‘MIDIN DODIR‘

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke: Bankari su nevoljko pod svjetlima pozornice

Banke su na kraju rujna dosegnule povrat na kapital od gotovo 17 posto, no manje je poznato da je lani povrat na kapital u ICT-ju bio nadomak te razine, a u trgovini ju je i nadmašio

Borisa Vujčić

 CROPIX

Jon Postel, pokojni američki informatičar, čovjek koji je vodio računa o sustavu naziva internetskih domena, a neki su ga zbog toga smatrali najbližim statusu "boga interneta", zaključio je da svjetla pozornice imaju svoje minuse. Toga su, siguran sam, itekako svjesne i banke. HNB čestim i predvidljivim ritmom prikuplja njihova financijska izvješća i objavljuje poslovne rezultate. Mediji su se prilagodili tome ritmu pa svako tromjesečje s velikim nestrpljenjem očekuju novu objavu, a komentatori je detaljno raščlanjuju. S druge strane, poslovanje u ostatku gospodarstva uglavnom se odvija u dubokoj sjeni. Istina, tvrtke koje su izlistane na burzi objavljuju svoja financijska izvješća. Za njih također, kao i za ostale tvrtke, Financijska agencija jednom godišnje prikupi i objavi rezultate, i to obično u drugoj polovici naredne godine.

Međutim, objavu financijskih pokazatelja banaka karakterizira jedinstvena kombinacija sveobuhvatnosti, ažurnosti i jednostavnog pristupa. Stoga tvrtke u djelatnostima koje su često osjetno profitabilnije od banaka vrlo uspješno izbjegavaju vruća svjetla pozornice, od kojih bankari ne mogu pobjeći. Uzrok trenutne nelagode banaka po cijeloj Europi je rast profita do razina kakve su zadnji put bilježile još uoči globalne financijske krize. Pokazatelji domaćih banaka pratili su opća kretanja. Štoviše, s obzirom na izdašne viškove likvidnosti, stvorene dugogodišnjim naporima da se spriječi jačanje tečaja kune, one su bile i bolje pozicionirane od većine europskih banaka da iskoriste ciklus rasta kamatnih stopa za povećanje prihoda. Rast kamatnog prihoda domaćih banaka tako je najviše generirao visok udjel kratkoročne imovine koja je osjetljiva na porast kamatnih stopa, uglavnom u obliku depozita kod središnje banke. U manjoj su mjeri porasli prihodi od kreditiranja države, kao odraz viših prinosa na državne obveznice, a donekle su porasli i prihodi od kreditiranja poduzeća.

S druge strane, u prva tri tromjesečja ove godine bankama je više porastao trošak kamata koje su platile na depozite kućanstava, nego što su im porasli prihodi od kamata na kredite kućanstvima. To nije slučaj u većini drugih zemalja EU i posljedica je zaštite potrošača koju je HNB zajedno s Vladom provodio zadnjih desetak godina. Dakle, prvenstveno zahvaljujući povratu na bezrizičnu prekonoćno deponiranu aktivu, banke su na kraju rujna dosegnule povrat na kapital od gotovo 17 posto. To je uistinu impresivna razina profitabilnosti. No, javnosti je manje poznato da je lani povrat na kapital u informacijskoj i komunikacijskoj djelatnosti bio na domak te razine, a u trgovini ju je i nadmašio. Iako na prvu djeluju kao "tvornice novca", što u prenesenom smislu doista i jesu, istina je da su banke uglavnom miljama daleko od pokazatelja profitabilnosti koje bilježe neke druge djelatnosti.

Je li novo razdoblje povišenih kamatnih stopa bankama povratilo "Midin dodir" koji su imali do globalne financijske krize? Hoće li novo razdoblje povišenih kamata i visoke profitabilnosti banaka potrajati? I hoće li dovesti do nove financijsku krizu? Ulagači i analitičari za sada nisu pretjerano optimistični u pogledu održivosti povišenih profita banaka. Unatoč rekordnim rezultatima poslovanja, cijene dionica europskih banaka tek su blago skočile. Isto tako, regulatori kontinuirano upozoravaju na rizike koji bi razdoblje visoke profitabilnosti mogli pretvoriti u uspomenu. U takvim razmatranjima dominiraju dvije skupine učinaka – kratkoročni i dugoročni.

Kratkoročno, bankari već vide kako im sve više kamatne stope na depozite nagrizaju profite. Dok su kamatne stope na oročene depozite poduzeća još prije nekoliko mjeseci dosegle razinu od 3 posto, u listopadu su i prosječne kamate na nova oročenja za građane skočile s 1,5 posto, koliko su bile u rujnu, na 2,5 posto. Budući da depoziti imaju znatno kraće dospijeće od kredita, i porast kamatnih stopa na depozite, jednom kad do njega dođe, znatno se brže prelijeva na kamatne troškove nego što rast kamatnih stopa na kredite može povećati prihode. Selidba depozita s tekućih i žiro računa na oročenja dodatno pojačava učinak rasta depozitnih stopa na kamatne troškove. U listopadu je tako udjel oročenih u ukupnim depozitima građana osjetno porastao po prvi put u duže vremena budući da su građani prebacili na oročenja otprilike 600 milijuna eura. Ako se udjel oročenih depozita nastavi povećavati, to može relativno brzo nagristi dobit, čak i ako ne skoči s trenutne četvrtine na gotovo dvije trećine, gdje je bio prije otprilike pet godina. Drugi kratkoročni izazov za banke predstavlja rizik da se viši troškovi servisiranja duga za poduzeća i građane s vremenskom odgodom odraze na porast neprihodujućih kredita i povezanih troškova za banke. Ti troškovi za sada još ne rastu jer je gospodarski rast vrlo snažan, nezaposlenost je niska, a poduzeća dobro posluju, što svima olakšava urednu otplatu kredita. No, u Europi, gdje je rast kudikamo slabiji, već su vidljive određene rane naznake kvarenja kvalitete imovine.

Ako se uspješno othrvaju kratkoročnim izazovima, ne smijemo zaboraviti ni da strukturni problemi bankarskog sektora nisu nestali. Banke i dalje posluju u visoko reguliranoj industriji koja ograničava mogućnost preuzimanja rizika i posljedično zarade. No, u pojedinim su segmentima poslovanja banke itekako izložene konkurenciji novih igrača iz tehnološkog sektora, što je trenutno vjerojatno najočitije u području platnog prometa. Razdoblje povišene profitabilnosti banke bi stoga trebale iskoristiti za nastavak ulaganja u digitalni razvoj, poboljšanje troškovne učinkovitosti i jačanje kapitalne pozicije. Da se radi o rastućoj industriji s velikim perspektivama profitabilnosti teško da biste pronašli pokazatelje koji govore o smanjenju broja poslovnica za otprilike trećinu i broja zaposlenih za otprilike sedminu kroz razdoblje od desetak godina, kao što to pokazuju pokazatelji za domaće banke. A takav će se trend vjerojatno nastaviti i u budućnosti, unatoč privremenom skoku profitabilnosti koji ih je, nevoljko, vratio pod sjaj svjetla pozornice.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. siječanj 2024 13:35