Plan restrukturiranja Uljanik Grupe u potpunosti je izradila njezina Uprava, a Vlada ga je formalno komunicirala s Europskom komisijom, rekao je u petak novinarima u Saboru ministar financija Zdravko Marić.
Plan je, kako je rekao, u potpunosti izradila Uprava Uljanika, u suradnji s konzultantima koje je odabrala i sukladno odabiru strateškog partnera kojega je odabrala. Vlada je pak, dodao je Marić, formalno taj plan komunicirala s EK-om.
Na pitanje je li najizgledniji ishod krize u Uljaniku stečaj, Marić je odgovorio da u tom smislu nema ništa novoga reći u odnosu na prošlotjednu sjednicu Vlade i da u ovom trenutku ne bi procjenjivao koji je razvoj događaja najizgledniji.
Podsjetimo, premijer Andrej Plenković prošli tjedan je rekao da su pred Uljanikom tri moguća scenarija: insolvencijski postupak, plan restrukturiranja prihvatljiv Europskoj komisiji i Vladi te ulazak nekog drugoga strateškog partnera.
Marić je rekao da su određena državna jamstva za Uljanik već protestirana te da se razgovara s bankama i naručiteljima brodova. Riječ je, kako je rekao, o činidbenim avansnim jamstvima za gradnju brodova te čistim financijskim jamstvima za kredite kod komercijalnih banaka.
Na pitanje je li točna tvrdnja saborskog zastupnika Ivana Lovrinovića da je financijski nadzor u Uljaniku kasnio, Marić je odgovorio da je nadzor proveden, ali da ne može govoriti o njegovim nalazima.
Upitan za komentar negativnih reakcija u vezi strogih mjera nakon inspekcijskih nalaza manjka u blagajnama, Marić je rekao kako nema velike razlike u inspekcijskom tretmanu viška ili manjka, te istaknuo da rigorozne mjere dolaze tek na kraju procedure, koja uključuje upozorenja, pa i najave inspekcija.
Saborsku raspravu o prijedlogu novog Zakona o fiskalnoj odgovornosti oporba je, naime, u petak iskoristila za tvrdnje o 'poreznom teroru', navevši pojedine slučajeve zatvaranja kafića, ribarnica, pekara i drugih obrta zbog sitnih prekršaja, dok je ministar financija Zdravko Marić rekao da se samo u dva posto nadzora izriče krajnja mjera zatvaranja lokala.
Što se tiče oštrih prigovora poslodavaca na prijedlog izmjena poreznih zakona, Marić je rekao kako bi i Vlada željela intenzivnije rasterećenje gospodarstva, ali i da više od šest milijardi kuna rasterećenja u tri koraka porezne reforme "nije malo" te da je najveće rasterećenje u trećem krugu u području PDV-a, što je bitno za građane.
"Trenutno", kako je rekao, "fiskalne mogućnosti ne dozvoljavaju snižavanje stope PDV-a za 'kompletnu' hranu, ali radimo na tome da u razdoblju koje dolazi i o tome možemo, ne samo razmišljati, nego i raditi".