Tjednima se već u javnom prostoru razgovara o tome što će biti s turističkom sezonom ove godine. Hoće li rast cijena rezultirati time da gosti zaobilaze Hrvatsku? Strah je opravdan jer o uspješnosti sezone uvelike ovisi naš BDP. Turizam je Hrvatskoj jedna od najvažnijih gospodarskih grana, međutim taj turizam je masovan, sezonski, koncentriran na obalu i kao takav veliki izazov za održivi razvoj zemlje, posebno pojedinih gradova. Masovni turizam karakterizira intenzivno korištenje resursa i infrastrukture te često dovodi do prekomjernog opterećenja prirodnih i kulturnih resursa – zbog čega sve više domaćih ljudi u posljednje vrijeme izražava nezadovoljstvo turistima.
Svim ovim izazovima može se doskočiti transformacijom prema održivosti. Održivi turizam postaje imperativ na svjetskom turističkom tržištu, a temelji se na ideji da turizam treba počivati na principima očuvanja prirodnih resursa, zaštite okoliša, očuvanja kulturne baštine i na promicanju društvene odgovornosti prema lokalnim zajednicama. U tom smislu, kao rješenje za poboljšanje funkcioniranja hrvatskog turizma često se spominju inicijative za jačanje razvoja premium i zdravstvenog turizma. Premium turizam podrazumijeva ograničenje broja posjetitelja, razvoj hotelske infrastrukture i povećanje kvalitete ponude – čega smo već godinama svjesni. S druge strane, zdravstveni turizam ima ogromni potencijal koji nije tako široko percipiran. Ova grana turizma može biti pozitivan čimbenik u kontekstu održivog turizma ako se pravilno implementira i njime pametno upravlja. Uključuje medicinske usluge, wellness i rehabilitaciju, a pridonosi ne samo ekonomskom razvoju, već i stvaranju radnih mjesta i očuvanju kulturne baštine, dok istovremeno pruža korist pacijentima.
Ozbiljnom razvoju zdravstvenog turizam kod nas pogoduju prirodni ljekoviti čimbenici, stručan kadar, te geografska lokacija i blaga klima. Ovaj oblik turizma ima sve preduvjete za cjelogodišnje poslovanje – a to je izrazito bitno za decentralizaciju priljeva turista i odmicanje od sezonalnosti. Specifičnost gostiju unutar ove grane je da nisu fokusirani samo na zdravstvene i wellness usluge, već i na gastronomiju, kulturu i različite druge aktivnosti.
Potencijal zdravstvenog turizma globalno pokazuje istraživanje Global Wellness Instituta koji je 2012. godine izmjerio vrijednost wellness turizma na 439 milijardi dolara. 2019. godine ista grana dosegnula je prihode od 720 milijardi dolara. Uslijedio je pad 2020. zbog pandemije, a očekuje se novi, još veći uzlet. COVID pandemija promijenila je prioritete i trendove putovanja te je zdravlje sve češći razlog putovanja – mnogi putuju zbog preventive i poboljšanja kvalitete života, a mnogi putuju kako bi dobili što bržu i bolju uslugu liječenja.
Naš adut bi trebale biti "boutique" poliklinike, ali s vrhunskom uslugom i osobljem, i to za dentalne i estetske zahvate, za usluge radiokirurgije, oftalmologije, ortopedije… Naša velika prilika je u "Cross border inicijativi" koja se zalaže za to da se zdravstveno osiguranim pacijentima iz EU omogući liječenje u bilo kojoj zemlji EU, tako i Hrvatskoj. Zalaganje za ovu inicijativu jedan je od glavnih ciljeva nedavno iznova osnovane Zajednice zdravstvenog turizma HGK. Zajednica okuplja i potiče komunikaciju među predstavnicima subjekata zdravstvenog turizma. Zalaže se za razvoj i jačanje ponude, uvođenje statističkog praćenja broja zdravstvenih turista, snižavanje stope PDV-a na zdravstvene usluge i usluge zdravstvenog turizma – sve u cilju ravnomjernije raspodjele turističkog prometa i razvoja održivog turizma. Ostvarenjem tih ciljeva cijela zemlja imat će koristi od turizma kroz cijelu godinu pa se u vremenima koja dolaze početkom ljeta nećemo opterećivati statistikama posjeta, nego uživati u lijepom vremenu i zasluženom odmoru.