Ova godina ukazuje da će 2026. biti prepuna uzbudljivih M&A aktivnosti u cijeloj regiji Adria

Regija Adria (Slovenija/Hrvatska/BiH): očekivanja utemeljena na kretanjima u H2 2025. godine daju pravo ambiciji da će 2026. biti prepuna uzbudljivih M&A aktivnosti u cijeloj regiji Adria. Navedeno se primarno ogleda u najavljenim i već potpisanim transakcijama koje čekaju ispunjenje određenih uvjeta za zaključenje (npr. regularna odobrenja, izdvajanje neoperativne imovine koja nije dio transakcijskog opsega), nastavku konsolidacije odabranih sektora ekonomije (npr. energetika, turizam, proizvodnja, payment, IT, healthcare, entertainment), ali i snažnom fokusu na specifične niše poslovanja poput obrambene industrije (poglavito s fokusom na dvostruku uporabu u mirovnom i obrambenom stanju) i CyberSecurity poslovnih rješenja (kako u software tako i u hardware segmentu).

Također, za očekivati je da će veće holding-kompanije Adrije, fokusirane na unapređenje profitabilnosti iz "core" poslovanja u kojem imaju forte, nastaviti s dezinvestiranjem "non-core" poslovanja s ciljem daljnje optimizacije poslovanja. Posebice je ovo vidljivo kroz sve prisutnije transakcije u kojima kompanije uspijevaju održati ili čak i poboljšati uspješnost operativnog poslovanja uz "asset-light" model bez vlasništva imovine (prvenstveno nekretnina), a što je tek samo priprema za budući razvoj i model financiranja poslovanja i efikasnog investiranja.

Ključni sektori na koje treba obratiti pažnju u 2026. godini su:

1. Turizam: portfelji hotelskih kompanija na jadranskoj obali (od Slovenije preko Hrvatske do BiH) mijenjaju vlasnike, pri čemu potražnja za vrhunskim turističkim objektima i sadržajima znatno nadmašuje njihovu ponudu. Kupci stoga više nisu samo hotelski lanci nego kombinacija "private equity" (PE) fondova koji ulažu u nekretninski dio poslovanja (PropCo) i hotelskih operatora koji ulažu u upravljanje hotelskim operacijama (OpCo). Osim klasične potražnje za investiranjem u upravljanje hotelskim kapacitetima (i uvijek značajne potražnje za nautičkim marinama, koje imaju značajnije kapacitete i operacije), sve je vidljivija i potražnja za popratnim uslugama u turizmu pri čemu se, primjerice, ističu ulaganja u IT rješenja s ciljem povećavanja efikasnosti poslovanja.

2. Informacijske tehnologije: IT rješenja i kompanije iz regije Adria koje ih razvijaju i pružaju prepoznati su kao šampioni koji mogu stati rame uz rame s konkurencijom diljem cijele EU. Takve kompanije s kompetencijama u nearshoringu, umjetnoj inteligenciji, cyber-sigurnosti i specijaliziranim vertikalama najtraženiji su potencijalni targeti za akvizicije strateških kupaca iz zapadne Europe, Skandinavije i SAD-a te privatnih fondova, ali i PE fondova.

3. Zdravstveni sektor: neefikasnost javnog zdravstva pružila je priliku privatnom sektoru osigurati pravovremenu reakciju na zahtjeve populacije regije Adria koja traži adekvatnu zdravstvenu zaštitu. Uz trend produljenja životnog vijeka i specifičnost pojedinih dijagnoza, ovaj sektor ostaje iznimno atraktivan za strateške investicije i PE fondove iz cijelog svijeta.

4. Energetski sektor: u trenutačnom geopolitičkom okruženju, energetski sektor ostaje izuzetno atraktivan, neovisno o tome radi li se o tradicionalnim izvorima energije (nafta i plin i ostala fosilna goriva), obnovljivim izvorima energije (vjetar, sunce, geotermalni izvori) ili nekim novim izvorima koji su trenutačno tek u samim začecima tehnologije (zeleni vodik).

5. Obrambena industrija: obrambena industrija pokazuje najveći potencijal "neočekivanih" transakcijskih "objava" u 2026. godini. Broj transakcija i postignute vrijednosti u ovom sektoru mogle bi zauzeti mnoge naslovnice medija ne samo u 2026. godini nego i u nekoliko budućih godina.

Nakon duljeg zatišja, trendovi započeti u 2025. godini, u kojoj smo vidjeli nekoliko IPO-ova na Zagrebačkoj burzi, po najavama bi se mogli nastaviti i u 2026. Ovo bi se posebno moglo ogledati kroz korištenje IPO-a kao modela rješavanja pitanja nasljeđivanja u obiteljskim kompanijama. Navedeno se primarno manifestira kroz veću likvidnost preostalih vlasničkih udjela koje zadržava obitelj nakon IPO-a, jasniji pogled na vrijednost njihovih dionica i posljedično poslovanja takvih kompanija, ali i profesionalizaciju managementa (jer novi suvlasnici najčešće dobivaju svog predstavnika u upravljačkim strukturama društava). Dodatni M&A zamašnjak mogao bi doći i od države kroz dugo očekivane i najavljivane privatizacijske procese. Navedeno se posebno odnosi na Republiku Hrvatsku kroz obveze preuzete u procesu pristupanja OECD-u. U ovom kontekstu, model privatizacije mogao bi se odvijati kroz prodaju većinskih vlasničkih paketa, ali i izlazak iz manjinskih pozicija kroz IPO (što sudionici tržišta kapitala već dugo prizivaju). Povrh IPO-a, moguće je da se država odluči i za privatni plasman, u čemu država već ima iskustva iz prethodnih godina.

Na kraju, jedan od značajnih pokretača cjelokupnog M&A tržišta u regiji Adria su i "private equity" fondovi koji su često "sector agnostic". S jedne strane imamo postojeće fondove kojima je investicijski horizont pri izmaku i koji se pripremaju za prodaju svojih ranijih investicija (što će osloboditi kapital za nove investicije), a istovremeno imamo i etablirane PE kuće koje su uspjele prikupiti kapital za novi, dodatni fond, kao i nove sudionike koji su prikupili kapital za prvi fond. Vjerojatno prvi put u regiji Adria imamo lokalni PE kapital koji je u mogućnosti podržati razvoj poslovanja društava sa svim oblicima financiranja (kapital, mezzannine i dug), i to u značajnijem obujmu.

Sve gore navedeno otvara niz prilika za sve sudionike (investitore u regiju, kompanije koje traže dodatni kapital, vlasnike koji razmatraju prodaju dijela ili cijelog udjela itd.) da se uz pažljivo praćenje dinamike M&A tržišta regije Adria u 2026. godini optimalno pozicioniraju.