NIKOLA PAVEŠIĆ

Hrvatska na prekretnici sa snažnim adutom u rukama - domaćim tech sektorom

Nove tehnologije i trendovi, a s njima i izazovi i prilike, kucaju na vrata. Preostaje nam puno rada s vizijom i misijom da iskoristimo IT sektor kako bi bio katalizator uspjeha u Hrvatskoj

Nikola Pavešić

 Infobip

Hrvatski tehnološki sektor postaje, ili je već postao, mainstream i to je dobro - jako dobro. Neki ga zovu IT, neki tech, neki tehnološko-informacijski, ali to je sada manje bitno. Sada već i moja daljnja i bliža rodbina zna za Infobip, za Rimca i njegove aute, znaju da Infinum radi s Porscheom. Uglavnom, teško je objasniti sve usluge i proizvode Infobipa, koji put čak i ljudima u industriji. Najčešći opis Infobipa u javnosti je "prvi hrvatski jednorog", odnosno tvrtka čija je vrijednost veća od milijarde američkih dolara. Što je još fascinantnije, dostigli smo tu vrijednost tvrtke nakon 14 godina bootstrapa, odnosno isključivo kroz samostalan rast reinvestiranjem vlastitog kapitala, bez vanjskih investicija, a valuacija jednoroga potvrđena je prvim vanjskih financiranjem u povijesti Infobipa sredinom 2020. Taj put je prava rijetkost u svijetu. Da to postigne jedna tehnološka tvrtka koja je začeta i ima svoje sjedište u Vodnjanu, istarskom gradiću nadomak Pule i Brijuna, a ne u Silicijskoj dolini, Londonu, New Yorku ili Singapuru, svjedoči koliko je taj tech sektor uzbudljiv i koliko je moguće postići. Sada ta ista tvrtka, nakon 15 godina postojanja, ima više od 70 ureda u svijetu, na doslovno svakom kontinentu, zapošljava oko 3500 ljudi i globalni je lider u svojoj industrijskoj vertikali – cloud komunikacijskim platformama. Osim što su to impresivni rezultati, htio bih se fokusirati na to zašto je taj uspjeh važan i zašto su svi drugi uspjesi u toj industriji važni.

Tech, ili IT, sektor je pokretač suvremene ekonomije - od deset najvrjednijih kompanija na svijetu, osam ih je iz tog sektora. Tek Saudi Aramco i Berkshire Hathaway nisu direktno vezani za tehnološke proizvode. Tu su, naravno, Apple, Amazon, Microsoft, Alphabet (Google), Meta (Facebook), NVIDIA, ali i Tesla, kao i tajvanski proizvođač čipova - TSMC.

Možemo dakle sa sigurnošću reći da je ova industrija, koliko god raznolika bila, na samo budućnost, nego i sadašnjost. Hrvatska je država koja, kao i sve druge, ima svojih dobrih i loših strana. Možemo puno raspravljati o pozitivnim aspektima poput kvalitete života, ljepote, sigurnosti i ostalih parametara, ali se isto tako možemo složiti da nije u potpunosti realizirala svoj ekonomski i društveni potencijal. Uvijek smo slušali priče o tome koliko imamo puno potencijala, ali, na žalost, od potencijala se ne živi. Potencijal se mora realizirati, inače ostaje mrtvo slovo na papiru, prazna priča. Nećemo ulaziti u razloge ovoga gdje jesmo nego ćemo se okrenuti budućnosti i sagledati kako na najbolji mogući način realizirati ovo što je pred nama. Tvrtke kao što su Infobip, Rimac Automobili, ali i Microblink, Photomath, Nanobit, AirCash, Infinum, Five. Tu su još i oni malo mlađi, primjerice osječka Orqa, zagrebačko-splitski Robotiq.ai, riječki STEMI, zagrebački OptimoRoute i mnogi, mnogi drugi. Lista je dugačka pa dugujem isprike onima koje nisam spomenuo, ali lista je, da pokucamo u drvo, stvarno duga. To su pravi ekonomski dragulji budućnosti i na njima će se, i mora se, graditi buduća Hrvatska.

Sada se u Hrvatskoj događa nešto što zovemo "Skype moment" jer se poistovjećujemo s jednom drugom malom državom koja je od svoje tehnologije napravila brend - s Estonijom koja je nakon Skypea, njihove prve velike tehnološke tvrtke, proizvela još šest dodatnih, dakle sve skupa sedam jednoroga. Ali ako je ovo Skype trenutak za nas, odnosno situacija kada se ekonomija lomi da iznjedri još dva, tri, ili pet dodatnih jednoroga, to svakako moramo iskoristiti jer je konkurencija velika i ništa se ne poklanja. Svaka zemlja, svaka ekonomija želi još više uspješnih startupa, još jednoroga, još investicija i mnoge uspješnije i ekonomski jače zemlje u ovom trenutku zavide našoj tehnološkoj sceni.

Puno rada u narednih pet do deset godina znači iznimno ulaganje u budućnost. U kvalitetan kadar kojega još ima dovoljno, ali svakako ne zadugo. To znači ulaganje u kreiranje tisuće novih inženjera i developera, data znanstvenika, projektnih i produktnih menadžera, ali i eksperata u prodaji, marketingu, ljudskim resursima. Znači, ne radi se samo o ljudima koji znaju kodirati nego o cijelom spektru zanimanja koji će pogurati ovaj novi pokret. Takva ulaganja zahtijevaju stvaranje velike koalicije između privatnog sektora, javnog sektora, i obrazovne i akademske zajednice, počevši od najmlađih školaraca s fokusom na takozvana STEAM područja i moderna zanimanja - na tragu nedavnog govora dekana FER-a, profesora Gordana Gledeca koji je odjeknuo u javnosti.

Osim talenta koji je neophodan, ključne su i investicije kao element koji za sada iznimno nedostaje. Uz talent, one su najvažniji pokretač startup i tehnološkog ekosustava. Takozvani venture capital, odnosno rizični kapital, katalizator je takvog pokreta. To je novac koji omogućava kompanijama u razvojnim fazama njihovog poslovanja da ubrzaju svoj rast i zadrže se na iznimno konkurentnom svjetskom tržištu. Takav investicijski kapital je na dolasku, a na svima nama je da taj priljev pospješimo i privučemo ga što će rezultirati novim uspjesima. Time ćemo stvoriti kulturu eksponencijalnog uspjeha.

Zaključno, nalazimo se u jako dobroj, možda čak izvanrednoj situaciji, ali vremena se mijenjaju nevjerojatno brzo. Nove tehnologije i trendovi, a s njima i izazovi i prilike, kucaju na vrata. Preostaje nam puno fokusiranog, smislenog rada s vizijom i misijom da iskoristimo ovaj sektor da bude katalizator uspjeha u Hrvatskoj. Ali, isto tako, uza sav dosadašnji uspjeh, moramo shvatiti da smo tek pri onome što vidite kad posjetite naše sjedište, Pangea kampus u Vodnjanu. Veliki tekst na zidu - "We are just starting".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2022 09:40