Po korištenju, TOP 5 lokacija od 16 splitskih lokacija iz projekta "Biraj biciklu!" su: Skalice, Bazeni Poljud, Dragovode – Mejaši, Kila, Sjeverna vrata (Marjan), kaže nam Vedrana Franić, pomoćnica pročelnice Službe za razvoj grada u Gradu Splitu odgovarajući na pitanje gdje korisnici najčešće koriste sustav javnih bicikala.
U nešto manje od dvije godine, projekt "Biraj biciklu!" je obuhvatio osam jedinica lokalne samouprave u kojima je već 47.000 registriranih korisnika. Nositelj projekta Grad Split i projektni partneri - Grad Kaštela, Grad Solin, Grad Trogir, Općina Dicmo, Općina Dugopolje, Općina Klis i Općina Podstrana, započeli su 6. ožujka 2020. aktivnosti, a do njegovog završetka 1. siječnja 2023. u ovim jedinicama lokalne samouprave na području Urbane aglomeracije Split razvijen je sustav javnih bicikala s 41 novom stanicom i ukupno 242 bicikle, a uspostavljene su i dvije biciklističke prometnice u Splitu i Trogiru.
Kako informira Vedrana Franić, ukupna vrijednost projekta "Biraj biciklu!" iznosi 13.609.435,83 kuna, a sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda s 10.893.396,68 kuna u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020, a u sklopu ITU Poziva "Urbana mobilnost – Razvoj sustava javnih bicikala na području Urbane aglomeracije Split".
Projektom razvoja sustava javnih bicikala na području UAS-a htjelo se popularizirati korištenje bicikala kao alternativnog oblika javnog prijevoza u cilju povećanja broja putnika u javnom prijevozu.
Kako je navedeno o projektu, najzastupljeniji alternativni oblik prometa je biciklistički promet čiji je razvoj potrebno intenzivirati kontinuiranim prilagodbama infrastrukture i regulacije prometa, uspostavom biciklističkih prometnica, umrežavanjem postojećih biciklističkih površina i realizacijom projekata javnog biciklističkog servisa.
Kako kazuje Vedrana Franić, sve su jedinice lokalne samouprave koje su sudjelovale u provedbi ovoga projekta uspješno implementirale sustav javnih bicikli. Implementacija novog sustava, pojašnjava, podrazumijeva 41 novu lokaciju s novim terminalima i pripadajućim elektroenergetskim priključcima s mješovitim kontingentom od ukupno 242 bicikle, od čega se 116 odnosi na klasične, a 126 na bicikle na električni pogon.
Grad Split ima 16 terminala s 50 električnih, 20 klasičnih bicikala i 70 stalaka, Grad Solin 6 terminala s 12 električnih, 26 klasična bicikla i 50 stalaka, Grad Trogir 3 terminala s 10 električnih, 10 klasičnih bicikala i 30 stalaka, Grad Kaštela 6 terminala s 30 električnih, 30 klasičnih bicikala i 72 stalka, Općina Podstrana 2 terminala s 6 električnih, 6 klasičnih bicikala i 16 stalaka, Općina Klis 2 terminala s 4 električna, 8 klasičnih bicikala i 16 stalaka, Općina Dugopolje 4 terminala s 10 električnih, 10 klasičnih bicikala i 28 stalaka, te Općina Dicmo 2 terminala s 4 električna, 6 klasičnih bicikala i 14 stalaka.
Nadalje, ulaganje u visini 3,062 milijuna kuna odnosi se na izgradnju, odnosno označavanje biciklističkih prometnica u gradovima Trogiru i Splitu ukupne duljine 1,198 km čime se osigurava podloga za sigurnije korištenje bicikala na tim lokacijama. Označena biciklistička prometnica i pješačka staza na području uvale Trstenik ukupne su duljine od 748 m. Kako je prezentirano na završnoj konferenciji projekta, radovi obuhvaćaju postavljanje prometnih znakova na betonskim temeljima te iscrtavanje natpisa na kolniku.
S ciljem povećanja sigurnosti svih dionika u prometu, posebice pješaka i biciklista, biciklistička prometnica, duga 450 metara, izgrađena je i u Trogiru, ima pješačku stazu i nalazi se u sklopu šetnice i obalnog pojasa Brigi – Lokvice. Vrijednost te investicije u Trogiru iz projekta "Biraj biciklu!" iznosi 2,940 milijuna kuna dok označavanje biciklističke prometnice i pješačke staze u Splitu iznosi 122.044,50 kuna.
Također, izrađena je analitička podloga za uspostavu integriranog sustava biciklističkih prometnica na području UAS-a koja je utvrdila prostorne i sigurnosne opcije razvoja cijele mreže.
Podloga je, istaknuto je, temelj izgradnje i označavanja biciklističkih prometnica te sigurnijeg korištenja i optimalne iskorištenosti sustava javnih bicikala na području urbane aglomeracije. Nadalje, naglašeno je kako će definirana obilježja i infrastruktura sustava dijeljenih bicikala omogućiti integraciju i unaprjeđenje sustava javnog prijevoza te povećanje broja multimodalnih putovanja. Sve to kako bi se smanjila ovisnost o automobilima i potaknulo uvođenje zdravijeg i održivijeg oblika urbane mobilnosti. Uvođenje sustava javnih bicikli rezultiralo je time da je sve više građana koji biraju biciklu, kako domaćih tako i turista koji borave na ovom području.
