Zašto očekujemo zlato u sportu, ali ne i u gospodarstvu - i zašto to moramo promijeniti

Hrvatska je zemlja vrhunskog, svjetski prepoznatog sporta. Naviknuti smo da naši sportaši osvajaju medalje, ruše rekorde i da našu malu zemlju redovito stavljaju na svjetsku sportsku kartu. Iako se redovito natječemo s državama koje imaju i po deset puta više stanovnika i stotine puta veće proračune, očekujemo pobjedu. No, kada je riječ o uspjehu hrvatskog gospodarstva na globalnoj pozornici, očekivanja su nam neusporedivo skromnija. Kao da vjerujemo da je vrhunski rezultat realan samo u sportu, ali ne i u industriji, inovacijama ili tehnologiji. No, Hrvatska nije samo zemlja sportskih fenomena, ona je zemlja iznimno sposobnih ljudi, jakih inženjerskih zajednica, znanstvenika, poduzetnika i inovatora.

Upravo je to važno imati na umu kada govorimo o godini pred nama. Ulazak u 2026. donosi nam okruženje koje je, u isto vrijeme, stabilno i složeno. Makroekonomski signali relativno su čvrsti, BDP raste brže od prosjeka eurozone, javni je dug ispod 60 posto, a kreditni rejting ostaje povoljan. Iako takvi rezultati pružaju čvrstu podlogu za optimizam poslovnog sektora, sve je više upozorenja da dosadašnji model rasta, temeljen na snažnim javnim investicijama i rastu potrošnje, nije dugoročno održiv. Poslodavci se suočavaju s manjkom radne snage, demografski pritisci sve su izraženiji, a jaz između rasta plaća i rasta produktivnosti postaje sve veći. Zbog gotovo pune zaposlenosti, rast produktivnosti, koja je i dalje jedna od ključnih slabosti hrvatskog gospodarstva, mora postati prioritet. Za stvarni iskorak bit će nužno privući i ubrzati privatne investicije te dodatno ojačati poduzetnički ekosustav kako bi se omogućio razvoj i rast startupa s više rizičnog kapitala. Ako stavimo fokus na nekoliko ključnih industrija u kojima uistinu možemo biti konkurentni na svjetskoj razini, rezultati našeg gospodarstva mogu biti jednako impresivni kao oni koje kao zemlja postižemo na sportskim terenima.

Globalni trendovi pokazuju da će umjetna inteligencija u nastavku digitalne transformacije biti jedan od ključnih pokretača napretka. AI danas ima ulogu sličnu onoj koju je nekada imao parni stroj: mijenja sve oko sebe, a nama se, kao i kod prethodnih tehnoloških revolucija, otvara jedinstvena prilika da preskočimo nekoliko razvojnih koraka i odmah uhvatimo ritam s najnaprednijima. Razvijene ekonomije već su duboko u fazi masovne primjene AI-ja: od automatizacije administrativnih procesa i optimizacije nabave do prediktivnih modela koji mijenjaju način donošenja poslovnih odluka. Dok velike sile poput SAD-a i Kine ubrzano grade svoje tehnološke ekosustave, njihova ulaganja pomalo djeluju kao utrka za "svetim gralom" koji bi im mogao donijeti ultimativnu globalnu prednost. Europa, uključujući i Hrvatsku, vidljivo zaostaje. Za vlastite jezične modele već je vjerojatno prekasno, stoga fokus treba biti na primjeni postojećih rješenja i njihovoj prilagodbi specifičnim europskim potrebama. Prednost manjih zemalja leži u njihovoj sposobnosti brze prilagodbe, ali samo ako se donose jasne, hrabre i pravovremene odluke.

U Telemachu smo rano prepoznali da ubrzana digitalna transformacija društva i gospodarstva nije budućnost, nego sadašnjost i da je dugoročna konkurentnost moguća jedino ako snažno ulažemo u kvalitetne temelje. Zato smo godinama sustavno investirali u naprednu infrastrukturu: od dovođenja najnaprednije 10 Giga optičke mreže, koju danas nudimo 300 tisuća domaćinstava, do izgradnje moderne 5G platforme koja danas pokriva gotovo cijelu populaciju u Hrvatskoj. Ti projekti nisu samo tehnološka unapređenja; oni su preduvjet za rast industrija koje se oslanjaju na podatke, automatizaciju i digitalno upravljanje procesima. Činjenica da smo u 2025. godini za obje tehnologije dobili priznanja svjetskih neovisnih mjerenja, temeljenih na iskustvima stvarnih korisnika, kao i činjenica da smo dodatno ojačali poziciju i na poslovnom i na rezidencijalnom tržištu, potvrda su da radimo dobar posao i da ulažemo pametno.

Uz tehnološke investicije jednako je važno ulagati u ljude. Hrvatska već osjeća nesklad između potreba tržišta rada i kompetencija mladih koji ulaze u svijet rada. Zato smo pokrenuli Job Lab, program koji mladima pomaže steći sve traženije vještine teško zamjenjive umjetnom inteligencijom - od proaktivnosti, preko samopouzdanja, pa sve do osnova poslovnog razmišljanja. Nakon uvrštavanja u kurikulum RCK-a Medicinske škole Bjelovar, u 2026. širit će se i na druge strukovne škole u Hrvatskoj.

Drugi stup našeg djelovanja je okoliš. Tehnologiju koristimo kao alat za rješavanje ekoloških izazova kroz inicijative poput e-računa, eSIM-a i 100% zelene energije, ali i u inovativnom projektu "Sretno more" koji je povezao 5G mrežu i čišćenje Jadrana. U sklopu akcija kojima smo povezali privatni sektor, lokalnu zajednicu i obrazovanje uklonili smo više od 4,5 tone otpada s morskog dna, uz sudjelovanje više od 170 mladih. Pokazali smo da digitalna infrastruktura može stvarati mjerljive društvene učinke. Nastavljamo ulagati i u sport koji gradi disciplinu, timski rad i otpornost - vještine ključne i u biznisu.

Gledajući prema 2026. - ulazimo u razdoblje u kojem će prednost imati oni koji se najbrže prilagode i smjelo ulažu u nove tehnologije. Svijet je turbulentan, neizvjestan i pun iznenađenja, ali takvo okruženje često stvara i najveće prilike. Hrvatska ima dovoljno znanja, talentiranih ljudi i ambicije da se pozicionira među zemljama koje određuju ritam digitalne transformacije. Naši sportaši pokazuju što se može postići kada spojimo disciplinu, predanost i hrabrost. Vrijeme je da podignemo ambicije i isti mentalitet primijenimo i na gospodarstvo.