konferencija Hanza Medije

‘Željeznica za budućnost‘: Novi rok za izgradnju nizinske pruge je 2035.

Još se ne zna hoće li najteža dionica Oštarije- Škrljevo imati jedan ili dva kolosjeka
Ivan Kršić i Oleg Butković
 Darko Tomas/Cropix

Nizinska pruga od Rijeke do Zagreba mogla bi biti završena tek 2035. godine otkrio je jučer na konferenciji "Željeznica za budućnost" Jutarnjeg lista i partnera ravnatelj Uprave za fondove EU i strateško planiranje u ministarstvu prometa Damir Šoštarić, Iako je do jučer rok za završetak ove strateški važne pruge biila 2027., Šoštarić je jučer otkrio kako Europska komisija predlaže da se rok za izgradnju kritičnih dionica produži da 2035. jer su svjesni da cjelokupna planirana europska željeznička mreža ne može biti završena do 2030. godine. Prethodno je je ministar prometa Oleg Butković iskazao uvjerenje da ćemo 2030. imati modernu, europsku željeznicu, a ne željeznicu koje se sramimo, Prema njegovim riječima u novu suvremenu željezničku mrežu bit će uloženo pet milijardi eura.

- Postavlja se pitanje zašto projektiranje, natječaji i provedba projekata u željeznici toliko dugo traju? Financijski smo stabilni, novac nikad nije bio jeftiniji - rekao je Butković u uvodnom obraćanju sudionicima skupa u Westinu. Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić, kao ključno pitanje iznio je poštivanje zacrtanih rokova dovršetka ulaganja u željeznice jer, primjerice, modernizacija pruge Dugo Selo - Križevci već sada prolongiran za dvije godine.

- Dugo Selo - Križevci trebamo završiti do 2023. Mislim da ćemo uspjeti u tome, a ako ne uspijemo, projekt će biti proglašen nefunkcionalnim sa stajališta investicija iz europskih fondova i morat ćemo ga dovršiti vlastitim sredstvima - procijenio je ravnatelj Uprave za fondove EU i strateško planiranje u resornome ministarstvu Damir Šoštarić, od kojeg je moderator središnjeg panela skupa, novinar Jutarnjeg lista Krešimir Žabec, zatražio najnoviji plan Vlade za nizinsku prugu od granice s Mađarskom do Rijeke, koja je, kako je podsjetio, s procijenjenim iznosom ulaganja od 1,8 milijardi eura najveća investicija u željeznicu. Šoštarić je osim novog roka za završetak nizinske pruge otkrio kako još uvijek nije odlučeno u kojem će se profilu graditi najteža dionica od Oštarija do Škrljeva. Ona se, prema njegovim riječima, projektira kao dvokolosječna no u konačnici možda će se graditi samo jedan kolosjek. "Tek negdje 2027. ili 2028. odlučit ćemo što ćemo graditi", istaknuo je Šoštarić.

Rokovi i kvaliteta

Uz njega na panelu su sudjelovali i direktor HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić, predsjednik Uprave Končara - Elektroničkih vozila Josip Ninić, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić, dekan Fakulteta prometnih znanosti Tomislav Josip Mlinarić i Duško Grabovac, predsjednik Uprave Luke Rijeka d.d. i predsjednik Udruženja luka pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Stjepan Lakušić apelirao je da se pri dovršetku investicija u željeznicu ne inzistira samo na rokovima nego i na kvaliteti izvedbe.

- Ako pruga nije kvalitetno sagrađena u izvedbi strane kompanije, nama ostaje obveza održavanja i dovođenja te pruge na potrebnu razinu, a izvođač radova je ostvario svoj cilj u zadanim rokovima i otišao - upozorio je dekan Građevinskog fakulteta. Na pitanje moderatora Žabeca zašto tvrtka Pružne građevine u sastavu HŽ Infrastrukture nije u stanju dobiti velike poslove u modernizaciji pruga, ravnatelj Uprave za fondove EU i strateško planiranje u resornome ministarstvu Damir Šoštarić označio je, među ostalim, kao jedan od razloga i prepreku za pristup natječajima iz fondova EU pravni status Pružnih građevina.

