Dana 28. kolovoza 1895. električna energija proizvedena na ovom mjestu prenesena je do grada Šibenika gdje je preko šest transformatora napajala veći broj uličnih svjetiljki. Taj sustav proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije jedan je od prvih cjelovitih višefaznih izmjeničnih sustava u svijetu."
Tim je riječima međunarodni Institut inženjera elektrotehnike i elektronike (IEEE) obrazložio zašto je sustav Krka - Šibenik uvršten na popis povijesno važnih inženjerskih iskoraka u svijetu. Danas u tom pothvatu pronalazimo inspiraciju za suočavanje s najvećim izazovima današnjice, prije svega s tranzicijom prema ugljično neutralnom gospodarstvu kao odgovoru na klimatske promjene. Povećanje udjela obnovljivih izvora energije, jačanje mreže i digitalizacija elektroenergetskog sustava najvažniji su koraci na tom putu.
U 2025. godini napravili smo nekoliko važnih koraka u tom smjeru. Dovršili smo gradnju i u redovni pogon pustili tri sunčane elektrane - Črnkovci, Jambrek i Dugopolje, ukupne snage više od 23 MW. Intenzivno se radilo na gradnji najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj, SE Korlat, instalirane snage 99 MW i priključne 75 MW, kao dijela budućeg obnovljivog hibridnog energetskog parka. SE Korlat će, s još pet sunčanih elektrana koje su u različitim fazama gotovosti, iduće godine početi s radom. To su sunčane elektrane Radosavci, Lipik, Unije, Čakovec i Cres. Bili smo aktivni i u našem najjačem proizvodnom segmentu - hidroenergiji. U partnerstvu s Končarom dovršena je i puštena u pokusni rad mala hidroelektrana Otočac. Počela je gradnja retencije Drežničko polje, koja će omogućiti bolje energetsko korištenje voda i povećanje proizvodnje hidroelektrana Gojak i Lešće. Također je otvoreno gradilište male hidroelektrane Peruća koja će, osim vlastitom proizvodnjom, HEP-ovu proizvodnom portfelju doprinijeti poboljšanjem režima rada postojeće hidroelektrane. Kod hidroelektrana valja spomenuti i nastavak aktivnosti na projektu hidroenergetskog sustava Kosinj. U sklopu projekta izvodi se prvi hidrotehnički podsustav, kanal i tunel Bakovac - Lika. Tunel je probijen u travnju ove godine, a završetak gradnje očekuje se 2026.
Gradnja vlastitih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije jedan je dio naših poslovnih aktivnosti na provedbi zelene tranzicije Hrvatske. Drugi, jednako važan dio je jačanje prijenosne i distribucijske mreže radi prihvata novih elektrana. To je prioritet koji je prepoznat i na razini Europske unije. Tako je Europska komisija 2023. objavila Akcijski plan za mreže, prema kojemu je do 2030. godine potrebno uložiti 584 milijarde eura. Za to su operatorima sustava u državama članicama na raspolaganju i fondovi EU iz kojih su HOPS i HEP ODS već povukli oko 600 milijuna eura bespovratnih sredstava. Da je potrebno ubrzano daljnje jačanje mreže, ilustrira podatak da je u Hrvatskoj samo u sunčanim elektranama u posljednjih godinu dana u pogon pušteno 400 MW ili u prosjeku više od 30 MW mjesečno.
Na distribucijsku je mrežu u 2025. godini priključeno gotovo 14 tisuća sunčanih elektrana, čime je njihov ukupni broj u Hrvatskoj dosegnuo 40 tisuća. U distribucijskoj su se djelatnosti intenzivne aktivnosti provodile i na drugim područjima, primjerice na ugradnji novih, digitalnih mjernih uređaja kod korisnika, s mogućnošću daljinskog očitanja i nizom drugih naprednih funkcija. Ugradnja napredne mjerne infrastrukture najvećim je dijelom financirana bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Iz NPOO-a je također sufinanciran projekt zamjene i postavljanja novih podmorskih kabela za sigurnu opskrbu jadranskih otoka. Projekt je uspješno proveden tijekom 2025. godine te su podmorski kabeli postavljeni na svih 13 planiranih dionica ukupne dužine 120,5 kilometara.
Činjenica je da energetska tranzicija zahtijeva velika ulaganja u nove proizvodne kapacitete, napredne mreže, digitalizaciju i skladištenje energije. Čak i tijekom gotovo četiri godine koliko traje provedba mjera Vlade za zaštitu građana i gospodarstva od rasta cijena, koje su utjecale na poslovanje HEP-a, uspjeli smo zadržati visoku razinu investicija, pa je čak i povećati zahvaljujući uspješnom ugovaranju sufinanciranja projekata iz NPOO-a i drugih izvora europskih sredstava. Krajem 2024. počelo je postupno otpuštanje mjera, a subvencije su dodatno smanjene u sklopu devetog paketa mjera u rujnu 2025., što u perspektivi najavljuje povratak Hrvatske potpunoj primjeni tržišnih prodajnih cijena. Tome ćemo prilagoditi naše poslovne planove i poteze u idućem razdoblju.
Nove okolnosti poslovanja, odnosno promjene u upravljanju HEP-om, donijet će i primjena Zakona o pravnim osobama u državnom vlasništvu. U HEP-u pozdravljamo donošenje zakona i podržavamo proces usklađivanja Hrvatske sa smjernicama OECD-a, koji uspješno provodi Vlada. Očekujemo da će novi zakonski okvir dodatno doprinijeti efikasnosti i dugoročnoj održivosti poslovanja državnih kompanija. Za ostvarenje tih ciljeva prije svega su ipak ključni ljudi i znanje. Bez novih kompetencija, inovativnosti i otvorenosti za suradnju ni najbolji zakonski okvir, kao ni najsuvremenija tehnologija, neće donijeti željene rezultate. Zato intenzivno ulažemo u edukaciju vlastitih zaposlenika te partnerstva s akademskom i istraživačkom zajednicom. Naša je vizija da HEP kao bitan čimbenik energetske transformacije Hrvatske bude tržišno učinkovita kompanija koja ispunjava klimatske obveze i uživa povjerenje svih dionika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....