Za nama je jedna od najznačajnijih godina za hrvatsko gospodarstvo, u kojoj su dva važna ekonomska događaja svakako bila uvođenje eura kao službene valute te ulazak u schengensko područje. Te će dvije eurointegracije, kojima se Hrvatska napokon i zasluženo pridružila, imati izrazito snažne i sasvim sigurno pozitivne posljedice na razvoj ekonomije i poslovanje domaćih gospodarstvenika u budućnosti. Potpuna ekonomska integracija u zajednički europski prostor slobodnog kretanja ljudi, roba i kapitala ne može nego djelovati stimulativno na gospodarsku aktivnost, otvarajući nove prilike za poduzetnike.
Godina je bila iznimno bogata važnim događanjima i projektima i za Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, a ponajviše ju je obilježio rad na uvođenju novih financijskih instrumenata iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Na samom početku godine potpisali smo ugovore s 15 poslovnih banaka za subvencije kamatnih stopa i uveli novi jamstveni program za investicijske projekte. U suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF) pokrenuli smo novi program ulaganja kapitala, pružajući potporu brzorastućim hrvatskim poduzećima. EIF i HBOR izdvojit će po 26 milijuna eura te tako osigurati 52 milijuna eura za ubrzavanje daljnjeg ulaganja privatnog sektora u fondove rizičnog kapitala. Očekujemo da će program potaknuti osnivanje novih fondova koji će značajan udio svog kapitala usmjeriti prema hrvatskim malim i srednjim poduzećima.
Uveli smo i novi program za potrebe očuvanja likvidnosti u sklopu privremene krizne mjere za potporu gospodarstvu nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Ispunjavajući našu misiju proaktivne potpore razvoju Hrvatske i podupirući ravnomjeran razvoj, ove smo godine otvorili i novi područni ured u Zadru kako bismo korisnicima sa šireg područja sjeverne Dalmacije osigurali još bolje mogućnosti.
Sav trud i predanost koju su HBOR-ovi zaposlenici i u ovoj godini uložili u rad banke donio je itekako opipljive i mjerljive rezultate. Do kraja listopada tekuće godine odobrili smo 29 posto veći volumen kredita nego u istom razdoblju prošle godine - odobreno je više od 920 milijuna eura. I broj odobrenih kredita je rastao, i to za 44 posto u odnosu na isto razdoblje 2022., u ovoj godini odobren je 2421 kredit. U porastu su i poslovi osiguranja izvoza - osigurano je gotovo 520 milijuna eura izvoznih potraživanja, što je 65 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Pribrojimo li tome i iznos izvoznih potraživanja koja je osiguralo Hrvatsko kreditno osiguranje, naša tvrtka kći, dolazimo do ukupno 1,3 milijarde eura za osiguranje izvoznih poslova naših poduzetnika.
Možda manje javnosti atraktivan, ali iznimno složen i zahtjevan bio je projekt Pillar Assessment koji smo proveli kako bismo se akreditirali za izravno korištenje sredstava iz europskih fondova. Samo nekolicina banaka u Europskoj uniji je uspješno završila proces, a HBOR trenutačno očekuje finalnu ocjenu i nada se ulasku u to elitno društvo.
I ovu je godinu obilježio nastavak uspješne suradnje s našim najznačajnijim partnerom, Europskom investicijskom bankom (EIB). S velikim smo zadovoljstvom prihvatili ocjenjivanje usklađenosti HBOR-a s okolišnim i društvenim standardima koje je proveo EIB i prema čijem smo nalazu u potpunosti usklađeni s EIB-ovim standardima.
Ove smo godine krenuli i s prvim ulaganjima u skladu sa zahtjevima održivosti prema okolišnim, društvenim i upravljačkim kriterijima (ESG). Bilo je potrebno osmisliti uključivanje brojnih pravila o održivosti u kreditnu dokumentaciju. Sve to radimo kako bismo pomogli nužan proces zelene tranzicije hrvatskog gospodarstva. Moramo očuvati naš okoliš i prirodne ekosustave, a pritom se rukovodimo smjernicama Zelenog plana EU i zelene politike Vlade. Osmišljavamo i kreiramo nove financijske instrumente i proizvode za financiranje održivih gospodarskih projekata, ali i radimo na privlačenju dionika iz privatnog sektora u financiranje projekata.
Na tržištu su osigurana značajna sredstva za financiranje projekata koji djeluju u sklopu tranzicije na niskougljičnu ekonomiju, a nude ih multilateralne razvojne banke poput EBRD-a ili EIB-a, kao i druge strane regionalne i nacionalne financijske razvojne institucije. HBOR je od početka involviran u taj proces te je omogućio financiranje najosjetljivijih faza u realizaciji projekata povezanih s klimom. Jedan smo od pionira nefinancijskog izvještavanja u Hrvatskoj, odnosno izvještavanja o rizicima i mogućnostima u okvirima ESG kriterija. O održivosti našeg poslovanja izvještavamo od 2007. kada smo i pristupili hrvatskoj mreži članica UN Global Compacta.
Ove smo godine završili provedbu projekta održivog financiranja pod nazivom "Zaokret HBOR-ovih aktivnosti prema održivom financiranju i zelenoj tranziciji", kojim je HBOR počeo prilagodbu zahtjevima regulative o održivosti i održivom financiranju. Ovaj projekt, koji je podržala Europska komisija, ojačao je HBOR u razumijevanju okolišnih, klimatskih i društvenih rizika i njihovih implikacija na poslovanje te osigurao razvoj i provedbu sveobuhvatnog skupa održivih financijskih politika, postupaka, alata i mjerila. Pred nama je još implementacija preporuka i zaključaka projekta, koju ćemo dovršiti tijekom 2024. godine.
To je samo jedan u nizu koraka koje smo poduzeli kako bismo preuzeli ključnu ulogu u kojoj se prepoznajemo - institucije koja potiče tranziciju Republike Hrvatske na niskougljično gospodarstvo. Gledajući danas u 2024. i dalje, možemo reći kako je budućnost sasvim izgledno održiva, a HBOR će biti tu za sve hrvatske poduzetnike kako bi osmislili, definirali i dostigli svoje održive razvojne ciljeve i uspješno proveli tranziciju hrvatskog gospodarstva.