Renesansa željeznice

- Možda je prije dvije godine trebalo odraditi postupak izdvajanja Pružnih građevina iz HŽ-a koji sada radimo. Vjerujem da će u nastupajućem razdoblju biti dovoljno natječaja na koje će se Pružne građevine moći javiti i dobiti posao - procijenio je Šoštarić. Dekan FPZ-a Mlinarić zauzeo se za izradu planova o tome kakve će usluge pružati buduće modernizirane pruge, koja će tržišta privući kada je u pitanju teretni prijevoz i kako će se uklopiti u prometnu infrastrukturu javnog prijevoza u zemlji.

Panelu je prethodilo izlaganje predsjednika Uprave HŽ Infrastrukture Ivana Kršića o investicijama u modernizaciju pruga. Kršić je najavio da će sa spomenutih 5,4 milijardi eura biti modernizirano 780 kilometara pruga, od čega je, naveo je, obnova 460 kilometara u fazi projektiranja, za 90 kilometara raspisani su natječaji, a radovi se odvijaju na 230 kilometara pruga. Uz Kršića o reorganizaciji željezničkog sektora govorio je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić koji je, među ostalim, izrazio očekivanje da će do 2030. željeznica u Hrvatskoj doživjeti renesansu.

Do 2030. HŽ Putnički promet putnike će voziti u 70 novih vlakova

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić najavio je na konferenciji u Westinu da će do 2030. na našim prugama voziti 70 novih vlakova. Nadovezujući se na Gospočićevu najavu, predsjednik Uprave Končara - Elektroničkih vozila Josip Ninić naveo je na središnjem panelu konferencije da je Končar dosad Hrvatskim željeznicama isporučio 23 elektromotorna i pet dizelskih vlakova, a ugovorena su, prema Niniću, daljnja 44 vlaka. Suradnja s HŽ-om, podsjetio je Ninić, počela je 2009., kada su ugovorena dva vlaka koja su uključena u željeznice 2011., a nastavljena je 2014., kada su ugovorena 44 nova vlaka, od kojih su, kako je rekao, 32 elektromotorna, a 12 je dizelsko-električnih.

- Ugovor iz 2014. još je u realizaciji, pri čemu je za 12 preostalih elektromotornih vlakova osigurano financiranje, a za preostalih sedam vlakova na dizel predstoji osiguranje financiranja. Do sada smo HŽ-u isporučili 23 elektromotorna i pet dizelskih vlakova - nastavio je Ninić i dodao da je ukupna vrijednost poslova koje su HŽ i Končar dosad ugovorili milijardu kuna. Dodatnih 500 milijuna kuna, naveo je prvi čovjek Končara - Električnih vozila, vrijednost lani potpisanog ugovora s HŽ-om za isporuku još 21 novog vlaka. Do kraja 2023., zaključio je Ninić, HŽ-u će se isporučiti ukupno 67 nisokopodnih Končarovih vlakova. Direktor tvrtke HŽ Putnički prijevoz Željko Ukić potvrdio je da trenutno stari vozni park HŽ-a doprinosi sporosti i nedovoljnoj kvaliteti prijevoza vlakovima. Upozorio je i da sama ulaganja u pruge, dok su radovi u tijeku, doprinose smanjenju broja putnika.

- Za vrijeme radova na pruzi Zaprešić - Zabok imamo pad broja putnika od 25 posto, a na pravcu Križevci - Dugo Selo od 20 posto. U svakom slučaju, do 2030. imat ćemo 70 novih vlakova, ali i elektrificiranu mrežu, što sada nije slučaj. S novim vlakovima i mrežom moramo imati i takve kolodvore - najavio je Ukić.

