VELIKI POTENCIJAL

Požeško-slavonska županija: Projektima EU do inovativne poljoprivredne proizvodnje

Cilj je Županije projektima financiranim iz fondova EU stvoriti zamašnjak turizma, koji je također u fokusu razvoja

Projekt regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće u Požegi

Malena županija velikih snova, velikih potencijala i strateških projekata. Ukratko, to je Požeško-slavonska županija, koja galopirajućim korakom nastavlja u smjeru učinkovitog i pravovremenog povlačenja sredstava EU fondova. Kada se slova pretoče u brojeve, na području Požeško-slavonske županije u proteklom razdoblju realizirani su projekti u vrijednosti preko 250 milijuna eura što je jamstvo da županija zajedno s jedinicama lokalne samouprave i privatnim sektorom ima pravi recept za korištenje europskih sredstava u svrhu postizanja razvojnih prioriteta.

Spremni za privlačenje EU novca

Od pamtivijeka prepoznata kao plodonosni poljoprivredni kraj i žitnica Hrvatske, a u korak s vremenom, ovdje se provode projekti usmjereni poljoprivredi 21. stoljeća. Jedan od projekata koji ide u tome smjeru je projekt Regionalnog centra kompetentnosti Panonika koncipiran kroz dvije projektne cjeline. Prvotni cilj je adaptacijom i dogradnjom postojeće zgrade Poljoprivredno-prehrambene škole izgraditi kapacitete koji će mladim poljoprivrednicima pružiti nužne i adekvatne uvjete za izobrazbu u smjeru europski priznate kompetentnosti u poljoprivrednoj proizvodnji. Drugi projekt odnosi se na “soft” dio, odnosno nevidljivu komponentu kojom se uspostavlja nužna organizacija rada te programski i kadrovski uvjeti funkcioniranja regionalnog centra kompetentnosti. Po završetku projekta, RCK Panonika bit će sjedište izobrazbe vrhunskih poljoprivrednika koji će biti spremni odgovoriti na zahtjeve tržišta specijaliziranom i modernom poljoprivrednom proizvodnjom po uzoru na druge europske zemlje.

Na tragu projekata, u Požeško-slavonskoj županiji radi se na način da se uvijek ide korak unaprijed. Vrijeme između dva programska razdoblja utrošeno je na pripremu projektno-tehničkih dokumentacija kako bi u trenutku objave natječaja projekti bili spremni za apliciranje i povlačenje europskih sredstava.

Jedan od projekata koji također vodi ka smjeru modernizacije poljoprivredne proizvodnje, a čija je priprema u tijeku, projekt je Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće u Požegi. Težnja je usmjerena okrupnjivanju poljoprivrednih proizvođača i njihovom zajedničkom nastupu na tržištu, a podršku razvoju konkurentnosti pružit će budući distribucijski centar s kapacitetima 3000 tona, unutar kojih se nalazi 18 rashladnih komora opremljenih ULO tehnologijom, manipulativni prostor za transport robe (distributivni centar), prostor za sortiranje i sušenje voća i povrća te administrativni dio.

Balansiranim i prioritetnim ulaganjima redovito se skrbi o širokom djelokrugu rada županije, krenuvši od gospodarstva, komunalne i prometne infrastrukture, zdravstva i školstva do kulture i sporta, a ponovno s težnjom da se u investicijama maksimalno iskoriste sredstva Europske unije koja stoje na raspolaganju.

Vinski identitet za bendiranje

Iako Slavonija nije prva asocijacija kada se govori o hrvatskom turizmu, prirodna bogatstva te bogata kulturna i povijesna baština ovog kraja, motivi su koji ju zasluženo smještaju na turističku kartu, a Požeško-slavonska županija ima cilj projektima financiranim kroz fondove Europske unije stvoriti zamašnjak razvoja privatnog turizma.

