Hrvatske ceste grade nove državne ceste na pravcima koji nose teret gospodarskog razvitka ili su se promijenile navike stanovništva pa postojeća mreža ne može odgovoriti prometnim potrebama. Čest razlog za nove kilometre događa se kada postojeća prometnica prolazi kroz naselja pa tranzit ugrožava sigurnost i kvalitetu života mjesnog stanovništva. Zbog potreba intermodalnog prometa grade se nove spojne ceste prema lukama, željezničkim terminalima, a mreža autocesta za punu funkcionalnost iziskuje nove spojne ceste prema naseljima i industrijskim zonama. Sigurnost prometa znatno unapređuju manji - lokalizirani zahvati kojima se uređuju opasna mjesta, a tu su i brojni manji zahvati kojima se uređuju raskrižja, grade pješačke i biciklističke staze itd. Slijedom istog, istaknuo bih samo neke primjere: važna državna cesta gradi se u Rijeci, od Škurinja, odnosno obilaznice, do Zagrebačke obale, kao spojnica novog terminala naše najveće morske luke sa sustavom europske mreže autocesta. To je jedna je od najskupljih i najsloženijih cesta po jedinici dužine koju smo gradili, zato što dobrim dijelom prolazi ispod gusto naseljenog dijela Rijeke. Gradnja ceste duge oko tri kilometra ugovorena je za 470 milijuna kuna, a bit će dovršena sljedeće, 2023. godine. Za taj projekt osigurana su sredstva iz fondova EU jer servisira međunarodni transport europskog značaja.
Obilaznica šireg područja grada Splita gradi se pod nazivom Multimodalna platforma splitske aglomeracije, pravcem Solin - Stobreč - Dugi Rat - Omiš. Ona je za nas prioritet za sufinanciranje sredstvima EU. Treba reći da je gradnja sa strane Omiša i sa strane Solina odnosno Splita počela dionicama koje Hrvatske ceste financiraju vlastitim sredstvima. Konkretno, najsloženiji dio omiške obilaznice, s mostom preko Cetine koji spaja dva tunela, gradi se, a vrijednost ugovora je 175 milijuna kuna. Sa splitske strane ugovoreni su radovi u vrijednosti 55 milijuna kuna, na čvorištu Mravince, a uskoro očekujemo ugovaranje radova do Karepovca i dalje, do čvora TTTS. Ukupna vrijednost projekta gradnje prometnice od Solina do Omiša procjenjuje se na oko 2,5 milijardi kuna.
Promet Splitske aglomeracije rješava se realizacijom više projekata, od većih zahvata još treba spomenuti projekt novog ulaza u grad preko čvora Vučevica na autocesti A1. Projekt predviđa gradnju nove dvotračne državne ceste koja spaja autocestu s Trajektnom lukom Split.
Podravski ipsilon je sustav dviju brzih cesta koje će Podravinu priključiti na autocestu Zagreb - Varaždin s jedne strane i osigurati bolje veze s Republikom Mađarskom s druge. Ove će brze ceste u konačnici imati dva kolnika, ali se u prvoj fazi gradi samo jedan, što je model koji primjenjujemo na onim cestama za koje nema prometnog opravdanja za gradnju u punom profilu. Preostale dionice kraka brze ceste prema Virovitici se grade ili projektiraju. Gradimo cestu do Bjelovara dužine 16,9 km, a taj će zahvat biti dovršen 2025. Nastavak do Virovitice se projektira, s tim da će gradnja uskoro početi i na dionici Virovitica - Špišić Bukovica.
Na drugom kraku Podravskog ipsilona, na cesti koja od Križevaca vodi prema Koprivnici, ugovoreni su radovi za gradnju dionice do Kloštra Vojakovačkog, dužine 7,5 km, u vrijednosti 229 milijuna kuna (bez PDV-a) i upravo je danas izvođač uveden u posao. Rok za gradnju tog dijela ceste je 30 mjeseci.Podravska brza cesta, koja se gradi postupno, od granice s Mađarskom do granice sa Srbijom upotpunit će mrežu sjevernih krajeva. Trenutačno u pripremi imamo više dionica ove ceste.Granični most preko Save kraj Stare Gradiške dio je spojne brze ceste koji Banju Luku spaja na našu autocestu Zagreb - Lipovac. Most je dovršen u lipnju ove godine, a bit će u prometu kad se sagradi spojna cesta. Most je stajao 145 milijuna kuna, a od tog iznosa hrvatsku stranu zapada 60 milijuna kuna, a ostatak je podmirila bosanskohercegovačka strana.
Poprečno povezivanje krajnjeg istoka Hrvatske s mrežom autocesta jedan je od projekata strateškog značaja. Cesta od Iloka do autoceste Zagreb - Lipovac, nazvana Srijemska transverzala, pruža se uz državnu granicu i daje novu perspektivu kraju koji je slabo naseljen, ali ima veliki potencijal. Osigurali smo sredstva za prvu, najjužniju dionicu te ceste. Ukupna vrijednost te važne ceste procjenjuje se na više od 800 milijuna kuna, a vrijednost dionice koju gradimo sredstvima EU, obilaznica Apševaca i Lipovca dužine 4,2 km, iznosi oko 76 milijuna kuna.
Među projektima koje pripremamo spomenuli bismo i projekt gradnje brze ceste Požega - Staro Petrovo Selo, koja predstavlja bržu i prometno povoljniju vezu Požeško kotline i postojeće autoceste A3.
Usporedo s gradnjom zadnje dionice autoceste Zagreb - Sisak, Lekenik - čvor Sisak, gradi se državna spojna cesta koja počinje u samom gradu Sisku, i koja će ga u konačnici spojiti na sustav autocesta. Trenutačno se gradi dio ceste koji počinje u gradu Sisku, s mostom preko Odre, a vrijednost ugovora iznosi 87,3 milijuna kuna. Ova faza bit će gotova 2023. godine.
Zagrebački prsten čini brza cesta Popovec - Marija Bistrica - Zabok sa spojem prema Brezničkom Humu. Dio brze ceste koja će povezati krajnji zapad s krajnjim istokom aglomeracije glavnoga grada već je sagrađen. Povezuje se Zabok i Popovec, Zagorje i Prigorje cestom koja će omogućiti brži razvoj krajeva koji su u blizini Zagreba, ali su od njega razdvojeni Medvednicom.Promet je okosnica europske integracije i ključan za slobodno kretanje ljudi, robe i usluga. Prometna politika pomaže u razvoju gospodarstva i moderne infrastrukture. Velike prometne investicije revitalizirale su u određenoj mjeri građevinske tvrtke, vratile im mogućnost rasta i razvitka, a manjim tvrtkama dale priliku za pozicioniranje na tržištu.