Tekstualni prijenos konferencije

NOVO 12:40 Komentirajući status željeznice u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti Vlade, dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Tomislav Josip Mlinarić izrazio je na panelu skupa 'Željeznica za budućnost' žaljenje što prometni stručnjaci nisu bili uključeni u izradu spomenutog plana.

- Nije pitanje samo uloge željeznice u Planu oporavka i otpornosti i investicija koje bi trebalo pripremiti, nego i povezanosti tih investicija s onim kako mi vidimo buduću ulogu naše države na globalnom tržištu, kakve usluge, primjerice, želimo pružati kroz zamišljenu nizinsku prugu do Rijeke i za koja tržišta - komentirao je Mlinarić.

Direktor HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić složio se s apelima dekana Mlinarića da se mora osmisliti kompletna buduća usluga modernizirane željeznice, uključujući, naznačio je, i kolodvore s pripadajućom infrastrukturom.

- Do 2030. imat ćemo novih šezdeset vlakova, ali i elektrificiranu mrežu, što sada nije slučaj. S novim vlakovima i mrežom moramo imati i takve kolodvore - dodao je Ukić.

Uključivši se u panel, predsjednik Udruge izvoznika i bivši dugogodišnji predsjednik Uprave Končara Darinko Bago, podsjetio je da je nizinska pruga do Rijeke kao ideja u optjecaju više od 50 godina.

image
Darinko Bago i Duško Grabovac
Zeljko Puhovski/Cropix

- Nizinska pruga nije se do dana današnjeg ni pokrenula s početka kao projekt. Valja voditi o računa o globalnim kretanjima, europske luke bile zakrčene s robama koje se uvoze iz Kine, a sada je taj uvoz pao zbog niza razloga. Treba vidjeti što će se dalje događati. Ja sam za nizinsku prugu, ali treba vidjeti odakle će ta roba u Rijeku dolaziti, gdje će ići. Ovakvom hrvatskom gospodarstvu kakvo je sada, željeznica ne treba - apelirao je Bago, čijem je istupu prethodio istup bivšeg direktora Luke Rijeka Denisa Vukorepe. Vukorepa je izrazio uvjerenje kako ne smije biti dilema oko izgradnje nizinske pruge s dva kolosijeka do Rijeke jer, istaknuo je, u luku dolazi investicija najveće svjetske tvrtke za kontejnerske terminale. Nakon Bage i Vukorepe, u panel se uključila i saborska zastupnica i bivša ministrica Anka Mrak Taritaš ukazavši na trendove prelaska prijevoza na električni pogon što je, istaknula je, strateška prednost željeznice.

-------------------------------

12:03 Ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Damir Šoštarić otkrio je da će novi rok za dovršetak nizinske pruge od Rijeke od mađarske granice biti 2035. ako se, dodao je, usuglase svi detalji s Europskom komisijom oko financiranja tog projekta.

- Ako pođemo do toga da je ukupna investicija u nizinsku prugu do Rijeke milijardu i 800 milijuna eura, činjenica je da vam odmah ne treba cijeli iznos, nego možete ugovoriti, primjerice, investiciju na pravcu Oštarije-Škrljevo nizinske pruge - kazao je Šoštarić. Nadovezavši se na Šoštarićev istup, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić upozorio je kako Europska komisija nije načelno protiv nijedne ideje, nijednog projekta ako sadrži ostvarive ciljeve i uklapa se u njezinu strategiju.

- Ja sam za to da se racionalno postave ciljevi, imamo novac, imamo potrebe i ljude, idemo vidjeti kako to realizirati - komentirao je direktor riječke luke Duško Grabovac tijek rasprave o nizinskoj pruzi prema Rijeci.

