Luka Burilović
 Srdjan Vrancic/Cropix
predsjednik Hrvatske gospodarske komore

Za oporavak postoji niz realnih podloga

Znatni potencijali postoje i u obnovi Zagreba i okolice nakon potresa, gdje je prostor za rast u malo manjoj mjeri ovisan o daljnjem tijeku pandemije i svakako ga treba iskoristiti već u 2021.
Piše: Luka BurilovićObjavljeno: 08. siječanj 2021. 10:24

Ove su godine trendovi u cijelom gospodarstvu gotovo u potpunosti obilježeni negativnim posljedicama širenja pandemije koronavirusa, kako u Hrvatskoj, tako i globalno. Za nas je to nažalost dodatno potencirano s obzirom na dobre trendove posljednjih godina koji su se ogledali u umjerenom, ali stalnom rastu BDP-a, smanjivanju nezaposlenosti, povećanju robnog izvoza, ostvarivanju novih rekordnih turističkih sezona, ali i u dobrim trendovima u javnim financijama. Za razliku od toga, ove godine će realni pad BDP-a iznositi do 10%, smanjena je industrijska proizvodnja i vrijednost robnog izvoza, a znatno je pao i izvoz usluga, točnije, prihod od turizma, što će ustvari i najviše utjecati na pad BDP-a. Razina zaposlenosti je u takvim uvjetima održana zahvaljujući mjerama Vlade RH za očuvanje radnih mjesta, ali to je rezultiralo i znatnim rastom proračunskih rashoda, deficita i javnog duga. Međutim, važno je istaknuti da se radi o globalno prisutnim trendovima, što se pokazuje i kroz ocjene kreditnog rejtinga za Hrvatsku. Naime, sredinom studenoga je Moody’s poboljšao svoju ocjenu na korak do investicijskog rejtinga, a Fitch je početkom ovog mjeseca zadržao svoju ocjenu u takvom rejtingu. Drugim riječima, sva navedena negativna kretanja nisu dovela do lošije percepcije Hrvatske u međunarodnim okvirima.

Što se tiče očekivanja za 2021. godinu, trenutno je ta godina vrlo neizvjesna. Sjetimo se da je većina procjena na početku ove krize, dakle negdje početkom drugog kvartala, išla u smjeru da će se pandemija krajem godine primiriti i da će već kraj ove godine, a onda i iduća godina, biti obilježeni ponovnim rastom BDP-a. Očekivanja od prije mjesec, dva također su bila optimističnija nego u ovom trenutku. Aktualno stanje pandemije i zatvaranje gospodarstva u većem broju članica EU, pa tako i djelomično zatvaranje u Hrvatskoj, idu u smjeru da će i prvi kvartal iduće godine biti obilježen negativnim utjecajem pandemije. Dakle, već možemo govoriti o nešto nižim stopama rasta u 2021. godini od onih koje su se predviđale.

Pritom moram spomenuti da je istraživanje raspoloženja poduzetnika koje redovito provodi Hrvatska gospodarska komora u sklopu projekta Eurochambresa pokazalo da su poduzetnici znatno pesimističniji od međunarodnih institucija, vlada i analitičara. Točnije, ukupni rezultati istraživanja provedenog još tijekom rujna, dakle prije ovih najnovijih zbivanja, pokazivali su da većina poduzetnika i u Hrvatskoj i u većini uključenih zemalja u idućoj godini očekuje još lošije rezultate i uvjete poslovanja nego u ovoj godini. Dobar dio rezultata je pritom bio najgori u proteklih petnaestak godina, dakle lošiji i od očekivanja u razdoblju posljednje globalne krize. Pritom poduzetnici zasigurno imaju najbolji uvid koliko su im naštetili uvjeti poslovanja u uvjetima pandemije; zaustavljanje pojedinih poslovnih procesa, poremećaji lanca opskrbe, smanjivanje solventnosti i likvidnosti, zaduživanje, a u nekim slučajevima i smanjivanje broja zaposlenih. Također, ostaje i niz problema koji je poduzetnike opterećivao i prije ove godine pa su u navedenom istraživanju kao najveći izazov u poslovanju u idućoj godini ponovo naveli troškove radne snage, a potom otplate dugova nastalih kao posljedica pandemije i uvjete financiranja.

Međutim, ne treba biti suviše negativan i nadam se ispunjavanju scenarija po kojoj će znanost i provedba mjera uspjeti suzbiti pandemiju, a potom bi trebao uslijediti i gospodarski oporavak. Za oporavak postoji niz realnih podloga. Znatan dio pada ukupne potražnje uzrokovan je smanjivanjem sklonosti potrošnji i investiranju uobičajenom u kriznim razdobljima. Dakle, postoji određena štednja i raspoloživa sredstva koja bi mogla dovesti do brzog oporavka potražnje, prvenstveno osobne potrošnje kao najveće potrošne komponente BDP-a. U tom kontekstu svakako postoje velika očekivanja od adekvatnog oporavka inozemne potražnje kada je naš turizam u pitanju, odnosno može se pretpostaviti da bi se nakon suzbijanja pandemije turistička ostvarenja u Hrvatskoj mogla relativno brzo vratiti na prethodne razine. S druge strane, čak je i u ovoj kriznoj godini došlo do relativno malog pada industrijske proizvodnje i robnog izvoza, pojedine djelatnosti su čak i profitirale od krize, a pojedine su se, posebno uslužne, prilagodile. Štoviše, građevinarstvo koje je tijekom posljednje krize bilježilo najizraženiji pad i u ovoj kriznoj godini bilježi rast. Na kraju svakako treba spomenuti i velike potencijale korištenja europskih fondova. Hrvatskoj su na raspolaganju sredstva iz prethodne i tekuće financijske perspektive, sredstva Fonda za oporavak EU i sredstva Fonda solidarnosti EU namijenjena sanaciji šteta od potresa u Zagrebu i okolici, koja bi trebala dati znatan doprinos gospodarskom rastu u narednim godinama.

Pritom se treba usmjeriti na digitalnu transformaciju i zelenu ekonomiju kao glavne zajedničke ciljeve EU, ali kada se govori o Hrvatskoj, postoje neke specifičnosti koje treba dodatno iskoristiti. Dosta toga je povezano s turizmom. Naime, prema nekim očekivanjima, međunarodni turizam bi razinu prošle godine mogao dostići tek 2024. godine, a pozicija Hrvatske je specifična zbog članstva u Europskoj uniji i male udaljenosti velikog turističkog tržišta. U tom smislu trebat će povećati promociju Hrvatske kao sigurne destinacije, osmisliti projekte EU obogaćivanja turističke ponude te bolje iskoristiti turizam za plasman domaćih proizvoda. Također, hrvatski proizvođači moraju iskoristiti određeni zaokret EU prema unutarnjem tržištu, u čemu im moraju pomoći i sve nadležne institucije, uključujući HGK. Na kraju, znatni potencijali postoje i u obnovi Zagreba i okolice nakon potresa gdje je prostor za rast u nešto manjoj mjeri ovisan o daljnjem tijeku pandemije i svakako ga treba iskoristiti već u idućoj godini. Da zaključim, pred nama je još jedna neizvjesna i teška godina koja bi ipak trebala biti lakša od ove, a puno toga će ovisiti o našim sposobnostima i angažmanu.

Linker
13. ožujak 2021 08:30