MINISTAR FINANCIJA

Marko Primorac: U europodručje ulazimo u trenutku kada je to najpotrebnije za naša poduzeća i građane

Uvođenjem eura nestat će i transakcijski troškovi zamjene valuta koji proizlaze iz razlike kupovnog i prodajnog tečaja, a godišnja ušteda samo u tom dijelu procjenjuje se na oko 1,2 milijarde kuna za cjelokupno gospodarstvo

Ministar financija Marko Primorac

 CROPIX

Nakon deset godina članstva u Europskoj uniji i pet godina intenzivnog rada svih dionika, na čelu s Ministarstvom financija, samo nas nekoliko tjedana dijeli od trenutka kada će euro postati naša valuta. Potpune koristi punopravnog članstva u Europskoj uniji koje nam je donijelo slobodu kretanja roba, usluga i ljudi unutar Europske unije zaokružit ćemo i članstvom u schengenskom prostoru. Vladine projekcije, ali i projekcije svih relevantnih međunarodnih financijskih institucija za 2023. godinu predviđaju usporavanje gospodarske aktivnosti, kako globalno, tako i u Hrvatskoj te drugim državama članicama Europske unije. Domaći realni rast BDP-a iznosit će 0,7%, a bit će ostvaren gotovo isključivo temeljem domaće potražnje. Rastu će najviše pridonijeti državna potrošnja i planirane investicije. Inflacija bi u 2023. trebala usporiti na 5,7%, uslijed smanjenja poremećaja u opskrbnim lancima te niže razine uvezene inflacije. Na tržištu rada se u 2023. ne očekuju izraženija negativna kretanja. Broj zaposlenih zabilježit će blago povećanje najviše uslijed manjka ponude radnika pa bi se stopa nezaposlenosti trebala zadržati na ovogodišnjoj razini od nešto iznad 6%.

Iduća godina bit će obilježena procesom ulaska Hrvatske u europodručje. Koristi od uvođenja eura odnose se, prije svega, na ukidanje valutnog rizika povezanog s tečajem kune prema euru, kojemu je hrvatsko gospodarstvo izrazito izloženo. U vremenima kada je došao kraj povijesno niskim kamatnim stopama, obzirom na smanjenje ocjena rizika države očekujemo njihovo približavanje razinama kamatnih stopa u europodručju. Time će se sniziti prosječna kamatna stopa na hrvatski javni dug, što će i dalje rezultirati uštedama na kamatnim izdacima i pozitivno će utjecati na proračunski saldo. Uvođenje eura trebalo bi se povoljno odraziti na većinu čimbenika o kojima ovisi visina kamatne stope, čime se pridonosi poboljšanju uvjeta financiranja za domaće sektore. Ove pozitivne učinke na financijskim tržištima nije trebalo dugo čekati, jer samo nekoliko dana nakon što su na razini EU predstavljene odluke o uvođenju eura u Hrvatskoj, tri ključne rejting agencije (Fitch, S&P i Moody’s) povisile su naš investicijski rejting na povijesno visoke razine. Primjerice, agencija Fitch smatra kako je uvođenje eura pozitivno za rejting jer će, među ostalim, smanjiti transakcijske troškove i ograničiti valutni rizik za financije poduzeća i stanovništva te ćemo članstvom u europodručju biti dodatno zaštićeni. To najbolje pokazuje kakvu sigurnost euro donosi našoj državi, gospodarstvu i kućanstvima.

Uvođenjem eura nestat će i transakcijski troškovi zamjene valuta koji proizlaze iz razlike kupovnog i prodajnog tečaja, a godišnja ušteda samo u tom dijelu procjenjuje se na oko 1,2 milijarde kuna za cjelokupno gospodarstvo. Znatna korist za državu bit će veća otpornost gospodarstva i financijskog sustava na krize jer će Hrvatska kao članica europodručja imati pristup dodatnim izvorima financiranja, kao i monetarnim operacijama Europske središnje banke te povoljnim zajmovima Europskoga stabilizacijskog mehanizma, koji su dostupni samo državama koje kao službenu valutu koriste euro.

Pristupanje europodručju, kao i članstvo u schengenskom prostoru, pogodovat će privlačenju inozemnih izravnih ulaganja smanjenjem tečajnih neizvjesnosti i ostalih neformalnih prepreka ulaganjima. Dublja integracija donijet će Hrvatskoj značajne i trajne koristi, a u europodručje ulazimo u trenutku kada je to najpotrebnije za naša poduzeća i građane.U ovim neizvjesnim okolnostima izradili smo i najznačajniji dokument ekonomske politike u državi, proračun za 2023. godinu, koji je prvi put izražen u eurima. U ovakvim povijesnim izazovima, pokazuje se kako je uloga države nezamjenjiva. Zaštitni slojevi koje smo stvorili kroz protekle godine uz jasan smjer fiskalne konsolidacije, daju nam mogućnosti za snažne i sveobuhvatne mjere koje smo usmjerili prvenstveno na očuvanje radnih mjesta i aktivnosti gospodarstva. Kontinuitet odgovornog fiskalnog ponašanja nastavljamo i u budućnosti. Tako u 2022. godini planiramo deficit od 1,4% BDP-a, a u 2023. godini 2,3% BDP-a. Očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te će on iznositi 70,2% BDP-a u 2022. odnosno 67,9% BDP-a u 2023. godini. Time i dalje ispunjavamo sve konvergencijske kriterije Maastrichta.

Sljedeća godina će zasigurno biti izazovna. Nije poznato kakvo će biti stanje gospodarstva naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera. No, u sagledavanju rizičnih čimbenika nalazimo i moguće prilike za naše gospodarstvo. Godina 2023. je ujedno i posljednja godina u kojoj ćemo moći koristiti sredstva fondova Europske unije iz programskog razdoblja 2014.- 2020. te očekujemo intenzivne aktivnosti na provedbi i završetku ugovorenih projekata. Započinjemo i s korištenjem devet milijardi eura iz programskog razdoblja 2021. - 2027., a do sredine 2023. godine koristit ćemo i bespovratna sredstva Fonda solidarnosti. Također, očekujemo puni zamah investicija i korištenja sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ponosni smo na dosadašnju provedbu reformi i investicija koje su dio NPOO-a. Hrvatskoj je do sada isplaćen predujam od 6,14 milijardi kuna i prva tranša od 5,3 milijarde kuna bespovratnih sredstava, čemu je prethodilo ispunjavanje sva 34 reformska i investicijska pokazatelja. Do sredine ove godine uspješno smo ispunili još 25, a uskoro ćemo ispuniti i dodatnih 45 pokazatelja rezultata kako bi se omogućile sljedeće dvije polugodišnje isplate, svaka u iznosu od dodatnih 5,3 milijardi kuna. Važno je istaknuti kako se radi o najvećim pojedinačnim iznosima koji su Hrvatskoj uplaćeni iz europskog proračuna. Samo u ovoj, prvoj, godini provedbe Plana oporavka i otpornosti objavljeno je više od 100 natječaja, poziva i nabava, vrijednih više od 30 milijardi kuna, čime već u prvoj godini njegove provedbe pokrećemo investicije u vrijednosti većoj od preko 70% ukupno alociranih bespovratnih sredstava. Dakle, unatoč neizvjesnosti i svim rizicima, navedene prilike omogućavaju nam pozitivan pogled na poslovna očekivanja u idućoj godini.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. siječanj 2023 08:28