--------------------------------

11:54 Dekan Mlinarić izrazio je na panelu konferencije 'Željeznica za budućnost' uvjerenje kako nizinska pruga do Rijeke neće biti realizirana do 2030. kako je planirano. Stjepan Lakušić kazao je kako se ne treba opterećivati samo rokovima neke investicije u željezničku i drugu infrastrukturu, nego i potencijalima onoga u što se ulaže.

image
Stjepan Lakušić
CROPIX

- Željeznička infrastruktura je presloženi sustav, daleko složeniji od, primjerice, autocesta. Ako gledamo kvalitetu investicija, onda nije ključno pitanje roka - komentirao je Lakušić. Dodao je kako su luke u Kopru i Trstu blizu dostizanja svog maksimalnog kapaciteta pretovara, dok riječka luka, naznačio je Lakušić, nije blizu ni 70 posto svog prekrcajnog potencijala.

- Ako pruga nije kvalitetno izgrađena u izvedbi strane kompanije, nama ostaje obveza održavanja i dovođenja te pruge na potrebnu razinu, a izvođač radova je ostvario svoj cilj u zadanim rokovima i otišao - kazao je dekan Građevinskog fakulteta.Na pitanje moderatora panela Krešimira Žabeca zašto tvrtka Pružne građevine u sastavu HŽ Infrastrukture nisu u stanju dobiti velike poslove u modernizaciji pruga, ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje u resornome ministarstvu Damir Šoštarić označio je, među ostalim, jedan od razloga pravni status Pružnih građevina kao prepreku za pristup natječajima iz fondova EU.

- Možda je prije dvije godine trebalo odraditi postupak izdvajanja Pružnih građevina koji sada radimo. Vjerujem da će u nastupajućem razdoblju biti dosta natječaja na koje će se Pružne građevine moći javiti i dobiti posao - procijenio je Šoštarić.

-----------------------------------

11:36 Komentirajući na panelu skupa 'Željeznica za budućnost' sporost u realizaciji investicija u željezničku infrastrukturu, dekan Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić podsjetio je da bi prosječno trajanje spomenutih investicija trebalo biti između četiri i pet godina, a da one traju duplo duže.

- Mi pedeset godina nismo projektirali neke od projekata u žejleznici koje sada pripremamo, a na pripadajućim natječajima naši projektanti sada sudjeluju s jedva 20 posto. Znači, nedostatak projektanata jedan je od razloga zašto projekti idu tako sporo - komentirao je Lakušić.

image
Alen Gospočić
Zeljko Puhovski/Cropix

Ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje u resornome ministarstvu Damir Šoštarić nadovezao se na Lakušićev istup podsjećanjem kako, osim projektanata, nedostaje i tvrtki koje bi odradile investicije u očekivanom roku.

- Modernizaciju pruge Dugo Selo-Križevci trebamo završiti do 2023., mislim da ćemo uspjeti u tome, a ako ne uspijemo, projekt će biti proglašen nefunkcionalnim s stajališta investicija iz europskih fondova i morati ćemo ga dovršiti vlastitim sredstvima - naveo je Šoštarić. Na pitanje moderatora panela Krešimira Žabeca kako će se navedene prepreke odraziti na najvažniji željeznički infrastrukturni projekt, nizinsku prugu do Rijeke, predsjednik Uprave Luke Rijeka Duško Grabovac kazao je da nizinska pruga predstavlja presudno značenje za riječku luku.

- Na žalost, zbog slabosti u infrastrukturi u posljednjih deset godina izgubili smo značajan dio prometa koji se usmjerio na luke Trst i Kopar. U luci Rijeka 70 posto tereta dolazi željeznicom, ostatak cestovnim putem što bi prvo trebalo preusmjeriti na željeznicu - komentirao je Grabovac. Ako bi, dodao je prvi čovjek riječke luke, bile realizirane investicije u željeznicu koje su zacrtane, naša najveća luka mogla bi povećati svoj promet i spriječiti daljnje preusmjeravanje na luke u Trstu i Kopru. Grabovac je potvrdio da i Slovenija i Italija intenzivno ulažu u poboljšanje prometnih pravaca do Kopra, odnosno Trsta.

Komentirajući tijek investicije u nizinsku prugu do Rijeke, dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Tomislav Josip Mlinarić upozorio je kako nizinska pruga nema alternativu.

