ČELNIK HUNIG-a

Želimir Šikonja: ‘Dužnost Ine je da raspolaže proizvedenom naftom na najisplativiji način‘

Cijena proizvodnje plina na velikim ruskim poljima niža je nego u Hrvatskoj, što naravno nema utjecaja na krajnju cijenu tog energenta

Želimir Šikonja

 Press

U domaćoj javnosti već nekoliko dana se vode burne rasprave oko pitanja proizvodnje, oporezivanja nafte sa domaćih nalazišta, pa i oko toga kome ta nafta pripada, odnosno može li se smatrati “hrvatskom naftom”. Po toj temi sad se oglasio i Želimir Šikonja, čelni čovjek HUNIG-a, središnjeg udruženja naftne struke u Hrvatskoj.

"Sve aktivnosti vezane za djelatnost istraživanja i eksploatacije ugljikovodika definirani su Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Sukladno tom zakonu, sve rezerve ugljikovodika koje se nalaze u podzemlju pripadaju Republici Hrvatskoj. Nakon što investitor/kompanija, sukladno potpisanim ugovorima, otkrije i započne proizvodnju nafte i plina, podmiri sve zakonom i ugovorima predviđene naknade, proizvedena nafta i plin postaje vlasništvo investitora/kompanije", rekao je Želimir Šikonja.

Zatim je objasnio da je INA, kao i svaki drugi investitor/kompanija, primjerice kanadska kompanija Vermilion Zagreb Exploration, vlasnik te nafte i plina i prodaje ih po tržišnim uvjetima, a takva praksa u Hrvatskoj sukladna je praksi u svijetu.

Sve kompanije koje posluju na tržištu i izlistane su na burzi, posluju po tržišnim principima i cilj im je stvaranje dodatne vrijednosti za dioničare, odnosno što bolji poslovni rezultat.

"Zadatak svake uprave, pa tako i Inine, je da donosi poslovne odluke u interesu kompanije i njenih dioničara. Znači dužnost Uprave Ine je da raspolaže proizvedenom naftom na najisplativiji način, uključujući i odluke vezane za prodaju ili izvoz te nafte.Također, koliko mi je poznato u rafineriji u Rijeci se prerađuje kvalitetna laka nafta (npr. Azeri light) koja ne sadrži živu i ima manji udio sumpora u odnosu na domaću naftu", rekao je.

Šikonja je objasnio da su istraživanja kompleksan i dugotrajan postupak, koji uz velika financijska ulaganja ne daju garanciju da će doći do otkrića novih zaliha ugljikovodika i proizvodnje. No ona su nužna kako bi istražili resurse kojima raspolažemo.

"Tako je na primjer, prema financijskim izvještajima Ina u posljednjih pet godina (2017.-2021.) u aktivnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina uložila ukupno 3 milijarde kuna", rekao je te dodao: "U javnosti se provlači teza da bi cijena domaćega plina za krajnjeg korisnika trebala biti jeftinija. Međutim, Hrvatska se opredijelila za tržišnu ekonomiju što znači da cijenu određuje tržište".

Čelni čovjek HUNIG-a želi napomenuti da je cijena proizvodnje plina na velikim ruskim poljima niža nego u Hrvatskoj, što naravno nema utjecaja na krajnju cijenu toga energenta na tržištu.

"Smatram vrlo važnim još naglasiti da je „domaća“ proizvodnja energenata vrlo važna s aspekta sigurnosti opskrbe", zaključio je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. veljača 2022 04:56