Nakon što je pandemija uzrokovala najveću krizu u povijesti zračnog prometa koji se smanjio za više od dvije trećine u usporedbi s razinama iz 2019., ova je godina ipak dovela do oporavka. Predviđanja prometne potražnje za 2023. na europskoj razini prognoziraju između 10,2 i 11,1 milijun letova na razini godine, dakle i do 101 posto prometne potražnje u odnosu na 2019. Prema procjenama Hrvatske kontrole zračne plovidbe, u Hrvatskoj se očekuje završetak godine na razini između 770 i 850 tisuća letova, uz rast od 108 do 119 posto u odnosu na rekordnu 2019. Iz svih prognoza evidentno je da se i dalje očekuje značajno veći rast prometne potražnje na jugoistočnom prometnom toku nego na razini cijele Europe.
Prostor slobodnih ruta
Prema podacima Hrvatske kontrole zračne plovidbe (HKZP), u Hrvatskoj je zračni promet u 2020. bio na razini od 40 posto, a 2021. oko 70 posto prometa iz rekordne 2019. U 2022. HKZP bilježi značajno bolje rezultate te se predviđa da će do kraja 2022. razina prometa biti čak i nešto viša od one iz 2019., što predstavlja fantastičan rezultat s obzirom na geopolitičke i ostale okolnosti koje nas okružuju. Unatoč brzom oporavku zračnog prometa i naglom skoku na razine čak i iznad onih iz rekordne 2019., HKZP je u pružanju usluga kontrole zračnog prometa održao najvišu razinu sigurnosti, uz istovremeno osjetno smanjenje kašnjenja zrakoplova na ruti.
Hrvatska kontrola zračne plovidbe u stopostotnom je vlasništvu Republike Hrvatske kao trgovačko društvo od posebnog interesa. Središnji dio HKZP-a je u Velikoj Gorici, uz šest podružnica Zagreb/Lučko, Istra/Kvarner, Zadar, Split/Brač, Dubrovnik i Osijek. HKZP pruža usluge u zračnoj plovidbi u zračnom prostoru Republike Hrvatske, ali i dijelom u prostoru BiH. U gornjem zračnom prostoru iznad razine leta od 6200 metara usluga kontrole pruža se u zračnom prostoru slobodnih ruta (Free Route Airspace) gdje prijevoznici mogu iskoristiti mogućnost korištenja najkraće duljine leta, osigurati manju potrošnju goriva i time smanjiti utjecaj na okoliš. Implementacijom letenja u zračnom prostoru slobodnih ruta na razini Europe očekuju se značajne uštede: smanjena potrošnja goriva za šest milijuna tona, 20 milijuna tona CO2 manje emisije u okoliš, pet milijarda eura ušteda na troškovima goriva za zrakoplovne prijevoznike. HKZP je među prvima u Europi uspješno implementirao uslugu letenja u prostoru slobodnih ruta kroz projekt sufinanciran sredstvima EU.
HKZP ostvaruje prihode od preleta te polijetanja i slijetanja korisnika usluga − zrakoplovnih kompanija. U pretpandemijskom razdoblju pružao je usluge za više od 700.000 operacija godišnje i to na izrazito frekventnom geografskom položaju, tzv. jugoistočnom europskom prometnom toku (South-East Axis flow) koji povezuje sjeverozapadnu Europu s destinacijama u Grčkoj, Turskoj te Bliskim i Dalekim istokom te za kojim je prometna potražnja u ljetnoj sezoni izrazito visoka, s više od 3000 letova u danu u zračnom prostoru Republike Hrvatske.
Razvoj i modernizacija tehničkih sustava među prioritetima su poslovanja HKZP-a, a u 2023. u planu su 24 investicijska projekta ukupne vrijednosti od gotovo 200 milijuna kuna. Oko 60 milijuna kuna planirana je investicija u sustave upravljanja zračnim prometom (ATM), od čega značajan dio u glavni sustav TopSky. Kontrolori zračnog prometa HKZP-a koriste jedan od najboljih i najmodernijih ATM sustava u svijetu, osiguravajući tako visoku kvalitetu i sigurnost usluga korisnicima zračnog prostora. Oko 27 milijuna kuna investirat će se u modernizaciju građevinske infrastrukture, elektroenergetskih i klimatizacijskih sustava te mrežne i telekomunikacijske infrastrukture, s ciljem podržavanja onih tehničkih sustava i uređaja koji direktno sudjeluju u pružanju usluga dajući im visoku razinu pouzdanosti i raspoloživosti.
Nova tehnologija
Oko sedam milijuna kuna u sustave zrakoplovnih komunikacija, osam milijuna kuna u radionavigacijske sustave te oko 24 milijuna kuna u sustave nadzora zrakoplova, prije svega u WAM (Wide Area Multilateration). Riječ je o novoj tehnologiji kojom će se, uz postojeću upotrebu sekundarnih radara, poboljšati usluga nadzora zračnog prostora RH. Među planiranim investicijama je i oko 20 milijuna kuna u sustave zrakoplovne meteorologije, šest milijuna kuna u sustave poslovnih aplikacija i IT infrastrukturu te 170 milijuna kuna u projekt gradnje višenamjenskog centra u Zadru (VNC Zadar) kojim bi prvi u okruženju uveli digitalni toranj. U sklopu VNC-a Zadar planira se i nabava najmodernijeg simulatora toranjske kontrole zračnog prometa u iznosu od osam milijuna kuna.
Budući da je pandemija značajno utjecala i na osoblje u sektoru zračnog prometa, ponajviše na sustav školovanja operativnog osoblja, kako pilota tako i kontrolora zračnog prometa, s oporavkom zračnog prometa došlo je do velikog problema u opskrbnom lancu zračnog prometa te manjka adekvatno školovanog kadra. Iako kriza sama po sebi donosi nepredvidivost i neizvjesnost, HKZP je razdoblje pandemije prepoznao kao priliku za razvoj novih usluga kako bi osigurao održivost poslovanja. Naime, u tom razdoblju HKZP je organizirao preusmjeravanje kontrolora zračnog prometa iz operativnih na druge poslove, prvenstveno na razvoj sustava osposobljavanja kontrolorskog osoblja. Time se o prvi put proces osposobljavanja kandidata za kontrolore u cijelosti obavlja u Hrvatskoj. Budući da se dio osposobljavanja koji se odnosio na stjecanje ovlaštenja do tada provodio u inozemstvu, ostvarene su velike uštede i stvorene nove usluge kojima je otvorena i mogućnost školovanja inozemnih kandidata, odnosno ostvarivanja značajnih prihoda u budućnosti. Od početka samostalnog osposobljavanja kontrolora zračnog prometa u HKZP-u školovanje pohađa 75 kandidata. U 2023. HKZP planira početak školovanja za dodatnih 16 kontrolora.
HKZP intenzivno radi na tome da u nadolazećem razdoblju svoja znanja, vještine i iskustva u procesu školovanja kontrolora zračnog prometa komercijalizira na tržištu na kojem trenutačno za takvu vrstu usluga postoji iznimno visoka potražnja.