Prioritet nam ostaje mobilnost koja omogućuje ravnomjerniji razvoj cijele zemlje

Prema podacima koje je na Danu poduzetnika prezentirao glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić kao „najbolje čuvanu tajnu“ Hrvatska je najbrže rastuća ekonomija u Europskoj uniji. No, gosp. Stojić je ujedno naglasio da daljnji rast zahtijeva veći doprinos privatnog sektora. Upravo otvorenije tržište, ulaganja u infrastrukturu i integrirana mobilnost stvaraju prilike za kvalitetniji javni prijevoz i održiviji turizam. Preduvjeti za ovaj brži rast i razvoj stvoreni su u segmentu javnog linijskog prijevoza putnika već 2025. godine, postepenom implementacijom javne usluge na razini županije, te zakonskom relaksacijom koja je nakon gotovo cijelog jednog desetljeća napokon pružila priliku za rast i razvoj domaćim autobusnim prijevoznicima. Također, djelomična liberalizacija tržišta stvorila je prostor za brže reagiranje na potrebe putnika i za širenje mreže, a učinci promjena bit će mjerljivi već u idućoj godini.

Očekivanja u autobusnom sektoru za 2026. usmjerena su oko nekoliko jasnih točaka. Svakako kao preduvjet daljnjeg razvoja i osobito daljnjeg povećanja produktivnosti u industriji, slijede ulaganja u digitalizaciju, potreba za multimodalnosti i elektrifikaciju. Prvo, vidjet ćemo nastavak rasta ponude linija i frekvencija tijekom cijele godine, jer liberalizirano tržište omogućuje brže pokretanje novih ruta i prilagodbu potražnje.

Već ove godine u prosincu FlixBus je proširio mrežu i povezao gotovo 130 destinacija u Hrvatskoj uz više od 40 novih i pojačanih polazaka dnevno i planiramo trend širenja nastaviti i stabilizirati kroz iduću godinu.

Drugo, promet i turizam u Hrvatskoj ostaju jedne od najpovezanijih grana gospodarstva. Stabilni turistički tokovi mogu se ostvariti samo uz dostupnost i pouzdanost putovanja, a potpuno razvijena mreža autobusnih linija pretvara sezonalni turizam u održivu, cjelogodišnju priliku. Flixova širina mreže i fleksibilnost linija doprinose toj ravnomjernosti: omogućuju da manja mjesta postanu pristupačna, da destinacije izvan uobičajenih turističkih koridora dobiju svoj potencijal te da turizam manje ovisi o osobnim vozilima ili ograničenim sezonskim vezama. Uz takav pristup, promet prestaje biti samo logistički izazov i postaje važan alat razvoja - za regije, gospodarstvo i lokalne zajednice.

Elektrifikacija i opća zelena tranzicija bit će važan test za sektor u godini koja dolaze. Mnogi partnerski prijevoznici razmatraju nabavu električnih autobusa, ali njihova primjena još uvijek ovisi o dostupnosti ključne infrastrukture. O punionicama u prometnim čvorištima, poticajnim mehanizama koji bi ubrzali ulaganja i poticajima za obnovu flote te regulativi koja transparentno definira prijelazne faze uvođenja nisko ugljičnih vozila. Bez toga potencijal održivog javnog prijevoza neće se u potpunosti ostvariti.

Jedan od srednjoročnih ciljeva hrvatskog prometnog sustava svakako bi trebala biti uspostava integriranih prometnih čvorišta i multimodalnih rješenja. Premda željeznički sektor još nije na razini koja bi omogućila punu integraciju, potreba za multimodalnošću postaje sve izraženija - putnik mora dugoročno moći jednostavno kombinirati autobus, vlak ili druge oblike prijevoza. Flixova globalna strategija već danas ide u tom smjeru, uz snažna ulaganja u željeznicu (uključujući narudžbu 65 novih vlakova za FlixTrain), što jasno pokazuje kako multimodalnost postaje standard modernih tržišta. Hrvatsko tržište s trenutnim širenjem mreže i planovima za povezivanje Istre, Kvarnera i otočnih destinacija može postati referentni primjer kako lokalna prilagodba globalnih ciljeva donosi stvarne koristi. Integracija domaćih operatera, ulaganje u digitalne i rezervacijske sustave te dizajn ruta koje podržavaju čitavu turističku godinu predstavljaju konkretan doprinos globalnim ambicijama Flixa.

Iduća godina može biti prekretnica. Ne samo zbog otvorenog tržišta, nego zbog sposobnosti tvrtke kao što je Flix da tu slobodu pretoči u strukturirane, održive i dugoročne pomake. Ako izgradimo sustav u kojem autobus nije samo usluga, nego čvrst dio prometne i turističke infrastrukture - s pouzdanim vezama, održivim prijevozom i fleksibilnim opcijama - tada možemo pretvoriti mobilnost u instrument ravnomjernog razvoja. Tako Hrvatska ima priliku pokazati da liberalizacija nije kraj nego početak modernizacije, zelene tranzicije i dostupnosti za sve.