Pravi primjer sinergijskog poticaja razvoja je projekt Svijeta graševine koji koristi vinski identitet ovoga kraja za brendiranje destinacije. Okosnica projekta je vinski sektor, a podrška mu je pružena izgradnjom centara za posjetitelje koji čine početne točke obilaska i interpretacijom pozivaju turiste da okuse ono što lokalni vinari nude. Ovdje je riječ o pravoj simbiozi čitave županije jer se projektom spajaju tri vinogorja, Vinogorje Kutjevo, Vinogorje Požega-Pleternica i Vinogorje Pakrac, a svako od njih dobiva svoju početnu točku obilaska. U Pleternici je početkom godine otvoren Muzej bećarca, najraspjevaniji muzej u Hrvatskoj, koji na moderan način spaja zlatne odrednice Slavonije, vrhunsku graševinu i bećarac, koji je dio UNESCO-vog popisa nematerijalne kulturne baštine. Jednaka doza zanimljivosti očekuje i posjetitelje ostala dva spomenuta vinogorja koji će u budućnosti vinsku edukaciju započinjati u Kući graševine u Kutjevu i Spahijskom podrumu u Pakracu koji će na isto tako inovativan način pozivati posjetitelje u kraj najbolje graševine na svijetu.

Jednako koliko bi se moglo pričati o benefitima koje je članstvo u Europskoj uniji donijelo Hrvatskoj, moglo bi se pričati i o potencijalima Požeško-slavonske županije koji čekaju pravi trenutak da se stave na papir i postanu europski projekti. Ispričan je tek maleni dio turističkih priča županije, a jedan od strateških projekata vrijedan pažnje je projekt čiji su dionici drevni halštatski ratnici. Arheološki lokalitet Kaptol dio je kulturne rute ‘Staza željeznog doba Podunavlja’ s certifikatom Vijeća Europe, a vrijedna arheološka nalazišta ranog željeznog doba poticaj su kovanja projekta u dva dijela. Uz prezentacijski dio koji će kazivati priče halštatske zajednice i ratnika u muzejsko-prezentacijskome dijelu centra, ideja je stvoriti odgovarajuće uvjete za centraliziranu daljnju obradu artefakata i dubinsko istraživanje željeznog doba u Interpretacijskom centru halštatske kulture.

image

Muzej bećarca

Poboljšanje zdravstvene skrbi

Benefiti članstva EU često se stavljaju rame uz rame s napretkom, ali osim podizanja standarda, europska sredstva prisutna su i u osiguravanju osnovnih uvjeta života. U vezi s time, Požeško-slavonska županija će unutar fondova potražiti sredstva za novu sportsku dvoranu, a kako je vidljivo iz ranijih primjera, osobina projekata ove županije je pružiti višeslojnu korist. Tako je u ovom projektu riječ o trodijelnoj dvorani namijenjenoj korištenju od strane učenika više škola, uz vezani projekt uređenja bivšeg atletskog stadiona. Osim poboljšanja uvjeta za bavljenje sportom, tu su i pripreme projektno-tehničkih dokumentacija za dogradnju i adaptaciju škola za prelazak na jednosmjensku nastavu, ali i mnogi projekti koji ne uključuju zidove, a važni su jer se odnose na osiguranje prehrane za učenike, pomoćnika u nastavi i slično.

Poboljšanje uvjeta zdravstvene skrbi u Požeško-slavonskoj županiji također je obavijeno notom europskih sredstava. Naglasak je stavljen na usavršavanje medicinskog kadra i specijalizacije kao odgovor na izazove današnjice, a osim toga radi se i na infrastrukturnom napretku zdravstvenih ustanova gdje je u ovom trenutku važno za istaknuti trenutnu izgradnju nove zgrade hitne medicinske pomoći u Požegi i energetske obnove zdravstvenih ustanova.

Kako je i uvodno rečeno, Požeško-slavonska županija spada u red manjih županija, a suprotno tome ima visoko, ali razumno postavljene ciljeve razvoja čiji je jedan dio vidljiv danim presjekom projekata. U kontekstu realizacije ciljeva i strateških smjerova razvoja, županija odvažno koristi benefite članstva Hrvatske u EU čime iz godine u godinu radi na dohvaćanju hrvatskog, ali i europskog prosjeka standarda življenja za žitelje ove zlatne slavonske županije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. travanj 2024 14:13