Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu da su stope gospodarskog rasta koje trenutno Hrvatska ostvaruje dobre, ali da se mora stremiti višima kako bi se otvorila nova radna mjesta i postigao viši standard. Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
To je već 15. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2 posto na godišnjoj razini, što je bio najsporiji rast još od polovice 2015. godine. To je i više od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto na godišnjoj razini.
„Stope rasta koje trenutno imamo sigurno možemo okarakterizirati kao dobre nakon dugog razdoblja recesije, međutim Hrvatska treba stremiti višim stopama gospodarskog rasta, koje će generirati dodatna i nova radna mjesta, koja će značiti i viši standard i ono što svi skupa ne samo iščekujemo nego i zaslužujemo", istaknuo je Marić u izjavi novinarima u Hrvatskom saboru.
Kazao je da se ponovno pokazuje da je domaća potražnja ta koja je glavni pokretač i motor gospodarskog rasta, poglavito osobna potrošnja. „Još uvijek se vide pozitivni efekti porezne reforme i općenito povjerenja potrošača”, rekao je.
Rast investicija
Istaknuo je i rast investicija već 11. tromjesečje zaredom. Naime, bruto investicije u fiksni kapital porasle su u prvom tromjesečju za 3,6 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu kada su ojačale za 1,9 posto.
„I dalje mislim da postoji sigurno još prostora za porast tih investicija, poglavito javnog sektora”, rekao je ministar financija, istaknuvši da je to moguće postići boljom iskoristivošću EU fondova te većim investicijama državnih poduzeća.
Osvrnuvši se na smanjenje izvoza roba i usluga, Marić je kazao da ga to nije iznenadilo, ali da na to sigurno treba izuzetno obratiti pozornost i vidjeti kako ga vratiti u pozitivnu zonu.
Prema podacima DZS-a, izvoz roba i usluga u prvom je kvartalu bio za 0,5 posto niži nego godinu dana prije. Pritom je izvoz roba pao za 1,5 posto, dok je izvoz usluga ojačao za 2,1 posto.
Na upit novinara koliko se još rast BDP-a može temeljiti na osobnoj potrošnji, Marić je istaknuo da ona ne može biti jedina odrednica gospodarskog rasta, već su jako važne i investicije te izvoz roba i usluga.
„Moramo još unaprijediti domaće gospodarstvo, smanjiti njegovu uvoznu ovisnost”, istaknuo je i zaključio da treba provoditi strukturne reforme kako bi se osnažila domaća komponenta, odnosno domaća industrijska baza.
Hrvatska gospodarska komora: Smanjeni pozitivni pomaci
U prvom ovogodišnjom kvartalu došlo je do usporavanja gospodarskog rasta u odnosu na prošlogodišnje ostvarenje, jer je smanjen utjecaj dijela čimbenika koji su u proteklom razdoblju poticali rast, ali se pojačao utjecaj dijela drugih, kaže se u komentaru prve procjene BDP-a za prvo tromjesečje 2018. koji je u srijedu objavila Hrvatska gospodarska komora.
U komentaru stoji kako je smanjen utjecaj dijela čimbenika koji su u proteklom razdoblju poticali rast gospodarstva, ali se pojačao utjecaj dijela drugih.
"Nakon četiri godine članstva u Europskoj uniji smanjen je utjecaj pristupanja na rast robnog izvoza, a istovremeno je znatno usporen i rast robne razmjene na razini cijele EU, cijene sirove nafte bilježe duže razdoblje rasta na godišnjoj razini, kamatne stope su niske, ali su takve bile i početkom prošle godine, a izostao je i prošlogodišnji učinak izmjena u sustavu poreza na dohodak", kažu u HGK-u.
Međutim, ističu stručnjaci HGK, unatoč nešto manjem utjecaju u prvom kvartalu nastavlja se znatan rast BDP-a (2,4 posto), a time i ukupne potražnje na razini Europske unije na oporavak hrvatskog gospodarstva, a nastavlja se i oporavak domaće sklonosti potrošnji s odmicanjem od krize popraćen oporavkom kreditne aktivnosti prema stanovništvu.
"Upravo zbog toga je najveći utjecaj na rast ukupne potražnje i BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu imala osobna potrošnja, odnosno potrošnja kućanstava, koja je povećana za 3,9 posto te je njezin rast znatno premašivao rast ostalih kategorija potrošnje. Državna potrošnja povećana je za 2,8 posto, a bruto investicije u fiksni kapital za 3,6 posto, osjetno manje nego u prvom prošlogodišnjem kvartalu (5,4 posto)", kažu u Komori.
Napominju i da je vrijednost izvoza roba i usluga, koji je u prethodnim godinama imao najveći utjecaj na oporavak i rast BDP-a, u prvom kvartalu realno smanjena za 0,5 posto, na što su utjecala negativna kretanja robnog izvoza, dok je istodobno nastavljen relativno dinamičan rast vrijednosti uvoza roba i usluga od 5,5 posto.
"U ovoj godini očekujemo stopu gospodarskog rasta ispod prošlogodišnje koja je iznosila 2,8 posto. Iako je to više od očekivane stope rasta EU kao cjeline, prema procjenama Europske komisije, Hrvatska bi i dalje bilježila najnižu stopu među državama središnje i istočne Europe. Primjerice, među tim državama najvišu stopu gospodarskog rasta u ovoj godini mogle bi ostvariti Slovenija, oko 4,7 posto, te Rumunjska, oko 4,5 posto", istaknuo je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.
Državni zavod za statistiku objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je BDP u proteklom kvartalu porastao 2,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je već 15. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2 posto na godišnjoj razini, što je bio najsporiji rast još od polovice 2015. godine. Najveći pozitivni doprinos BDP-u u prvom tromjesečju ostvaren je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan, dok je doprinos neto inozemne potražnje bio negativan.
Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju ojačao za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvo tromjesečje 2017. porastao za 1,5 posto.