StoryEditor
Intervju s Predragom Matićem

'Žene su u lošijoj poziciji na tržištu, a kućanski rad i dalje je neplaćen'

Ključno je da države članice ulažu u javne socijalne servise, vrtiće i palijativnu skrb te mjere koje stimuliraju rodnu ravnopravnost
Piše: Lea BalenovićObjavljeno: 05. ožujak 2020. 09:47

Iako je posljednjih godina rodna ravnopravnost tema koja sve češće dolazi na red u političkim i korporativnim krugovima, još je mnogo prostora za napredak, a činjenica da je na europskom tržištu rada 67 posto žena i 79 posto muškaraca, dodatno naglašava koliko je još ostalo napraviti.

Što Europska unija radi s tim u vezi i kako Hrvatska stoji u usporedbi s Unijom kada je riječ o položaju žena na tržištu rada, objasnio nam je Predrag Fred Matić, član Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost Europskog parlamenta.

Koji su ciljevi i glavne zadaće Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost?

- Nadležnost Odbora može se podijeliti na nekoliko glavnih točaka: određivanje, promicanje i zaštitu prava žena u Uniji i mjere koje Unija s tim u vezi poduzima; promicanje prava žena u trećim zemljama; politika jednakih mogućnosti, uključujući promicanje jednakosti muškaraca i žena na tržištu rada i postupanje prema njima na radnom mjestu; uklanjanje svih oblika nasilja i diskriminacije; provođenje i daljnji razvoj načela uključivanja rodne ravnopravnosti u sva područja politike; praćenje i provođenje međunarodnih sporazuma i konvencija koje uključuju prava žena te poticanje svijesti o pravima žena.

Koji su vaši ciljevi u Odboru i kako ih ostvarujete?

- Krajem prošle godine imenovan sam izvjestiteljem Europskog parlamenta za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava žena. Zagovaram puni pristup svim pravima iz područja seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena, kao i pružanje otpora regresivnim pokretima koji nastoje umanjiti već stečena prava u navedenom području. Moj cilj je da u lipnju ove godine na plenarnoj sjednici većinom glasova izglasamo jedno progresivno izvješće koje će omogućiti da sve žene mogu u potpunosti ostvariti svoje pravo na seksualno i reproduktivno zdravlje.

Usto, zaštita onih koji su najranjiviji i kontinuirano izloženi napadima, diskriminaciji, govoru mržnje i nasilju svakako je ono čime sam se bavio na prijašnjim poslovima, a planiram to i u Europskom parlamentu.

Ako usporedimo položaj žena na tržištu rada, kako Hrvatska stoji s obzirom na prosjek EU? Kolika je razlika u plaćama između žena i muškaraca te ona u broju žena na vodećim pozicijama između prosjeka EU i Hrvatske?

- Prema posljednjim podacima, u EU žene zarađuju u prosjeku 16 posto manje nego muškarci, a u Hrvatskoj je to 11,6 posto. Iz toga je vidljivo da je Hrvatska malo bolja od prosjeka, no postoje i primjeri zemalja gdje je taj jaz mnogo manji, kao što su Luksemburg s 5 posto ili Rumunjska sa 3,5 posto. No, razlozi za rodni jaz mnogo su dublji od apsolutnih brojeva. Žene su češće prisiljene prekidati karijeru, imati razdoblja kada ne rade, primjerice tijekom rodiljnog dopusta, a i češće su zaposlene na slabije plaćenim poslovima, pa dolazi i do fenomena feminizacije sektora, a i više su pogođene nesigurnim ugovorima, ugovorima na određeno te poslu na pola radnog vremena. Žene su i dalje podzastupljene na tržištu rada, a ogroman je problem i neplaćen kućanski rad. Žene preuzimaju brigu za kućanstvo, djecu i starije ukućane u znatno većoj mjeri nego što to čine muškarci, čime su dvostruko opterećenije te su u lošijoj poziciji na tržištu rada.

Na neke od tih razlika Komisija je reagirala i novom direktivom kojom je cilj ujednačiti omjer poslovnog i privatnog. No, ključno je da države članice ulažu u javne socijalne servise, vrtiće, palijativnu skrb, skrb za starije i nemoćne te da potiču ujednačen pristup prilikom skrbi oba roditelja za djecu i mjere koje stimuliraju rodnu ravnopravnost na svim razinama i unutar svih aspekata tržišta rada.

Što vi činite po tom pitanju i gdje vidite prostor za napredak u Hrvatskoj?

- U svemu navedenom rodna ravnopravnost je još daleko. U Hrvatskoj su veliki problem nasilje, diskriminacija i seksizam u javnom prostoru, gdje je postalo gotovo prihvatljivo na uvredljiv način odnositi se i komunicirati o ženama i prema ženama. To je tema kojom će se i na europskoj razini nadležna tijela morati baviti i koja dodatno govori o položaju žena na tržištu rada i na radnome mjestu. Prošle godine donesena je i nova ILO-ova ‘Konvencija o nasilju i zlostavljanju na radnom mjestu’, u kojoj je snažno naglašena upravo dimenzija položaja žena i svega onoga što one proživljavaju danas samo odlaskom na posao i u uvjetima u kojima nerijetko rade.

Također, jedna od ključnih tema na kojoj je potrebno raditi u Hrvatskoj, a koja je i posljednjih dana na dnevnom redu, jest tema seksualnih i reproduktivnih prava i zdravlja žena. Kada bismo u svakom od ovih područja, a ima ih mnogo više, napravili neke pomake, već bismo učinili veliku stvar.

Linker
28. rujan 2020 05:38