Ilustracija
 Zvonimir Barisin / CROPIX
Kristjan Staničić

Direktor Hrvatske turističke zajednice otkriva koliko smo novaca od turizma dosad izgubili

Pitanje je kakva će biti putovanja u budućnosti, kakvu će ulogu u toj cijeloj situaciji preuzeti Hrvatska kao turistička zemlja
Piše: Barbara BanObjavljeno: 10. svibanj 2020. 18:04

Hrvatski se turizam još od Domovinskog rata nije susreo s ovakvom krizom. U iščekivanju najbolje turističke godine ikad desio se veliki šok. Koronakriza u samo mjesec dana pojela je predsezonu, glavna sezona je pod upitnikom, a na jesen se svi pitaju hoće li se vratiti epidemija i rigorozne mjere. To bi značio i krah posezone koja je godinama bila odlična. Posebno rujan. No, nije samo to. Pitanje je i kakva će biti putovanja u budućnosti, kakvu će ulogu u toj cijeloj situaciji preuzeti Hrvatska kao turistička zemlja koja uvelike ovisi o ovoj gospodarskoj branši. To je sada jasnije nego ikad prije. Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić kaže da su oni spremni za povratak turizma.

Za početak - što Hrvatska može očekivati od lipnja i koliko smo novca i noćenja izgubili u dosadašnjem dijelu predsezone?

- Realna očekivanja svih dionika hrvatskog turizma su da će se do sredine lipnja omogućiti preduvjeti za realizaciju određenog turističkog prometa, domaćeg pa onda i inozemnog. U Hrvatskoj turističkoj zajednici iznimno smo aktivni na online kanalima promocije i društvenim mrežama, gdje održavamo prisutnost i vidljivost Hrvatske kao zanimljive, kvalitetne i sigurne turističke destinacije, a kada se za to stvore tržišni uvjeti, krećemo u snažniju promociju na ključnim tržištima u našem okruženju. U dosadašnjem dijelu turističke godine, zbog pandemije koronavirusa, ostvaren je pad turističkog prometa mjerenog noćenjima od oko 65 posto u odnosu na isto razdoblje lani i apsolutno je jasno da se ovako značajan manjak turističkog prometa mora negativno odraziti i na turističke prihode, koji su primjerice tijekom prvih šest mjeseci prošle godine, prema podacima Hrvatske narodne banke, iznosili 2,7 milijardi eura.

Što je s ostatkom godine - glavnom sezonom i posezonom? Kako hrvatski turizam može živjeti dugoročno u suživotu s koronavirusom? Imamo li pred našom konkurencijom na Mediteranu neku prednost u doba pandemije i razdoblju nakon toga? Na koji će se način uspostavljati turistički koridori i s kojim zemljama?

- Polako se približavamo onom najvažnijem razdoblju godine za hrvatski turizam, a to su glavni ljetni mjeseci, tijekom kojih se inače realizira oko 60 posto ukupnog cjelogodišnjeg turističkog prometa. To je razdoblje najintenzivnije i kada govorimo o turističkoj potrošnji. Određene karakteristike i obilježja našeg turizma nam u ovoj kriznoj situaciji, u odnosu na našu konkurenciju, idu u prilog. Tu prije svega mislim na blizinu naših ključnih europskih tržišta kao što su Njemačka, Slovenija, Austrija, Poljska, Italija, Češka, Slovačka i Mađarska. Sve su to zemlje kojima su hrvatske destinacije lako dostupne cestovnim pravcima. Znat ćemo iskoristiti naš imidž sigurne destinacije koji se tijekom borbe protiv koronavirusa samo dodatno učvrstio. U prvi plan stavit ćemo sve ono za čime ljudi trenutno žude, a to su svjež zrak, čista priroda, domaća hrana i raznovrsna smještajna ponuda. Na nedavno održanom video sastanku ministara turizma Europske unije prevladao je zajednički stav o pronalasku rješenja o turističkim putovanjima unutar zemalja EU i vjerujem da će u narednim tjednima doći do konkretnih bilateralnih dogovora. S kojim će se zemljama postići dogovori i kako će sve funkcionirati u praksi ostaje za vidjeti, no realno je za očekivati da će se pronaći odgovarajuća rješenja na korist svih uključenih strana.

