Maersk je najveća svjetska kontejnerska brodska kompanija i integrator logistike. Osim u brodskom prijevozu, prisutan je u raznim oblicima logističkih usluga: skladišnih, željezničkih i cestovnih. Poznati poslovni časopis Time uvrstio je AP Moller Maersk Group među 100 najutjecajnijih kompanija u svijetu. Godišnje uprihodi oko 80 milijardi američkih dolara. U svojoj floti ima više od 750 brodova za prijevoz kontejnera, flotu s više od 450 remorkera. Upravlja mrežom od 68 pomorskih terminala i ima više od 15 milijuna četvornih metara skladišnih prostora. AP Moller Maersk Group prisutan je u čak 130 država u svijetu i ima više od 100.000 zaposlenika.
Maersk u Hrvatskoj posluje od 2004. godine, kada je osnovana agencija za kontejnerski prijevoz, odnosno agencija koja se bavila organizacijom kontejnerskog prijevoza u lukama Rijeka i Ploče. Od tada je kontinuirano na hrvatskom tržištu.
Veliki iskorak u poslovanju Maerska na ovom području napravljen je nakon investicija u prvo Maerskovo skladište u zaleđu Rijeke. Radi se o skladištu površine 13.000 četvornih metara, gdje su visoko dodane operacije na robi.
"Važno nam je što donosi to skladište kao moderan logistički centar ovom području. Svakako predstavlja dodatnu vrijednost cijelog logističkog lanca i jamstvo dodane vrijednosti na prometnom lancu. Recimo, Marks & Spencer, a odnedavno i Puma cijelu europsku distribuciju rade iz Rijeke. Radimo je iz našeg skladišta napravljenog prema najmodernijim standardima te smatramo da su takva partnerstva najveća moguća reklama za cjelokupni sjeverni Jadran i Rijeku", pojašnjava Ivić Vodopija, generalni direktor Maerska istočna i južna Europa.
Maersk ima velike ambicije što se tiče Adriatic regije, a pogotovo Hrvatske. Značajna sredstva investira u gradnju novog terminala na riječkoj Zagrebačkoj obali, koji bi trebao rezultirati dodatnim kapacitetom u riječkoj luci, povećati gaz kako bi brod mogao pristati s punim teretom, a time i olakšati pretovar.
Terminal bi trebao biti u funkciji, odnosno operativan, 2025. godine. Uređeno je 400 metara obale. Za deset godina bit će uređeno dodatnih 290 metara operativne obale. Dubina mora uz operativnu obalu bit će 20 metara. Radovi su počeli prije otprilike dva mjeseca. Maersk je i prije te investicije na riječkom području krenuo s investicijama. Tako da ova investicija u novi terminal slijedi investicije na željeznici.
Maersk je pionir u brojnim novim inicijativama na riječkom području. Na neki način Maersk je zaslužan za stalne vlakove koji voze iz Rijeke prema Mađarskoj. Taj je projekt razvijen s Maerskovim korejskim partnerima iz Samsunga te željezničkim operatorom ENNA Logic. Može se reći da se do tada Rijeka u ozbiljnim poslovnim i logističkim krugovima praktički i nije niti spominjala. Kada se taj Maerskov projekt potvrdio, u ovoj kompaniji su počeli ozbiljnije razmišljati o ulaganju u vlastiti terminal. I to ne samo u terminal, nego u čitav logistički pravac.
"Nama je terminal samo jedna karika u našem cjelokupnom logističkom lancu. Planiramo investirati u terminal, u brodove koji će dolaziti u Rijeku, u kopnene terminale, skladišta, logističke centre te u razvoj željezničkog i cestovnog koridora. Naša ukupna investicija u sve to iznosi preko 450 milijuna eura. Terminal je istina velika investicija, ali on je samo mali dio onoga što mi namjeravamo raditi na riječkom i koparskom području. Planiramo investirati jako velika sredstva u cjelokupni logistički lanac, a to podrazumijeva investicije i u Kopar i u Rijeku, a i u poveznice sa srednjom Europom", pojašnjava Ivić Vodopija.
Ovaj dio tržišta im jako dobro stoji, dodaje Vodopija, ostvaruju rast i imaju velike ambicije što se tiče Adriatic tržišta. "Godinama radimo na ovom tržištu. Naše su ambicije da ova regija ne bude alternativan, već prioritetan dobavni lanac Europe. Rastemo svake godine do razine kojom nas ograničavaju kapaciteti. Inače, na svim tržištima za koja sam ja zadužen imamo tržišni udjel otprilike veći od 30 posto. Trenutno postoje mnogobrojna ograničenja što se tiče luka, željeznica i skladišta, tako da su iz tog razloga važne naše investicije kako bi se ostvario potpuni potencijal. Tu, prije svega, mislim na naše investicije u terminal u riječkoj luci, skladišta u svim državama u zaleđu, ali i na investicije koje se događaju na željeznici, cestovnoj i lučkoj infrastrukturi te na svemu ostalom što je važno za naše poslovanje. Svakako ćemo nastaviti ulagati u Hrvatsku, ali i u ostale države u regiji, ne samo u pomorske terminale, nego u sve vidove kopnene logistike poput skladišta, intermodalnih terminala i logističkih centara", ističe Ivić Vodopija.
Maersk je postavio cilj da 2040. godine postane ugljično neutralna kompanija. To je vrlo ambiciozan cilj i u kontekstu sličnih ciljeva koje imaju druge kompanije. Usporedbe radi, industrija treba smanjiti emisiju CO₂ do 2050. godine za 70 posto u usporedbi s 2008. godinom.
"Mi smo pioniri u proizvodnji i inovativnosti brodova na alternativno gorivo. Maersk je ove godine prvi u svijetu u svoju flotu uvrstio takav brod. Imamo prvi u povijesti proizveden CO₂ neutralan brod na e-metanol. To je naš brod Laura Maersk. Zanimljivo je i to da nismo zaštitili tehnologiju i inovaciju, nego smo radi općeg dobra pustili i drugima da je primjene. Tako da e-metanol postaje standard koji mi uvodimo. Postoje istraživanja usmjerena na to da gorivo bude amonijak ili vodik, a mi smo se za sada opredijelili za e-metanol", pojašnjava Vodopija.
Maersk u Španjolskoj ima investicije vrijedne oko 10 milijardi eura u proizvodnju e-metanola.
"Slične investicije ostvarujemo i u drugim državama diljem svijeta. U Hrvatskoj smatram da je to još uvijek u povojima, ali postoje, definitivno, napori, pa, recimo, mogu istaknuti nedavni primjer tvrtke Energospektar koja nam je proaktivno pristupila s potencijalnim projektima i rješenjima", kaže Vodopija.