Globalna je ekonomija u novom ciklusu ekspanzije i do četvrtog tromjesečja ove godine BDP će se vratiti na razinu prije krize koronavirusa, smatraju ekonomisti američke investicijske banke Morgan Stanley.
“S obzirom na najnovije podatke koji ukazuju na iznenađujući rast, kao i poduzete mjere nositelja vlasti, još više vjerujemo u naše procjene oporavka u obliku slova V”, navode u najnovijem izvješću ekonomisti te banke predvođeni Chetanom Ahyaom.
Oni su među onim ekonomistima koji očekuju snažnu i kratku recesiju: u drugom tromjesečju ove godine predviđaju da će globalni BDP pasti 8,6 posto, a početkom iduće godine već će zabilježiti rast od 3 posto.
Neravnoteže
Kako navodi Bloomberg, tri su razloga zbog kojih Morgan Stanley vjeruje da će recesija biti kratka. Prije svega, ne radi se o unutarnjem šoku koji su izazvale velike ekonomske neravnoteže, drugi je razlog to što će pritisak na razduživanje biti umjeren, a podrška nositelja politike, naposljetku, ovaj je put bila odlučna i značajna, pa neće izostati ni njezin doprinos oporavku. Osim toga, optimističnu sliku Morgan Stanleyja upotpunjuju očekivanja da će središnje banke i ministarstva financija nastaviti pumpati novac u svoje ekonomije. Ipak, napominju da rizik predstavlja razvoj situacije s koronavirusom.
U osnovnom scenariju predviđaju da će se drugi val zaraze dogoditi najesen, ali on će biti upravljiv i rezultirat će selektivnim zaključavanjem, a cjepivo trebalo biti dostupno do ljeta 2021. Drugi scenarij uključuje ponovno uvođenje striktne karantene te bi ujedno doveo do nove recesije.
Većina drugih prognostičara, međutim, i dalje je vrlo oprezna i očekuje znatno dulji, višegodišnji povratak na pretkrizno stanje.
Među ostalim, MMF je prošlog tjedna naveo da se globalna ekonomija oporavlja sporije od očekivanja te da i dalje vlada velika neizvjesnost oko izgleda rasta. Nije obećavajući ni ponovni rast slučajeva zaraze koronavirusom u Pekingu jer budi strah od vraćanja pandemije, što može usporiti rast u toj zemlji. Bloomberg podsjeća i na stav druge američke banke, JPMorgan Chase & Co, čiji ekonomist Bruce Kasman upozorava na rizik da vlade, uslijed rastućeg duga i deficita, povuku svoje fiskalne stimulanse.
Važni faktori
Taj zaokret fiskalne politike, uz ograničene mjere koji se očekuju od središnjih banaka, važni su faktori koji utječu na njihovu prognozu da oporavak u idućoj godini neće biti brz. Jednako je oprezan i hrvatski analitičar Goran Šaravanja, vlasnik konzultantske tvrtke Imelum koji u V-oporavak nije vjerovao prije, a ne vjeruje ni sada.
- Najmanje se slažem s tvrdnjom Morgan Stanleyja da nije bilo ili da nema izraženih neravnoteža u globalnoj ekonomiji. Na globalnoj razini, primjerice, zaduženost nikada nije bila veća prije nego što je svijet zahvatila recesija - kaže Šaravanja te napominje da se Hrvatska u tome ipak razlikuje od većine zemalja jer se u proteklih pet godina razduživala i rasla. Osim toga, smatra da pomoć Federalnih rezervi i ostalih središnjih banaka u vidu osiguravanja likvidnosti može samo odgoditi posljedice recesije.
- Ta pomoć ne može poduzećima osigurati solventnost, ne može stvoriti novčani tijek, porast prihoda ili nove poslove - kaže Šaravanja. Dodaje kako je neizvjesnost u svijetu izražena iz više razloga, uključujući koronavirus, geopolitičke tenzije između SAD-a i Kine te Kine i Indije, kao i znatan rast nezaposlenosti ili pad robne razmjene. Tome dodaje da Kina danas ne stimulira vlastitu ekonomiju kao 2008./2009., što znači da ne potiče domaću potražnju do iste mjere, a to je bitno pridonijelo oporavku globalne ekonomije u prethodnoj krizi. U takvim uvjetima, naglašava Šaravanja, “ne razumijem optimizam oko V-oporavka”.
Dinamika
O tome kako će se brzo oporaviti svijet, naravno, ovisi i dinamika hrvatskog oporavka.
Dosadašnje prognoze također variraju, od vrlo pesimističnih, koje upozoravaju na mogućnost dvoznamenkastog pada BDP-a ove godine i sporog oporavka koji potom slijedi, do onih malo optimističnijih. U njih pripadaju očekivanja EBRD-a, koji vjeruje da će hrvatski BDP ove godine pasti 7 posto, a da će iduće godine rasti po stopi od 6 posto. Također, kreditna agencija Fitch predviđa da će hrvatska ekonomija pasti 8,4 posto ove godine te da bi rast iduće godine mogao iznositi oko 5 posto.