Zagreb, 170119.
Iblerov trg 10/4.
Kristijan Stanicic, predsjednik Hrvatske turisticke zajednice.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX
Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić

Kako ćemo se odnositi prema tržištima Dalekog istoka nakon ove epidemije?

- Zadnje tri godine fokus smo stavili na daleka tržišta. Cilj nam je bio jačim pozicioniranjem hrvatskog turizma u Kini, Južnoj Koreji, Australiji te SAD-u smanjiti 'ovisnost' o našim tradicionalnim europskim tržištima, a i jače disperziranje gostiju u pred i posezoni. Uspjeli smo izgraditi put prepoznavanja Hrvatske kao must visit zemlje i jedne od nezaobilaznih destinacija prilikom posjeta Europi. Za daleka tržišta ključno će biti dostizanje razine zračne povezanosti kakva je bila prije izbijanja pandemije. Prema očekivanjima Međunarodne udruge za zračni prijevoz, najvjerojatniji scenarij oporavka zračne povezanosti do razine prije krize očekuje se 2024. godine. Mi ćemo, u smanjenom obimu, nastaviti promovirati Hrvatsku na dalekim tržištima tijekom faze oporavka kako bismo nastavili put održavanja razine interesa za našom zemljom koji je postignut prije izbijanja krize.

Svi govore da nakon pandemije koronavirusa više ništa neće biti isto. Hoće li se mijenjati strategija hrvatskog turizma u narednom periodu i kako će uopće turisti putovati? Imate li neke smjernice iz Svjetske turističke organizacije?

- Pred nama je u ovoj godini zadatak donošenja Plana razvoja turizma Hrvatske i Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma, dva ključna dokumenta koji određuju smjernice razvoja i promocije hrvatskog turizma. Pandemija koronavirusa i promjene koje je izazvala u turističkom sektoru dovest će do toga da se naglase određeni aspekti i strateške smjernice u skladu s promijenjenim okolnostima, poput snažnije orijentacije k očuvanju ljepote i netaknutosti okoliša, naglaska na gostoprimstvu i brizi za gosta te većem fokusu na susjedna i bliža srednjoeuropska tržišta tijekom razdoblja oporavka. Smatram i da ovo vrijeme koje je pred nama treba iskoristiti za izradu dokumenta koji će ići u pravcu održivog razvoja i kvalitete, a ne obujma, i koji će predvidjeti mehanizme za pomoć turističkom sektoru upravo u ovakvim izvanrednim situacijama. Ovo je prilika da kroz strategiju zacrtamo novi pravac u kojem ćemo riješiti neka ključna pitanja koja godinama opterećuju hrvatski turizam te kojima ćemo unaprijediti sustav upravljanja. HTZ će u tom procesu sigurno imati jednu od ključnih uloga.

U HTZ-u ćete imati ogroman pad prihoda, a pad će imati i svi TZ-ovi. Što je s kampanjama i svim aktivnostima? Što je s poticajima avioprijevoznicima u koje se puno marketinški ulagalo posljednjih godina? Kako ćete se oglašavati?

