Optimizam za 2026. godinu, ali i priprema za mršavije godine sada dok nam ide dobro

Europska komisija objavila je u studenome optimističnije prognoze za EU za 2026. godinu, što je na prvu dobro za malu otvorenu ekonomiju poput Hrvatske. Što je poticajnije inozemno okruženje, male otvorene ekonomije imaju bolje izglede.

Ipak, vidimo da rizici rastu i na inozemnom i na domaćem planu. Sve je više indicija da tržište rada u SAD-u usporava. Vidljiv je trend usporavanja rasta zapošljavanja u privatnom sektoru u SAD-u od travnja ove godine, što je slab poticaj osobnoj potrošnji koja je motor rasta američke ekonomije.

Od ljeta svjedočimo rastućim rizicima na rubovima financijskog sektora u SAD-u. Pad prinosa na desetogodišnjim američkim državnim obveznicama od ljeta nam jasno govori o percepciji rizika. Tržišta pesimističnije gledaju na izglede za rast američke ekonomije u odnosu na isto razdoblje prije godinu dana.

Europska unija i dalje se nalazi u nezavidnoj situaciji gdje njezina najveća ekonomija bilježi pad doprinosa izvoza rastu i volumena industrijske proizvodnje. Kineska konkurencija i više cijene energenata uz neizvjesnost zbog rata u Ukrajini negativno utječu na njemačku ekonomiju. Ne smijemo zaboraviti ni na američke carine, čije uvođenje nije u 2025. godini previše utjecalo na robnu razmjenu, ali ta opasnost još nije posve iza nas. Za sve ekonomije u Istočnoj Europi, pa tako i Hrvatsku, u interesu nam je da njemačka industrijska baza dobro stoji jer je domaća industrijska proizvodnja prilično vezana uz njemačke lance vrijednosti.

Kada se osvrnemo na hrvatsku ekonomiju, sa sigurnošću možemo reći da će opet biti među najbrže rastućima u Europskoj uniji u 2026. godini. Doduše, stopa rasta će gotovo sigurno biti niža od očekivanih 3,2 posto u 2025. godini, djelomično i zbog neizvjesnog inozemnog okruženja. Možemo očekivati sporiji rast plaća i zapošljavanja te nešto nižu stopu inflacije, ali treba imati na umu da će javna potrošnja i investicije i dalje poticati gospodarski rast.

U idealnom bi svijetu proračunske postavke bile umjerenije - proračun za 2026. je koherentan, ali treba reći da se sve procjene na kojima se temelji moraju ispuniti ako se želi ostati unutar maastrichtskih okvira. To je bitno naglasiti jer su sve evidentnije neravnoteže u hrvatskoj ekonomiji nakon iznimnog rasta od pandemije naovamo. Raste deficit tekućeg računa platne bilance, i to na 3,3 posto BDP-a u godini do lipnja 2025. Daljnji rast čini se neizbježnim, i to ne samo zbog porasta potrošnje. Primjerice, u 2024. su inozemna putovanja Hrvata iznosila milijardu eura više u odnosu na 2022. godinu. Uz porast potrošnje, faktor su investicijske aktivnosti. Uvoz solarnih panela je u prvih osam mjeseci 2025. godine porastao za više od 500 milijuna eura, a ukupni uvoz roba 1,5 milijardi eura u tom razdoblju.

Nacionalni plan oporavka i otpornosti privodi se kraju i nakon tog uspjeha moramo se okrenuti kohezijskoj politici. Prostor za napredak leži tu jer bi to rezultiralo razvojem manje razvijenih dijelova naše zemlje. Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem dobar je primjer u prilog tom argumentu - koje rezultate možemo očekivati po stavkama kao što je javna infrastruktura, što je kralježnica razvoja našeg gospodarstva i društva.

Živimo u zanimljivom vremenu i možemo s optimizmom gledati na 2026., no uvijek se treba pripremati za mršavije godine dok nam ide dobro. U svakom scenariju, Hrvatska gospodarska komora svojim aktivnostima kontinuirano snažno stoji uz svoje članice i hrvatsko gospodarstvo.