- Moramo se upitati što ulaganja u nizinsku prugu do Rijeke znače za prometna rasterećenja gradova koje ona treba povezati, prigradski prijevoz i usluge koje će se pružati na tom pravcu - kazao je Mlinarić.

----------------------

11:18 Nakon prezentacije Tatravagonke, uslijedio je središnji panel današnje konferencije 'Željeznica za budućnost'. Sudionici panela su ravnatelj Uprave za fondove Europske unije i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Damir Šoštarić, direktor HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić, predsjednik Uprave Končar-Elektronička vozila Josip Ninić, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić, dekan Fakulteta prometnih znanosti Tomislav Josip Mlinarić i Duško Grabovac, predsjednik Uprave Luka Rijeka d.d. i predsjednik Udruženja luka pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Moderator panela je novinar Jutarnjeg lista Krešimir Žabec, koji je na početku od panelista zatražio ocjenu je li hrvatska željeznica u ovome trenutku u mogućnosti povući, primiti i realizirati velike investicije o kojima su u uvodu skupa govorili ministar Oleg Butković, državni tajnik Alen Gospočić i Ivan Kršić.

- Broj putovanja otkako imamo modernizaciju pruga smanjio se za 25 posto, imamo i problem sve slabije popunjenosti stanovništvom na teritoriju kojeg pokrivamo. I dalje, međutim, smatramo da je najkvalitetniji, najfrekventniji i najudobniji željeznički promet, pogotovo prigradski što potvrđuju primjeri razvoja gradova Zaprešića i Dugog Sela - ustvrdio je direktor HŽ Prijevoza Željko Ukić. Govoreći o potencijalu Končara da zadovolji potražnju domaćih željeznica za novim vlakovima, Josip Ninić podsjetio je da su HŽ Putničkog prijevoza isporučio 23 elektromotorna vlaka u ukupnoj vrijednosti milijarde kuna. Do kraja 2023. najavio je Ninić, Končar će HŽ-u isporučiti ukupno 67 novih vlakova.

- Dosadašnji rezultati pokazuju da smo u mogućnosti zadovoljiti zahtjeve tržišta, a nastavljamo i rad na poboljšanju našeg proizvoda - zaključio je prvi čovjek Končar-Električnih vozila.

--------------------------

10:58 Nakon izlaganja državnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alena Gospočića, sudionicima skupa obratio se predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, održavši prezentaciju 'Željeznički infrastrukturni projekti'. Kršić je naznačio da su u tijeku ili će biti pokrenute ukupne investicije u željezničku infrastrukturu od 10,7 milijardi kuna.

- Radovi na pruzi Zagreb-Savski Marof idu planiranim tokom, bit će gotovi iduće godine. Sljedeću godinu planiramo aplicirati za sredstva EU i raspisati natječaj za izvođača radova za prugu Dugo Selo-Novska. Pravac Okučani-Vinkovci također je u fazi pripreme i očekujemo natječaj iduće godine - referirao je predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, dodavši kako bi iduće godine mogli početi radovi i na gradskoj pruzi Zagreb Glavni kolodvor-Zagreb Zapadni kolodvor.

image
Željko Ukić
Zeljko Puhovski/Cropix

Osvrnuvši se na modernizaciju pruge Dugo Selo-Križevci Kršić je podsjetio da radovi kasne dvije godine. Kad je u pitanju pravac Zagreb-Hrvatski Leskovac u tijeku je, naveo je, rad na projektnoj dokumentaciji.

- U projektiranju imamo 460 kilometara pruga. Do 2030.ćemo ukupno modernizirati i obnoviti 780 kilometara pruga uz ukupno investiranje u te projekte od 5,4 milijardi eura - rezimirao je Kršić.

Nakon izlaganja Ivana Kršića sudionicima konferencije prikazan je video slovačke kompanije Tatravagonka koja je ljetos dovršila preuzimanje Tvornice željezničkih vagona 'Gredelj' u Zagrebu. Tatravagonka je jedan od partnera Jutarnjeg lista u organizaciji današnjeg skupa.

