Od globalnih potresa do domaće otpornosti: zašto je stabilnost naša glavna prednost

Svijet u kojem poslujemo danas mijenja se brže nego ikad: geopolitičke napetosti, ratovi, nova tehnološka nadmetanja i ranjivi opskrbni lanci svakodnevno remete uhodana pravila igre. U takvom okruženju stabilnost više nije podrazumijevajuća okolnost, nego strateški resurs koji razlikuje zemlje i gospodarstva koja samo "preživljavaju" od onih koja napreduju. Hrvatska se upravo po toj sposobnosti održavanja stabilnosti pod pritiscima izdvaja pozitivno.

Vrijedi zato jasno reći gdje se nalazimo danas. Hrvatsko gospodarstvo već dulje vrijeme raste brže od prosjeka Europske unije, što pokazuje razinu zrelosti koja nam je donedavno izgledala kao cilj u daljini. Taj je rezultat plod brze prilagodbe i snažnog financijskog sustava, a ne samo povoljnih brojki na papiru. Ne možemo utjecati na tijek globalnih događaja, ali možemo graditi sustav koji na njih reagira mirno, odgovorno i pravodobno - i upravo takav pristup omogućava da izazove pretvaramo u nove prilike.

Europa se nakon razdoblja visokih inflatornih pritisaka nalazi u fazi njihova smirivanja, a Europska središnja banka snižavanjem ključnih kamatnih stopa nastoji poduprijeti gospodarstva koja su pokazivala znakove usporavanja. Istodobno se europske zemlje suočavaju s dubokim strukturnim promjenama: transformacijom autoindustrije, zaostatkom u razvoju novih tehnologija i inovacija, nužnošću konsolidacije javnih financija te rastućim obrambenim izdacima. Zbog toga će 2026. biti godina u kojoj će monetarna i fiskalna politika morati održavati vrlo finu ravnotežu između podrške rastu i očuvanja stabilnosti.

Kao mala, otvorena ekonomija, Hrvatska snažno osjeća svaki pomak u globalnom okruženju, ali se istodobno pokazala otpornijom nego što smo možda i sami očekivali. Očekivanja za 2026. ostaju optimistična: rast BDP‑a trebao bi i dalje nadmašivati prosjek EU, oslonjen na solidnu osobnu i državnu potrošnju te rast ulaganja. Inflacija je u silaznoj putanji, premda i dalje iznad europske razine, a tržište rada ostaje napeto i obilježeno nedostatkom radne snage. Demografija i potreba za odgovornim upravljanjem javnom potrošnjom ostaju temeljni dugoročni izazovi koje moramo sustavno rješavati.

Gledano iz poslovne perspektive, prostor za daljnji rast vidimo u ulaganjima u prometnu i energetsku infrastrukturu, stanogradnju, obnovljive izvore energije, digitalna rješenja, proizvodnju hrane i jačanje izvoznog sektora. To su područja koja ne generiraju samo kratkoročni ciklički rast, nego povećavaju dugoročnu produktivnost i konkurentnost hrvatskoga gospodarstva. Naš je cilj kao financijskog sektora te projekte prepoznati, podržati i pomoći im da se ostvare u razumnim rokovima.

U toj priči uloga banaka ostaje ključna. Hrvatski bankarski sektor danas je visoko kapitaliziran, likvidan i stabilan, što je potvrđeno i u najzahtjevnijim godinama iza nas. Paralelno djelujemo u okruženju rastućih regulatornih zahtjeva i kapitalnih opterećenja, a poslovni modeli ubrzano se mijenjaju zbog novih tehnologija i očekivanja klijenata. To od banaka traži dugoročno promišljanje, spremnost na duboku transformaciju i kontinuirana ulaganja u modernizaciju poslovanja.

U OTP banci snažno smo usmjereni upravo na takvu transformaciju. Tijekom posljednjih godina značajno smo povećali kreditni portfelj, rasli u svim klijent­skim segmentima i ojačali tržišni položaj banke. Posebno nas veseli što smo imali priliku financirati projekte koji mijenjaju gospodarsku sliku Hrvatske - od stotina megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, preko stambenih i infrastrukturnih projekata do digitalnih platformi, logističkih rješenja i izvoznika koji hrvatsko znanje i proizvode uspješno plasiraju na međunarodna tržišta.

Godinu 2026. u bankarstvu obilježit će dvije ključne transformacije. Prva je digitalna transformacija poslovanja, koja je danas zapravo postala njegov središnji dio. Klijenti s pravom očekuju jednostavne, brze i sigurne usluge, dok je kibernetička sigurnost prerasla okvire "IT teme" i postala jedan od strateških prioriteta svake uprave. U OTP banci zato snažno ulažemo u suvremenu tehnologiju, automatizaciju procesa i razvoj digitalnih usluga kako bismo klijentima pružili najbolje moguće korisničko iskustvo.

Druga velika transformacija je zelena. Održivo financiranje više se ne promatra kao puka regulatorna obveza, nego kao izvor nove vrijednosti za gospodarstvo i društvo. Ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i projekte smanjenja emisija jedan su od budućih pokretača rasta europskoga gospodarstva. OTP banka već danas igra važnu ulogu u tom segmentu, a u godinama koje dolaze tu ulogu planiramo dodatno ojačati, uvjereni da zelena tranzicija donosi trajne koristi gospodarstvu, lokalnim zajednicama i našim klijentima.

Kada se globalni rizici, europska previranja i domaće prilike stave u isti okvir, slika Hrvatske ipak ostaje ohrabrujuća: imamo stabilan bankarski sektor, gospodarstvo koje pokazuje sposobnost prilagodbe i kontinuirani priljev investicija. Naš je cilj zadržati poziciju odgovornog partnera gospodarstvu i građanima - banke koja pruža sigurnost, otvara nove prilike i stvara dodatnu vrijednost za klijente i društvo u cjelini. Uđemo li u 2026. s takvim načinom razmišljanja, kao ekonomija koja razumije promjene, kao bankarstvo koje nudi stabilnost i kao društvo spremno na transformaciju, uvjeren sam da možemo napraviti još jedan važan iskorak prema modernijoj, konkurentnijoj i ambicioznijoj Hrvatskoj.