Klijent Hrvatske poštanske banke bio je prilično zatečen obaviješću koju je primio, a iz koje proizlazi da će od 3. travnja ove godine banka početi naplaćivati naknadu za podizanje gotovog novca debitnom karticom u iznosu od čak "1,2 posto vrijednosti transakcije", a koja se dosad nije naplaćivala. Znači li to da će se za svakih 100 kuna koje podigne na bankomatu morati platiti naknadu od kunu i 20 lipa, zapitao je uznemireno klijent.
U HPB-u objašnjavaju da banka, kao i dosad, bez naknade omogućava podizanje gotovog novca s transakcijskih računa u svim svojim poslovnicama i na svim svojim bankomatima. Novost je to što će se naknada plaćati za podizanje gotovog novca debitnom karticom, ali samo na EFTPOS uređajima koji uz prihvat kartica na svim prodajnim mjestima, koriste i za transakcije isplate gotovine. U slučaju HPB-a, to se odnosi na poslovnu mrežu banke i njezinih ugovornih partnera, Hrvatske pošte i Fine.
Isplata gotovine
Uvođenje te naknade u HPB-u objašnjavaju "troškovima sustava poslovne mreže ugovornih partnera".
O čemu je riječ ne objašnjavaju, ali može se pretpostaviti da zbog troškova prema Fini i Hrvatskoj pošti, banka nastoji svoje klijente usmjeriti više na korištenje vlastite mreže poslovnica i bankomata. Posljednjih godina banke, općenito, nastoje smanjiti korištenje gotovine i potaknuti klijente da više koriste bezgotovinsko plaćanje i digitalne kanale. Tako su pojedine banke još 2019. počele uvoditi naknadu za isplatu gotovine. Zagrebačka banka u rujnu te godine uvela je naknadu za isplatu gotovog novca u poslovnicama, ubrzo potom to je učinio i OTP, a odnedavno istu uslugu naplaćuje i PBZ. Naknade se kreću od nekoliko kuna za podizanje manjih iznosa gotovine, do više stotina kuna za veće iznose.
Na stranicama PBZ-a, primjerice, stoji da se naknada od tri kune naplaćuje za podizanje gotovog novca u iznosu do 5000 kuna u poslovnici s računa fizičke osobe u banci, na temelju naloga za plaćanje, a ako je iznos veći od 100.000 kuna, naknada iznosi 200 kuna. Ako je iznos veći od 500.000 kuna, u OTP-u ta naknada stoji sto kuna, a u Zagrebačkoj banci iznosi 0,30 posto vrijednosti.
Po koju kunu banke su podigle i mnoge druge naknade, primjerice, za vođenja tekućeg računa, a stalno se uvode i neke nove, poput "naknade za nacionalni kreditni transfer u kunama i eurima na transakcijski račun poslovnog subjekta otvoren u banci putem online ili telefonskog bankarstva".
U vremenima niskih kamata, kad im se ti prihodi kontinuirano smanjuju, realno je očekivati da će se banke sve više oslanjati na naknade, uključujući uvođenje novih usluga koje će nastojati naplatiti. Prema podacima Hrvatske narodne banke, trenutačno oko 70 posto prihoda koje banke ostvaruju od naknada i provizija čine oni koji su povezani s platnim prometom, kreditnim karticama i vođenjem računa.
Poslušali HNB
U mjesecima kada je ekonomija bila zatvorena, banke su mahom poslušale preporuku središnje banke i ukinule naknadu za podizanje gotovog novca debitnom karticom s bankomata drugih banaka, ali u srpnju prošle godine, čim su to dopustile epidemiološke mjere, ponovno su ih vratile. Tako se podizanje gotovog novca debitnom karticom na bankomatima drugih banaka trenutačno uglavnom kreće od 1,5 posto iznosa transakcije (Raiffeisen banka) do 2,5 posto (Addiko banka). Klijentima koji su nezadovoljni cijenom usluga banka na kraju uvijek ostaje mogućnost da, bez otkaznog roka i plaćanja naknade, mogu pismeno otkazati ugovor o platnim uslugama najkasnije dan prije početka primjene novih naknada te promijeniti banku.