- Inicijalne planove promocije na stranim tržištima vezane uz sadržaj, termine provođenja i komunikacijske kanale morali smo u potpunosti izmijeniti. Kampanje će biti orijentirane u tri ključna smjera. Jedan smjer odnosi se na tržišta za čije je građane izgledno da će moći posjetiti Hrvatsku kad se otvore granice, a riječ je o našim vjernim turistima iz susjednih zemalja koji žele doći na Jadran i za njih smo pripremili direktnu pozivnu komunikaciju koju ćemo aktivirati čim se za to steknu adekvatni uvjeti. Drugi vid komunikacije bit će usmjeren na naša bitna tržišta s kojih putnici, zbog sveopće situacije koju je pandemija uzrokovala, nažalost neće tako brzo moći doputovati do nas. Uz već postojeću komunikaciju na društvenim mrežama objedinjenu pod zajedničkom oznakom #CroatiaLongDistanceLove priprema se i posebna online komunikacijska platforma, koja će poslužiti kao svojevrsni komunikacijski 'prozor' ne samo Hrvatskoj turističkoj zajednici, već i svim ostalim dionicima turističkog sektora u Hrvatskoj koji će ju moći vrlo jednostavno koristiti za svoju vlastitu promociju. Treći smjer bit će, naravno, usmjeren prema domaćem tržištu. Što se tiče suradnje s partnerima, pa tako i avioprijevoznicima, u stalnoj smo komunikaciji i za sada su aktivnosti odgođene dok se za to ne stvore uvjeti, kako s naše, tako i s njihove strane. Pokušat ćemo dogovoriti zajedničke marketinške aktivnosti partnera s mrežom naših regionalnih turističkih zajednica kroz pojedinačne programe kako bismo što snažnije promovirali pojedine regije i destinacije.

Kako će se oglašavati regionalni i lokalni TZ-ovi? Gube li oni sada svoj smisao? Razmišlja li se o njihovu ukidanju ili barem o korjenitoj reorganizaciji sustava?

- Ne bih nikako rekao da gube smisao, ali prilagodbe i promjene bit će nužne. Novi Zakon o turističkim zajednicama omogućio je brze reakcije na tržišne okolnosti. Potiče se udruživanje i puno jača međusobna suradnja svih razina sustava. Promjena zakona i trenutna kriza utjecale su na povećanje značaja HTZ-a kao nacionalne turističke organizacije kojoj je osnovna zadaća razvijanje turističkog brenda Hrvatske, ali i davanje smjernica i uputa prema nižim razinama kako bi sustav djelovao sinkronizirano. Malim turističkim zajednicama bit će teže prilagoditi se, ali i opstati. S obzirom na to da lokalne turističke zajednice funkcioniraju po principu gospodarskih udruženja jako je bitno da upravo članovi turističkih zajednica koji upravljaju istima preuzmu odgovornost u odlučivanju daljnjeg smjera poslovanja. Vjerujem da nam je svima ovo možda i dobra prilika da se odrede novi prioriteti i da se svi partneri našeg javnog i privatnog sektora usuglase o zajedničkim interesima koji se tiču daljnjeg turističkog razvoja svake pojedine regije, kao i prioriteta nacionalne razine, te da se time postigne veća efikasnost upravljanja sustavom turističkih zajednica.

Zagreb, 170119.
Iblerov trg 10/4.
Kristijan Stanicic, predsjednik Hrvatske turisticke zajednice.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX
Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić
 

Što je s HTZ-ovim predstavništvima, ali i kadrom u Hrvatskoj? Hoće li biti otpuštanja i rezanja plaća?

- Plaće unutar HTZ-a već smo korigirali, išli smo u smanjenje do 30 posto, kako u Zagrebu, tako i u našim predstavništvima diljem svijeta. Potpuno smo svjesni situacije i činjenice da jedino solidarnošću, razumijevanjem i profesionalnom odgovornošću možemo prebroditi ovu krizu. Izvan snage stavljen je plan rada za ovu godinu, potpuno smo redefinirali budžete i promotivne aktivnosti. Vjerujem, kao i mnogi, da će se vrlo skoro određeni turistički tijekovi realizirati, pokrenuti i da neće doći do otpuštanja zaposlenika. No, krene li situacija u budućnosti u neželjenom smjeru, bit ćemo spremni poduzeti daljnje mjere u pravcu dodatnih smanjenja troškova u cilju očuvanja sustava.