--------------------------

10:37 Nakon uvodnih obraćanja glavnog urednika Jutarnjeg lista Gorana Ogurlića i ministra Butkovića, na skupu 'Željeznica za budućnost' uslijedilo je izlaganje državnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Alena Gospočića o Vladinoj viziji daljnjeg razvoja željeznice. Gospočić je kao ključne odrednice Vladinih investicija u željeznicu uz, istaknuo je, pomoć Europske unije, označio jačanje infrastrukture prema Luci Rijeka i podizanje kvalitete putničkog prijevoza.

- Četiri su ključna dijela reforme u željeznici koju moramo provesti istodobno s investicijama. Prvi se odnosu na samo upravljanje, odnosno na uređivanje uloga Ministarstva i trgovačkih društava u željeznici, gdje ćemo ojačati ulogu Ministarstva - najavio je Gospočić. Kao drugi segment reforme željeznice državni tajnik naveo je reorganizaciju javnih poduzeća Hrvatskih željeznica infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga. U tijeku je, naveo je Gospočić, odvajanje Pružnih građevina iz HŽ Infrastrukture kako bi Pružne građevine mogle samostalno konkurirati na novac iz fondova EU.

Kao treći dio reforme u željeznici Alen Gospočić naznačio je planiranje sektorskih ulaganja i financiranje, a kao četvrti razvoj znanja, tehnologija i vještina željezničkog sektora.

- Potrebno je, među ostalim, usklađivanje strategija financiranja željezničkog sektora s Ministarstvom financija - naznačio je Gospočić. Govoreći o zacrtanim ciljevima reforme željeznice, državni tajnik je naveo kako će 2031. u Hrvatskoj biti modernizirane pruge za brzine vlakova od 160 kilometara na sat, njima će, najavio, prometovati 70 novih vlakova i pružati usluge javnog prijevoza koji će biti besplatan za učenike i studente. Gospočić je svoje izlaganje zaključio porukom kako će uslijediti renesansa željeznice.

image
Oleg Butković
Zeljko Puhovski/Cropix

- Održavanje željeznice je sustav koji moramo reorganizirati, moramo još jače zagristi u taj posao - najavio je Gospočić. Govoreći o reformi HŽ Putničkog prijevoza državni tajnik u resornome Ministarstvu istaknuo je potrebu integracije gradskog i prigradskog javnog prijevoza gdje god je to, kazao je, moguće.

---------------------------

10:22 Ministar Butković pozvao je u uvodnome obraćanju sudionicima skupa 'Željeznica za budućnost' socijalne partnere i ukupnu zajednicu na zajednički rad na restrukturiranje Hrvatskih željeznica. Do sada je, naveo je, u restrukturiranje željeznica uloženo 11 milijardi kuna a sve procjene govore da će ukupna investicija biti 33 milijarde kuna.

- Postavlja se pitanje zašto projektiranje, natječaji i provedba projekata u željeznici toliko dugo traje? Financijski smo stabilni, novac nikad nije bio jeftiniji. Ovdje je riječ o velikim investicijskim projektima koji bi trebali imati prednost pri izdavanju lokacijskih i građevinskih dozvola. I sada postoji prednost za investicije kod dobivanja dozvola, ali puno je tu još stvari koje treba poboljšati - kazao je Butković.

image
Goran Ogurlić i Ana Hanžeković Krznarić
Zeljko Puhovski/Cropix

Osvrnuvši se na investiciju modernizaciju pruge Dugo Selo-Križevci Butković je upozorio kako taj projekt treba završiti do 2023. te je, istaknuo je, potrebno dovršiti taj posao 'na pametan i taktičan način'. Podsjetio je na dovršeni projekt modernizacije pruge Zagreb-Sisak i predstojeću modernizaciju pruge Koprivnica-granica s Mađarskom.

