvjeti i pristupačnost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. svibanj 2024 20:29