MISLAV VUČIĆ

Strategijom protiv neizvjesnosti i krize

Briga za okoliš utkana je u temelje Jadran Galenskog Laboratorija te na zelenu tranziciju gledamo kao na priliku da napravimo nešto dobro za sve nas zajedno, a posebno za našu djecu

Mislav Vučić

 Jgl

Iako smo očekivali da će ova godina biti teža od 2020., iza nas je jedna od težih godina u poslovanju uopće. Mnogi misle da je farmaceutskim kompanijama s pojavom koronavirusa pala sjekira u med, međutim istina je da se i u našoj industriji, kao i u drugima, dogodio pad potražnje, uz poremećaje u lancu dobave sirovina i ambalaže. Razlog je, prije svega, u otežanom pristupu zdravstvenoj zaštiti. No, uspjeli smo amortizirati negativne udare te, s obzirom na situaciju, možemo biti zadovoljni rezultatima.

Naši prihodi rastu, stvorili smo mnoge nove poslovne mogućnosti, u tijeku je realizacija brojnih inicijativa i projekata, što će nas značajno ojačati, povećati globalnu konkurentnost, a Hrvatsku pozicionirati na mapu zemalja s čijom farmaceutskom industrijom itekako treba računati.

Zašto sam optimističan u vezi s budućnosti? Zato što je u biznisu, kad je najteže, najvažnije ostati fokusiran te povlačiti hrabre i dugoročne poteze. Iako smo u ovoj krizi naučili planirati iz mjeseca u mjesec, nismo odustali od jasnih strateških okvira. JGL je ove godine definirao novu strategiju, a naši je zaposlenici već žive. Pod sloganom Sense the Life, odnosno Osjeti život, još više se fokusiramo na tri strateška terapijska područja - gripu i prehladu, oftalmologiju i dermatologiju, u kojima imamo čvrste tržišne pozicije te stvorene preduvjete za nove iskorake.

Zahvaljujući projektu Integra 2020 i nedavno osnovanom Znanstvenom vijeću JGL-a, vjerujem da ćemo u strateškim područjima stvarati još mnogo više. Veseli me i što smo uspjeli spojiti privatan sektor, odnosno JGL, i akademsku zajednicu, i da ćemo u idućim godinama pokazati kakvu korist od toga mogu imati zdravstvo i cjelokupno društvo. No, kako će kriza i pandemija utjecati na nas ili na hrvatsku farmaceutsku industriju? Dakako da je to i dalje teško precizirati jer se nitko još ne usudi prognozirati kraj krize. Sama pandemija koronavirusa najvjerojatnije neće niti imati formalan kraj. Najvjerojatnije će postati endemska bolest, odnosno sastavni dio našeg života, kao što su to postale i mnoge druge zarazne, ali manje opasne bolesti.

Izvan okvira bolesti, ono o čemu se sada intenzivno raspravlja u svijetu je potencijalni rast inflacije u idućoj godini, odnosno moguće nove financijske krize. Oba ishoda za nas stvaraju dodatnu prijetnju jer slabe kupovnu moć stanovništva. Ujedno, to bi nas moglo dovesti i do novih problema s volatilnošću ruske rublje, ali i likvidnošću hrvatskog zdravstvenog sustava. Ipak, mi smo takve krize već preživjeli, naučili smo prihvaćati neizvjesnosti i rizike te iz njih izlaziti kao pobjednici.

Nadalje, u ovoj su se krizi iskristalizirali i izazovi vezani uz opskrbne lance i manjak radne snage. Svjedočili smo što za sve nas znači zatvaranje granica u globalnom svijetu. Ono što je do jučer izgledalo nezamislivo, danas je problem zbog kojeg se raspadaju sustavi nabave u nekim zemljama. Zbog toga sve više kompanija i zemalja gledaju kako skratiti nabavne lance, pozicionirati ih makar regionalno i bliže svom stanovništvu. I Europska komisija je među prvima krenula s raspravama na tu temu te donijela službenu farmaceutsku industrijsku politiku za EU. Strategija poziva na povećanje proizvodnje farmaceutskih sirovina i gotovih proizvoda u EU, kako bi se smanjio rizik da stanovnici ostanu bez lijekova, u slučaju nove krize. Dobro zvuči, ali je pitanje može li se primijeniti u stvarnosti, kad je istodobno najčešće jedini kriterij odabira lijeka najniža cijena. Moram priznati da baš zbog toga ne razumijem nepostojanje nikakvih poticaja za one koji već danas žive tu strategiju. JGL-ovi su ključni proizvodi i inače 100 posto europski.

Smatram da je sada trenutak za donošenje velikih odluka i u strateškom političkom odlučivanju i u pozicioniranju Hrvatske i Europe u budućnosti. Ako želimo skratiti nabavne lance, ako želimo proizvodnju u Europi, onda to treba i poticati i ugraditi u dugoročnu i održivu strategiju, a ne samo deklarativno pričati o tome. Tako bismo u budućnosti mogli biti još sigurniji da nećemo ovisiti o dalekim zemljama s jeftinom radnom snagom. Očito je sada da su odlasci u takve zemlje bili kratkoročna ušteda i dugoročan problem.

Neovisno o svemu, JGL će pojačati ulaganja u istraživanje i razvoj, kako bismo razvili nove i inovativne proizvode u našim ključnim terapijskim područjima. To ne planiramo samo na tradicionalnim tržištima, već ih hibridno učiniti dostupnima i u SAD-u, odnosno Kini.

Hrvatska ima izvrsnu farmaceutsku industriju, a upravo smo u ovoj krizi pokazali da se s nama može ozbiljno računati jer niti u jednom trenutku nije bilo nestašice lijekova. Riječ je o jednoj od strateških hrvatskih industrija, što dokazuje i činjenica da su u zadnjih 10 godina prihodi sektora povećani za 61 posto, na 7,42 milijarde kuna, u čemu se najviše izdvaja rast izvoza. Lani je izvoz na razini sektora dosegao 5,5 milijardi kuna i čini oko 73 posto ukupnih prihoda. Zahvaljujući svemu tome, i u našoj zemlji se odvija značajan dio proizvodnje lijekova, pa nismo imali problema zbog zatvaranja daljih i jeftinijih tržišta.

Na kraju, važno je naglasiti kako gospodarstvo, kao jedan od ključnih nositelja zelene tranzicije, pred sobom ima još jedan težak, ali iznimno važan zadatak. Ova zdravstvena kriza, ali i aktualne klimatske promjene, dodatno su nam potvrdili ranjivost planeta Zemlje. Koliko je hrvatsko gospodarstvo zaista spremno upustiti se u zelenu tranziciju, jedno je od ključnih pitanja u razdoblju pred nama. Briga za okoliš utkana je temelje naše kompanije, te gledamo na zelenu tranziciju kao priliku da napravimo nešto dobro za sve nas zajedno, posebno našu djecu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. prosinac 2022 22:11