Otkako je krenula Covid-19 kriza, tako su krenule i rasprave kako iskoristi potencijale domaćih mirovinskih fondova za pomoć gospodarstvu. Bila je to ključna tema našeg razgovora s predsjednikom Uprave AZ mirovinskog fonda, Kristijanom Bukom, u sklopu serije video-intervjua Imperativi uspjeha u kojima bistrimo prioritete nove Vlade. Buk na pitanje kako mirovinski fondovi mogu pomoći gospodarstvu prvo odgovara s upozorenjem:
„Prioritet svih nas koji upravljamo novcem članova mirovinskih fondova jest profitabilnost tj. povrat ovisno o situaciji na tržištu.“ Nakon ispunjenja tog temeljnog kriterija upravljanja novcem mirovinskih štediša, Buk tumači kako vidi više razina participacije mirovinaca u općem ekonomskom boljitku. Prva razina je, kaže, makroekonomska. U osnovi tu su mirovinci značajni već zbog toga što kupuju državne obveznice. Na drugoj razini su njihove postojeće investicije u hrvatske kompanije kojima su u AZ fondu spremni pomoći s kapitalom ako bude potrebno. Podrška postojećim investicijama strateška je odluka AZ fonda. Treba znati da su u dionice kompanija uložili oko 4,5 milijardi kuna.
„Treća razina je nešto novo. Postoje inicijative povlačenja novca iz EU iz investicijskog fonda gdje su naša tri private equity fond dobila odobrenje za vođenje programa ulaganja u mala i srednja poduzeća. Na razini cijelog programa govori se o 160-170 milijuna eura. Pola daje Europski investicijski fond, a drugu polovinu investitori na domaćem tržištu. AZ će tu sigurno sudjelovati. To će krenuti već najesen“, najavio je Buk te pojasnio kako mirovinski fondovi mogu podržati ulaganje do 10 posto vrijednosti fonda zbog zakonskih limita, ali vjeruje da će se ostatak sigurno zatvoriti na tržištu“, kaže Buk koji je ujedno najavio osnivanje novog fonda u suradnji su drugim mirovinskim fondovima koji bi trebao pomoći hrvatskim projektima. Ta vrlo važna ideja još je u fazi razrade pa Buk nije želio biti detaljniji sve dok neće biti poznati konačni okviri. Trebat će im, kaže, još samo nekoliko tjedana razrade.
Ukratko, Buk, očekuje da će na više načina već najesen mirovinski fondovi hrvatskim gospodarstvenicima moći osigurati vrlo značajan investicijski potencijal.
Mirovinci su, kaže, kao i do sada spremni i za ulaganja u infrastrukturne projekte, kao i za sudjelovanje u privatizaciji. O zaključcima po pitanju težine krize vrlo je oprezan:
„Činjenica jest da nam turistički promet pada, i ako je to znak krize, onda kriza postoji. No, mislim da treba gledati sveukupnu sliku. Mirovinski fondovi svaku krizu, pa tako i ovu, vidimo kao priliku. Gledamo fundamente dionica, i ako su fundamenti dobri, nastavljamo držati dionicu i gledati prema budućnosti. Što se tiče hrvatskog gospodarstva, ono će biti ozbiljno pogođeno ali sve možemo pretvoriti u priliku“, poručuje Buk.