Tiha revolucija financija: od umjetne inteligencije do osobne odgovornosti

Dok 2025. polako broji posljednje dane, svode se računi, izrađuju bilance i dovršavaju planovi za sljedeću. Godina na izmaku ostat će zapamćena kao razdoblje u kojem su inovacije u tehnologiji i financijama snažno zakoračile u svakodnevni život. Umjetna inteligencija postala je poslovni alat i neizbježan "buzzword", kvantna kriptografija redefinirala je sigurnost podataka, a održive tehnologije otvorile su prostor za ulaganja u čistu energiju. No upravo je financijski sektor doživio možda i najdublju prekretnicu. Tokenizacija imovine pretvorila je dionice, obveznice i nekretnine u digitalne tokene dostupne širokoj javnosti. Istodobno, "nevidljiva plaćanja" i automatizirani procesi pokazali su da financijske transakcije mogu nestati iz našeg vidokruga, a ipak se odvijati besprijekorno. Sve to upućuje da financijska pismenost više nije samo razumijevanje štednje i ulaganja nego sposobnost praćenja kako novi proizvodi i digitalna rješenja oblikuju našu svakodnevicu.

U takvom okruženju mirovinski fondovi više nisu samo institucije štednje nego su postali aktivni sudionici tog ubrzanog tehnološkog preustroja.U 2026. razgovarat ćemo o umjetnoj inteligenciji koja piše poeziju, o novim svemirskim misijama ili o ekonomijama koje se mijenjaju brže nego što pojedinac može pratiti. A ipak, usprkos tome, ostaje jedno jednostavno, gotovo banalno pitanje - znamo li koliko sredstava imamo na vlastitom mirovinskom računu i koliki prinos ostvaruje naš fond? Dok kategorija A bilježi impresivan prinos od 16,75 posto, a članstvom najbrojnija kategorija B ostvaruje 10,08 posto, velik dio građana i dalje rijetko razmišlja o promjeni kategorije ili provjeri vlastite strategije štednje. Upravo tu se otvara prostor za financijsku pismenost, ne kao teorijsko znanje, nego kao sposobnost donošenja odluka koje izravno utječu na naš budući standard. U vremenu u kojem fascinirano pratimo inovacije u umjetnoj inteligenciji, možda je najvažnija ipak ona osobna - preuzimanje kontrole nad vlastitom financijskom budućnošću, jer bez aktivnog pojedinca niti najviši prinosi ne mogu ostvariti svoj puni potencijal.

Financijska pismenost nije glamurozna tema, ali nije ni puko znanje o kamatama i kreditima. Ona je temelj osobne i društvene otpornosti, infrastruktura jednako važna kao ona digitalna ili energetska. Nevidljiva je, ali ključna, poput struje ili interneta, i u stalnoj mijeni. Dok su prethodne generacije učile o štednji uz štedne knjižice i posjete bankama, generacija Z odrasta uz aplikacije. Njihova očekivanja ne oblikuju papiri, nego platforme, influenceri i navike instantne komunikacije. Njima financijska usluga nije samo proizvod nego iskustvo - a ono mora biti brzo, personalizirano i intuitivno. Mjesečnik Wired u svojim člancima često ističe da nije riječ samo o tehnologiji nego o novoj kulturi novca koja očekuje transparentnost i vrijednosno usklađene proizvode, a povjerenje gradi prema onima koji nude jednostavnost i autentičnost. Upravo zato financijska pismenost mora biti prilagođena generacijskim obrascima.

U europskom kontekstu 2026. donosi nova očekivanja. Mirovinski fondovi sve se više promatraju ne samo kao čuvari štednje nego i kao pokretači gospodarskog rasta i inovacija. Europska komisija naglašava njihov potencijal u razvoju startupova, digitalnih projekata i tokeniziranih tržišta. ESG kriteriji postaju obvezni kompas ulaganja, pa fondovi sve snažnije usmjeravaju kapital prema čistoj energiji i projektima klimatske otpornosti. U takvom okruženju financijska pismenost građana dobiva novu dimenziju - shvaćanje da prinosi nisu samo brojke nego dio šire strategije koja povezuje osobnu sigurnost s europskom konkurentnošću.

Za Hrvatsku će 2026. biti prilika da se još snažnije uključi u europske trendove. Dok EU potiče mirovinske fondove da se otvore prema ulaganjima u startupove, digitalne projekte i zelenu tranziciju, hrvatski fondovi suočavaju se s dvostrukim izazovom: kako istodobno očuvati stabilnost i iskoristiti prilike koje donose inovativna ulaganja? Kategorije A i B pokazuju da prinosi mogu biti vrlo konkurentni, no ključ ostaje na građanima - hoće li ostati pasivni promatrači ili će aktivnije pratiti mogućnosti koje im se nude? Upravo tu financijska pismenost postaje alat osnaživanja jer omogućuje razumijevanje ne samo brojki iz izvještaja nego i šire uloge fondova u razvoju tržišta kapitala, digitalnoj transformaciji i klimatskoj prilagodbi. Hrvatsko tržište kapitala pritom dobiva novu šansu za širenje i produbljivanje, ako građani osjete da u tom sustavu imaju stvarnu ulogu.

Uz obvezne fondove, sve važniju ulogu ima i dobrovoljna mirovinska štednja, osobito u kontekstu poslodavaca koji kroz dobrovoljne fondove grade dugoročnu brigu o svojim zaposlenicima. To više nije samo dodatni benefit nego znamen poslodavca koji razmišlja nekoliko koraka unaprijed i gradi kulturu povjerenja. I ovdje financijska pismenost ima ključnu ulogu jer omogućuje pojedincu da razumije da takav oblik štednje nije samo osobna odluka nego i strateški doprinos vlastitoj stabilnosti. Time dobrovoljna štednja postaje most između osobnog i poslovnog interesa, pokazatelj zajedničke odgovornosti za budućnost.

I na kraju, dok ulazimo u 2026. godinu, okruženi tehnologijama koje mijenjaju gotovo sve oko nas, najveća inovacija koja nas čeka dolazi ipak od nas samih - ulaganje u znanje i sposobnost razumijevanja financijskog sustava koji se ubrzano transformira. Tek tada financijska pismenost prestaje biti apstraktna tema i postaje tiha, ali nezamjenjiva infrastruktura našeg društva.