Mi u Hrvatskoj elektroprivredi dobro znamo što znači u teškim okolnostima, prirodnim katastrofama, pa čak i ratu osigurati opskrbu energijom. To je iskustvo koje nosimo i na kojem gradimo naše djelovanje u svim krizama. Krize koje su posljednjih nekoliko godina pogodile Hrvatsku, Europu i svijet pokazale su koliko je za svaku državu važno da nositelji nacionalnog energetskog sektora budu financijski snažne i poslovno otporne tvrtke. Samo takve tvrtke mogu zaštititi građane i gospodarstvo od najtežih posljedica krize.
Početkom 2020. pandemija koronavirusa proširila se i na Hrvatsku. HEP je odmah nakon izbijanja krize pokazao da vodi računa o građanima. Obustavljena su isključenja zbog dugovanja, a onim kućanstvima kojima je bila isključena struja vraćena je opskrba. Privremeno je obustavljeno slanje opomena i provođenje ovrha. HEP je također kao jedan od najvećih investitora u Hrvatskoj, s ciljem stabilnosti hrvatskoga gospodarstva i očuvanja zaposlenosti, nastavio s ulaganjima u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta. Iste su godine Hrvatsku pogodila dva katastrofalna potresa. U potresu na Banovini uništeno je 238 trafostanica, a bez opskrbe je ostalo 136 tisuća korisnika. Već unutar 48 sati nakon potresa na mrežu su priključeni svi objekti u kojima je bilo tehnički moguće uspostaviti opskrbu, a radovi na potpunoj obnovi mreže još uvijek traju. Odmah nakon potresa HEP je obustavio ovrhe i iskapčanja električne energije. Zatim je na temelju zaključaka Vlade počeo provoditi mjeru otpisa potraživanja za električnu i toplinsku energiju, koja još uvijek traje. Otpisana potraživanja iznose više od 17 milijuna eura.
Na ove dvije krize nadovezala se aktualna energetska kriza. Globalne cijene energije u naglom su porastu još od druge polovine 2021. godine. Vojna agresija Rusije na Ukrajinu dodatno je poremetila energetska tržišta i povećala pritisak na cijene. Problem za proizvodnju električne energije nastao je i zbog povijesne suše koja je u ljeto 2022. pogodila cijelu Europu, pa tako i Hrvatsku. U razdoblju od dvije godine na europskim je burzama cijena plina porasla 3000 posto, a električne energije više od 1500 posto. Krajem kolovoza 2022. cijena godišnje isporuke električne energije na regionalnoj burzi premašila je iznos od 950 eura za megavatsat. Kako bi ublažila cjenovni udar na građane i tvrtke, hrvatska je Vlada donijela dva paketa mjera u kojima je najveći teret preuzeo HEP. Samo u provedbi jesenskog paketa HEP sudjeluje s iznosom od gotovo 800 milijuna eura. Zahvaljujući dobrim financijskim pokazateljima te odgovornom upravljanju financijskim položajem i likvidnošću u posljednjih nekoliko godina, HEP je i aktualnu energetsku krizu dočekao snažan i kvalitetno pripremljen. Kao ključna hrvatska energetska tvrtka, preuzeo je zadaću osiguranja dovoljnih količina energenata za domaće tržište. Plinsko skladište u Okolima popunili smo u planiranom roku prema odluci Vlade i nacionalnog kriznog tima za plin. Time smo dali ključni doprinos sprečavanju mogućih poremećaja u opskrbi plinom ove zime.
U okolnostima izrazite volatilnosti cijena energije na europskim i svjetskim tržištima te nastojanja Europske unije da smanji ovisnost o uvozu energenata iz Rusije, od presudne su važnosti ulaganja u nove proizvodne objekte s naglaskom na obnovljive izvore energije, kao i jačanje mreže radi prihvata novih obnovljivih izvora energije. Zato i HEP ubrzava realizaciju i pripremu projekata gradnje elektrana sa snažnim naglaskom na obnovljive izvore. U razdoblju od 2018., kad smo pokrenuli realizaciju obnovljivog scenarija razvoja, do danas u pogon smo pustili dvije kogeneracije na šumsku biomasu, jednu vjetroelektranu i sedam sunčanih elektrana, a u gradnji su još četiri sunčane elektrane. U suncu i vjetru pripremamo oko 60 projekata, ukupne snage oko 1400 MW i procijenjene investicijske vrijednosti gotovo 1,5 milijardi eura. Među njima je i SE Korlat, instalirane snage 99 MW i priključne 75 MW te procijenjene vrijednosti od oko 80 milijuna eura. Unatoč ulaganjima u sunčane elektrane i vjetroelektrane, u razdoblju do 2030. godine najvažniji obnovljivi izvori ostat će hidroelektrane. Najveći projekt na tom području je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj s povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od 460 milijuna eura. Prvi segment tog projekta, HES Kosinj, Vlada je proglasila projektom od strateškog državnog interesa. Njegova je realizacija u punom smislu krenula 2022. godine početkom gradnje prvog hidrotehničkog objekta u sklopu projekta, tunela i kanala Bakovac - Lika. Nastavljamo i realizaciju 570 milijuna eura vrijednog ciklusa rekonstrukcije i revitalizacije hidroelektrana.
Svoje razvojne planove usklađujemo s ključnim dokumentima EU: Zelenim planom, paketom “Spremni za 55”, Planom oporavka i otpornosti te dokumentom REPower EU. Osim obnovljivih izvora, u spomenutim je dokumentima istaknuta važnost ulaganja i u prijenos i distribuciju električne energije. Cilj je da električne mreže mogu prihvatiti proizvodnju iz sve većeg broja novih obnovljivih izvora energije u sustavu te da potrošači mogu preuzeti ulogu aktivnih kupaca. Tako je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti za prijenos i distribuciju predviđeno više od 380 milijuna eura. Do 2026. godine planira se nadograditi prijenosna mreža s najmanje 550 kilometara visokonaponskih vodova, a do kraja 2024. omogućiti priključak na mrežu najmanje 1500 MW novoinstaliranih kapaciteta obnovljivih izvora energije. Od 160 milijuna eura namijenjenih operatoru distribucijskog sustava, polovica iznosa odnosi se na modernizaciju i razvoj napredne mreže, uključujući i pametna brojila. Realizacijom planiranih projekata dat ćemo ključni doprinos ostvarenju ciljeva - povećanje udjela obnovljivih izvora i postizanje energetske samodostatnosti Hrvatske - koje je prigodom predstavljanja jesenskog paketa mjera iznio predsjednik Vlade. Ujedno ćemo energetski sektor Hrvatske dodatno osnažiti za slučaj mogućih novih kriza u budućnosti. ❏