Ulaskom u 2026. godinu europsko gospodarstvo ulazi u fazu stabilizacije nakon razdoblja naglašenih makroekonomskih turbulencija. Iako su inflatorni pritisci ublaženi, a kamatne stope na silaznoj putanji, i dalje je prisutna određena doza opreza. Njemačka, kao najveća europska ekonomija, ulazi u ciklus snažnije fiskalne ekspanzije usmjerene na infrastrukturu, industriju i tehnološku modernizaciju. Taj novi zamah mogao bi postati važan pokretač rasta šire eurozone. Povijesno gledano, jača njemačka potražnja brzo se prelijeva na zemlje Srednje i Istočne Europe, pa očekujemo da će u sljedećem razdoblju pozitivni spillover efekti igrati značajnu ulogu i za Hrvatsku, s obzirom na snažne izvozne i investicijske veze.
Hrvatska se posljednjih godina pokazala otpornijom od mnogih većih europskih gospodarstava. Tako i u 2026. ulazi s rastom BDP-a višim od europskog prosjeka, što potvrđuje vitalnost privatnog sektora te snažan doprinos turističke, izvozne i tehnološke industrije. Ipak, istodobno bilježimo rast proračunskog deficita, što predstavlja važan signal da pred Hrvatskom stoji zadatak uravnoteženja fiskalne politike kako bi se osigurala dugoročna održivost rasta. Za investitore to znači kombinaciju atraktivnih prilika i svijesti o potencijalnim makroekonomskim rizicima koji zahtijevaju disciplinirani pristup.
Jedan od najvažnijih izazova u nadolazećem razdoblju jest naglašeni porast troškova rada koji sve snažnije utječe na konkurentnost privatnih kompanija. U prethodnom ciklusu svjedočili smo značajnim povećanjima plaća u javnom sektoru, što se prelilo na cjelokupno tržište rada, uključujući i očekivanja zaposlenika u privatnom sektoru. Iako razumijemo motive takvih politika, dugoročno postoji rizik narušavanja ravnoteže između produktivnosti i troškova te smanjenja sposobnosti privatnog sektora za ulaganja u rast, inovacije i međunarodnu ekspanziju. Na srednji i dugi rok to može negativno utjecati na konkurentnost hrvatskih poduzeća, osobito onih koja posluju na otvorenim tržištima i natječu se s međunarodnim konkurentima.
Tu dolazi do izražaja uloga fondova privatnog kapitala ("PE fondovi"). Posljednjih godina ova je industrija postala važan akter koji daje značajan doprinos rastu produktivnosti, modernizaciji poslovanja i jačanju konkurentnosti domaćih kompanija. Međutim, i PE fondovi suočavaju se s istim strukturnim izazovima, posebno s rastom troškova rada koji smanjuje operativni prostor za ulaganja i otežava ostvarivanje ciljanih povrata. Ipak, upravo u tom izazovu vidimo i jasnu priliku. U uvjetima rasta troškova rada najuspješnije će biti one kompanije koje uspiju značajno povećati produktivnost i modernizirati procese. Iskustvo pokazuje da upravo u ovakvim razdobljima fondovi mogu ostvariti najveći učinak: kroz konsolidaciju tržišta, jer veće grupacije lakše apsorbiraju rast troškova, profesionalizaciju upravljanja, digitalizaciju i ulaganja u tehnološke alate koji podižu produktivnost i osiguravaju veći tržišni doseg.
Za Provectus Capital Partners 2026. bit će godina daljnjeg širenja i jačanja regionalne prisutnosti. Uz postojeće urede u Hrvatskoj, nedavno smo otvorili urede u Rumunjskoj i Bugarskoj kako bismo bili bliže tržištima u kojima vidimo snažan investicijski potencijal. U sljedećem razdoblju planiramo uložiti do 50 milijuna eura u postojeće i nove portfeljne kompanije, s jasnim ciljem stvaranja regionalnih lidera kroz konsolidaciju, strateška ulaganja i operativna unapređenja.
Nastavit ćemo ulagati u zdravstvo, segment u kojem smo već izgradili prepoznatljivu ekspertizu i duboko razumijevanje tržišta. Privatno zdravstvo u Hrvatskoj i regiji i dalje ima velik potencijal rasta, no danas se suočava s posebnim izazovima zbog porasta plaća u javnom sektoru i posljedičnog pritiska na kadrove u privatnim zdravstvenim ustanovama, kao i općeg manjka radne snage. Unatoč tome, ostajemo uvjereni da će, kroz inovacije, digitalizaciju i bolju organizaciju, privatni zdravstveni sektor igrati ključnu ulogu u razvoju i modernizaciji zdravstvene infrastrukture.
Također planiramo proširiti investicijski fokus prema novim sektorima, poput IT-ja i sektora poslovnih usluga, gdje postoje jasne perspektive rasta. Na primjer, vidimo velik potencijal u stvaranju platformi IT usluga koje mogu postati regionalni i europski konkurenti kroz akvizicije, organski rast i tehnološku nadogradnju. IT sektor već je jedan od najbrže rastućih dijelova gospodarstva, a uz globalnu potražnju za digitalnim rješenjima vjerujemo da upravo ovdje nastaju budući regionalni šampioni.
Unatoč izazovima okruženja, ostajemo optimistični jer vjerujemo da se najveće prilike za stvaranje vrijednosti pojavljuju upravo u trenucima kada se tržišta mijenjaju, a kompanije moraju ubrzano prilagođavati svoje poslovne modele. Za Hrvatsku će 2026. biti godina u kojoj će se jasno vidjeti jesmo li spremni odgovoriti na izazove troškova rada, demografskih pritisaka i globalne konkurencije. Naša ambicija kao fonda ostaje ista: biti aktivan partner kompanijama koje žele rasti, profesionalizirati se, internacionalizirati se i postati lideri u svojim industrijama. Vjerujemo da će upravo kombinacija kapitala, tehnologije i menadžerskog znanja biti ključ za jačanje produktivnosti i dugoročne konkurentnosti hrvatskog i regionalnog gospodarstva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....