Pratite li što radi naša konkurencija danas? Što oni očekuju i kako se oni spremaju na povratak mogućnosti putovanja? Možemo li nešto naučiti od njih?

- Komunikaciju, kampanje i projekte koje provode nama konkurentne destinacije pratimo oduvijek, pa tako i u ovom razdoblju. Uostalom, prate i oni nas. Uglavnom, većina naših konkurenata odabire jedan ili više smjerova komunikacije ovisno o epidemiološkoj situaciji u kojoj se trenutno nalaze te ciljevima koje su si postavili. Gotovo sve turističke destinacije veliki dio svojih napora ulažu u održavanje vidljivosti na inozemnim tržištima u vidu plasiranja inspirativnog sadržaja s korištenjem prikladnih poruka poput Grčkog #greecefromhome ili Norveškog 'Dream now, visit later'. Mnoge zemlje intenzivno rade na zadržavanju populacije unutar svojih granica pozivajući ih da odmore i praznike provedu u zemlji, tu prednjače Njemačka, Francuska i Mađarska. Naša velika prednost je činjenica da se u odnosu na nama konkurentne zemlje poput Italije, Španjolske i Turske odlično nosimo s pandemijom i to trebamo suptilno i odmjereno isticati. U konačnici, drago mi je da je naš uporan rad prepoznat u inozemstvu pa brojne pozitivne objave renomiranih europskih i svjetskih medija ističu da je upravo Hrvatska zemlja koju se treba ove godine posjetiti. Također, Hrvatska se prema Bloom Consulting Country Brand Rankingu po snazi turističkog brenda nalazi na 20. mjestu na svijetu, ispred Austrije, Irske i Novog Zelanda. U odnosu na prošlo mjerenje napravili smo veliki pomak od čak sedam mjesta.

Što je s investicijama u hrvatski turistički sektor? Koliko vi možete pomoći u ovoj situaciji investitorima?

- Zbog trenutnih dubokih poremećaja na turističkom tržištu, hotelske kompanije javljaju o smanjivanju i obustavljanju budućih investicija s ciljem očuvanja likvidnosti, odnosno o planovima da se realiziraju samo oni projekti koji su u završnim fazama. Svojim marketinškim i promotivnim aktivnostima itekako možemo pomoći turističkom sektoru, održavajući visoku razinu interesa za Hrvatskom kao turističkom destinacijom te njezino promoviranje kao sigurne, zdrave, očuvane, lako dostupne i kvalitetne destinacije.

Turističkim se tvrtkama pomoglo na razne načine da zadrže zaposlene u ovoj teškoj situaciji kroz gospodarske mjere države. Kako se pomoglo vlasnicima obiteljskih smještaja?

- Vlada je donijela mjere koje imaju za cilj očuvanje radnih mjesta i likvidnosti gospodarstva u pravo vrijeme. Tako je imala 'sluha' i za taj dio pružatelja usluga smještaja. Iznajmljivačima je kao jedna od mjera ublažavanja ekonomskih posljedica omogućena odgoda plaćanja obveza po osnovi poreznih davanja, a kod paušalnog iznosa turističke pristojbe došlo je do smanjenja obveze za 50%, uz potpuno ukidanje obveze plaćanja za pomoćne krevete. Javni sektor je prethodnih godina prepoznao potrebu za podizanjem kvalitete u tom segmentu turističke ponude pa su kroz razne poticaje i potpore omogućavana dodatna ulaganja. Vjerujem da takve aktivnosti neće izostati ni ubuduće, naročito kad otpočne gospodarski oporavak. Na kraju, vjerujem i da će i poslovne banke imati razumijevanja kod onih građana koji su putem kreditnih aranžmana financirali unaprjeđenje i podizanje kvalitete ponude smještaja u domaćinstvu te da će im ovisno o pojedinim slučajevima izlaziti ususret kroz reprogramiranje ili odgodu kreditnih obveza.

 

Linker
13. listopad 2020 16:20