- Više od milijardu kuna iz europskih fondova dobili smo za kupnju 21 novog vlaka, ukupno ćemo nabaviti 33 nova vlaka. Imamo zastarjeli vozni park, u dosta lošem stanju - naznačio je Butković. Skrenuo je pozornost na projekt besplatnog javnog prijevoza za učenike kako bi se, među ostalim, osigurala bolja povezanost prigradskih naselja s velikim središtima i ljudi vratili željeznici.

- Ne bi mogli provoditi velike infrastrukturne projekte u željeznici bez Europske unije. Pelješki most i drugi projekti pokazali su da možemo prirediti, provesti i financirati velike prometne infrastrukturne projekte - kazao je Butković. Predstojeća ulaganja u željeznicu resorni ministar nazvao je 'velikim izazovom' i 'veikim poslom ispred Vlade'. Ukazao je i na važnost reizbora menadžmenta u Hrvatskim željeznicama .

---------------------

10: 05 Konferencija 'Željeznica za budućnost' u organizaciji Jutarnjeg lista i partnera počela je jutros u hotelu Westin pozdravnim govorima glavnog urednika Jutarnjeg lista Gorana Ogurlića i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića.

image
Zeljko Puhovski/Cropix

- Modernizacija željeznica jedna je od najvećih državnih investicija u ovome trenutku, do 2027. treba investirati 14 milijardi kuna u željeznicu. Novac, dakle, nije problem, ali problem je realizacija i to će biti jedna od tema današnjeg skupa. Cilj ove konferencije, uz to, ukazati na brojne projekte koji se odvijaju u sklopu modernizacije željeznice - kazao je Ogurlić. Ministar Butković naglasio je da se ovog trenutka u prometnu infrastrukturu ulaže 25 milijardi kuna, od čega, naveo je, najviše u željeznicu. Riječ je, dodao je Butković, o najvećim investicijama u željeznicu u posljednjih nekoliko desetljeća u Hrvatskoj. - Cilj je da Hrvatska ima europsku željeznicu kakvu i zaslužuje - naznačio je Butković.

-----------------------------------

Povodom obilježavanja Europske godine željeznice, nakladnička kuća Hanza Media održava konferenciju "Željeznica za budućnost", uz potporu HŽ Infrastrukture i HŽ Putničkog prijevoza, koja se održava u ponedjeljak u 10 sati u hotelu Westin Zagreb.

Cilj konferencije je senzibilizirati javnost o tome da je željeznički sektor najveći korisnik fondova EU u prometnom sektoru u Republici Hrvatskoj s maksimalnom stopom sufinanciranja EU od 85 posto. Obnova, modernizacija i gradnja željezničke infrastrukturne mreže te nabava novih vlakova pridonosi gospodarskom, socijalnom i demografskom razvoju i napretku države. Bolja povezanost luka i željeznice, intermodalni teretni prijevoz te unaprjeđenje kvalitete usluge putničkog prijevoza i veća mobilnost građana ciljevi su investicijskog ciklusa. Važno je istaknuti i da je željeznica ekološki najprihvatljiviji oblik prijevoza. Konferencija će okupiti stotinjak najkompetentnijih osoba koje će raspravljati o ovoj temi te sudionike iz hrvatskih gospodarskih i političkih institucija.

Na konferenciji, biti će prisutni slijedeći govornici: Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, Alen Gospočić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture.

Na panel-raspravi pod nazivom "Željeznica za budućnost" sudjelovat će Damir Šoštarić, ravnatelj Uprve za EU fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Željko Ukić, Uprava-direktor HŽ Putničkog prijevoza, Josip Ninić, predsjednik Uprave Končar – Električna vozila, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta, prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić, dekan Fakulteta prometnih znanosti i Duško Grabovac, predsjednik Uprave Luke Rijeka d.d. i predsjednik Udruženja luka pri HGK.

image
Željeznica za budućnost
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. listopad 2021 16:23