U ovo doba prošle godine i na istome mjestu, a vezano uz očekivanja za 2021. napisao sam da smo u AZ fondovima umjereno optimistični. Pokazalo se da smo, uz dužan oprez, s našim očekivanjima bili u pravu. Godinu koju privodimo kraju obilježio je ekonomski oporavak te u većoj mjeri normalizacija ekonomskih i društvenih aktivnosti. Uz iznimku nekoliko najpogođenijih sektora koji će na potpunu normalizaciju ipak morati pričekati sve dok pandemija ne jenja, gospodarstvo je nastavilo s rastom. Mirovinski fondovi ostvarili su dobre prinose i nastavili uvećavati štednju građana za mirovinu.
Za nas je osobito važno da su pozitivna kretanja u 2021. zabilježena i u hrvatskom turizmu, čemu je prvenstveno doprinijela mudro vođena politika mjera vezana uz pandemiju uz neke povoljne okolnosti u okruženju i malo sreće, koja nas neće dvaput pomaziti. Turizam ima značajan udio u našoj ekonomiji, a da bismo dobre rezultate u tom području nastavili ostvarivati i idućih godina, ključne su kvalitetna i pravodobna priprema, koja treba početi odmah.
Daljnje podizanje kvalitete smještaja i usluge, jačanje hotelskih kapaciteta, širenje sadržaja i iskustava koje nudimo turistima te produljenje sezone dio je onoga na čemu treba raditi, a ništa od toga nije moguće bez kvalitetnih i educiranih ljudi. Kako za ovaj sektor tako i za cjelokupno gospodarstvo, pa i normalizaciju života u svakom pogledu, i sljedeću godinu uvelike će odrediti uspješnost u borbi s koronavirusom. Jasno je da visoka razina procijepljenosti stanovništva postaje jedna od strateških prednosti i u zdravstvenom i u gospodarskom smislu za svaku zemlju.
Za mirovinske fondove, ali i čitavo naše društvo, 2022. godina važna je i zbog toga jer ćemo u njoj obilježiti 20 godina od mirovinske reforme. Kako u osobnom životu tako i u poslovanju, 20 godina predstavlja uistinu relevantno razdoblje za sumiranje postignutih rezultata, procjenu uspješnosti realizacije zacrtanih ciljeva, ali i polazište za razradu planova za budući razvoj. Provođenjem mirovinske reforme 2002. - reforme koja je, kako u domaćim, tako i inozemnim stručnim krugovima, proglašena najznačajnijom i najuspješnijom strukturnom reformom u Republici Hrvatskoj - s radom su započeli obvezni mirovinski fondovi, u kojima su građani prvi put počeli štedjeti na vlastitim osobnim računima za svoju buduću mirovinu. Rezultat općeg konsenzusa i podrške svih zainteresiranih strana, dvadeset godina poslije, jest 130 milijardi kuna koje predstavljaju relevantnu ušteđevinu i dodatnu sigurnost za buduće mirovine više od 2 milijuna građana, članova obveznih mirovinskih fondova.
Ostvarenim do sada svi zajedno možemo biti zadovoljni. Uz istu razinu odgovornosti svih društvenih aktera i zajedničke usmjerenosti na osiguranje što bolje budućnosti za hrvatske građane, i u desetljećima koja slijede možemo računati na dobre rezultate te dodatno unapređivati postojeći sustav i ono zbog čega smo ušli u mirovinsku reformu - bolji život i standard hrvatskih umirovljenika.
Dvadeset godina rada AZ obveznih mirovinskih fondova obilježila je konzistentna ulagačka politika i strategija ulaganja koja na prvo mjesto stavlja sigurnost i optimalnu visinu prinosa za naše članove. Uz ovu, glavnu stratešku odrednicu, svako se potencijalno ulaganje pomno analizira i donosi odluka koja se ponajprije temelji na dugoročnom interesu i profitabilnosti za one koji su nam povjerili svoju mirovinsku štednju.
Gledajući prema razdoblju koje je pred nama i planu daljnjeg razvoja portfelja naših fondova, podržavamo najavljene promjene u zakonodavstvu koje se odnose na daljnju liberalizaciju limita ulaganja obveznih mirovinskih fondova u svrhu još jače diverzifikacije portfelja u alternativne kategorije imovine. Hrvatska je u svojoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine odredila da će u sljedećih deset godina nacionalne i europske izvore financiranja usmjeriti prema poticanju održivog gospodarstva i društva, oporavku i jačanju otpornosti na krize, zelenoj i digitalnoj tranziciji te uravnoteženom regionalnom razvoju. To je smjer koji ćemo svojim djelovanjem pratiti i mi i svi drugi gospodarski subjekti. Stoga ćemo kao ulagači u idućim godinama još veći naglasak stavljati na održivost i postizanje ravnoteže između gospodarskih, socijalnih i okolišnih zahtjeva. Sljedeća godina u našoj će zemlji biti obilježena i završnim pripremama za ulazak u eurozonu.
Od uvođenja eura očekujemo brojne prednosti - jačanje percepcije stabilnosti zemlje, daljnji rast kreditnog rejtinga, a onda i niže kamate za zaduživanje zemlje, tvrtki i građana. Dodatno, za nas kao investitore ulazak u eurozonu olakšat će pronalaženje kvalitetnih investicijskih projekata, ali i mogućnosti zaštite mirovina od fluktuacije valuta u trećim zemljama.
Ono što bi nam u budućnosti moglo predstavljati izazov u kontekstu inflatornih kretanja više su kamatne stope. Ako se ovakav porast cijena nastavi, može se očekivati da ćemo u nekom trenutku vidjeti i porast kamatnih stopa jer je to uobičajen način na koji se monetarne institucije bore protiv pojave nekontrolirane inflacije. Zaključno možemo reći da će 2022. biti intenzivna godina s nekim novim i nekim starim izazovima. Donijet će opet i nove prilike, a iskoristit će ih najbolje oni koji, s jedne strane, rješavaju neposredne i trenutačne izazove, a s druge ne ispuštaju iz fokusa dugoročnu perspektivu i pripreme za one što donosi budućnost. Ukupno gledajući, za 2022. ostajemo umjereni optimisti.