Najave dodatnog oporezivanja pića s visokim udjelom šećera, što je jučer podržao ministar zdravstva Milan Kujundžić, negativno su odjeknule u sektoru proizvodnje pića.
- Iskustva drugih zemalja pokazala su da takvi porezi narušavaju konkurentnost domaće industrije i radna mjesta, a imaju vrlo mali ili nikakav utjecaj na zdravlje, čime se obično opravdava njihovo uvođenje - poručili su u HUP-u.
- Argumenti kojim bi se pravdao novi porez kao mjera borbe protiv pretilosti dokazano su neučinkoviti i neproduktivni. Iskustva pokazuju da su mnoge razvijene zemlje, poput Danske, odustale od poreza na šećere i masti, a u Meksiku je, nakon uvođenja poreza na šećer, dnevni energetski unos smanjen samo za šest do 10 kalorija. Reperkusije na prehrambenu industriju, s druge strane, bile su značajne - odgovorili su nam iz Atlantic Grupe.
U sektoru proizvodnje pića pritom povlače paralelu s Danskom koja je “zdravstveni porez” uvela u listopadu 2011. godine, ali je od njega odustala 15 mjeseci kasnije, kad je postalo jasno da je on donio brojne negativne posljedice. Porez je, pokazuju studije, uništio 1300 radnih mjesta u toj zemlji, a najveći dio Danaca nije promijenio kupovne navike.